Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aisea ua Faateteleina ai le Gaoi?

Aisea ua Faateteleina ai le Gaoi?

Aisea ua Faateteleina ai le Gaoi?

RIO DE JANEIRO—i le Aso Sa, o Oketopa 18, 1992. Sa matuā faatumulia matafaga tautaua o Copacabana ma Ipanema. Sa faafuasei lava ona osofaia e ni kegi a ni talavou ia matafaga, sa fetauai i latou lava ma gaoia ai so o se mea tāua mai tagata sa i le matafaga. Sa lē lava leoleo na iai, ma e na o le laulaututu ma vaavaai ae leʻi mafai ona fesoasoani atu i tagata o loo aafia ai. Mo tagatanuu moni lava o Rio De Janeiro ma tagata tafafao maimoa, o se mea matautia lea ua tupu i le ao teatea.

O le mea moni, o solitulafono e aafia ai mea totino, ua taatele. I aai tetele, e gaoia ai e tagata gāoi mea mai ē talavou—ma i nisi taimi latou te fasiotia ai i latou—ae ave o latou seevae toleni. E ō saʻo atu lava tagata gāoi i fale o tagata e tusa lava pe iai pe leai foi nisi i fale. O fafine teufale lē faamaoni, pe a oo ina masani i le fale ma iloa le mea o teu ai mea uma a le aiga, latou te gaoia maataua ma tupe, ona sosola loa lea. E vetea e kegi faleoloa. E oo foi i ni vaega ua faamaopoopoina lelei—latou te gaoia tagata, e pei ona vaaia i le faateleina o le aofai o tagata e gaoia faamalosi i Pasili. Ma e mafai foi ona e taʻua ni faaaoaoga mai ni mea na oo ia te oe, pe taʻua foi ni mea o tutupu i lou lava atunuu. Ae aisea ua faateteleina ai le gaoi?

Aisea e Gāoi ai Tagata?

E ui lava o le faateleina o le mativa ma le faaaogāina o fualaau faasaina o mafuaaga autū na e lua, ae e lē o matuā manino mai le tali. Ua matauina e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “O le sailiga mo se pogai e tasi o le solitulafono, ua lafoaia ona ua lē taulau.” Ae peitai, ua fai mai atili lea lava tusi e faapea, o na faafitauli e pei o le gaoi “ua mafua ona o talavou o ē o iai le lagona e faapea ua lē aogā i latou, ma ua feita ona o le taofia o i latou mai le mauaina o mea faitino ma taui o le olaga masani.” Ioe, ona o le matuā omia i le manaonao i ni mea, ua iloa ai e le toatele e leai lava se isi auala e maua ai mea o latou tuinanau i ai, seʻi vaganā le gaoi.

E ui i lea, o se mea e mataina ona ua faamatalaina e le World Book Encyclopedia e faapea: “O le faateleina o le solitulafono e foliga mai e lē o matuā saosaoa tele i sosaiete faaleaganuu na e talitonu ai tagata faapea o le a faaauau pea auala o o latou olaga. Ae ua tauau ina maualuga le faateleina o le solitulafono i sosaiete ua faia vave ai suiga o mea e nonofo ai ma galuega o latou faia e ola ai—ma i o latou faamoemoega mo lo latou lelei i le lumanai.” Ua faaopoopo mai faapea le lomifefiloi: “E itiiti lava avanoa mo ni galuega a tagata talavou. O galuega masani o loo maua, e foliga mai e lē fiafia i ai pe a faatusatusa atu i le vave ona maua o mea ma le faafiafiaina i mea e maua mai i le gaoi. Ua sili atu foi i tagata talavou le lē popole i le molia o i latou i le tulafono auā e leai ni mea se tele o aafia ai.”

Peitai, o le toatele o ē e leai ni galuega pe itiiti foi totogi o a latou galuega, e lē gāoi, a o le anoanoai o tagata faigaluega i ofisa ma tagata e faia galuega palapalā, latou te gaoia mea mai i a latou galuega i se tulaga faifai pea i le manatu faapea o se vaega lea o o latou totogi. O le mea moni, i nisi faiga taufaasese, ua manaomia ai se tulaga faavafealoai. E te leʻi faalogo ea i ni tala e uiga i ni gaoiga matuia na gaoia ai le anoanoai o tupe na sa aafia ai le au faipolotiki, tagata faigaluega a le malo, ma tagata faipisinisi? E mautinoa, ua lē na o tagata matitiva e gāoi.

Ia manatua foi, o ata tifaga ma polokalama o TV e masani lava ona pei e taliē i le gaoi (atonu e gaoi foi le tama e autū i ai le ata), lea ua tauau ina faafoliga mai ai faapea e lē afaina le gaoi. E moni, o le matamata i mea faapena e ono manatu i ai faapea ua na o se mea e faafiafia ai, ae i le taimi lava e tasi, ua faailoa atu ai i le au maimoa le auala e gāoi ai. Po ua lē faailoa mai ai ea i se auala faatogafiti faapea e lelei le faia o le solitulafono? E lē taumatea o le matapeapea, le paiē, ma le manatu faapea o loo faia e tagata uma lava le gaoi, ua saosaolaumea ai na mea uma i le faateteleina o le gaoi. Ma le lē faafitia, ua tatou ola i “aso faigata” e pei ona valoia ua taatele ai le manatu faapito ma le manao tele i tupe.—2 Timoteo 3:1-5.

Aua E te Gaoi

E ui lava i sini fepiopioai o le lalolagi, ae e sili ona tāua le usiusitai i le poloaiga: “O lē gaoi aua neʻi toe gaoi.” (Efeso 4:28) O se tagata o lē na te soona faatauaina mea faitino po o fiafiaga, e ono faaseseina ai o ia lava ma talitonu faapea, e lelei le gaoi. Ae o le gaoi e matuia i le silafaga a le Atua ma faaalia ai le leai o se alofa o se tasi i ona uso a tagata. E lē gata i lea, e oo lava i sina gaoi itiiti e ono mafai ona faamaaa ai le loto o se tasi. Ae faapefea le manatu i le lē faamaoni? O ai na te faatuatuaina se gaoi? Ua faapea mai ma le atamai le Afioga a le Atua: “Aua foi neʻi ala ona faatigaina so outou ina ua fasioti tagata, pe gaoi, pe amio leaga.”—1 Peteru 4:15.

E mautinoa e te lē fiafia i le faateleina o le gaoi, ae o faapefea ona faafetaiaia e tagata i vaipanoa ua taatele ai le gaoi lea tulaga? Ua faapefea i nisi na gāoi i le taimi muamua ona suia auala o o latou olaga? Po o le a faaiuina ea le gaoi i le lalolagi aoao? Matou te valaaulia oe ina ia faitau i le mataupu lea o loo sosoo mai, “Se Lalolagi e Aunoa ma ni Tagata Gāoi.”