Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Talai i se Atunuu e Eseese Ona Tulaga

Talai i se Atunuu e Eseese Ona Tulaga

Talai i se Atunuu e Eseese Ona Tulaga

O KAGALU, o koala, o wombats, ma platypuses, o Ayers Rock ma le Great Barrier Reef—o mea na e vave lava ona manatua i mafaufau o tagata pe a mafaufau i le atunuu lea o Ausetalia. Ae o se mea foi e faateia ai, ona o le toatele o tagata Ausetalia atonu latou te leʻi asiasi atu lava i le Ayers Rock po o le Great Barrier Reef pe vāai foi i se koala, se wombat, po o se platypus i se paka e tuu ai manu. O le mafuaaga, ona o le 85 pasene mai le aofaiga o le atunuu e 17.3 miliona, o ni tagata e nonofo i le taulaga, ma e nonofo uma i aai autū e lima e latalata i le gataifale.

O le tuua o laueleele e lata atu i le gataifale ma malaga atu i nuu i uta pe tusa ma le 125 maila, po o le 200 kilomita le mamao, e mafai ona oo atu ai se tasi i le amataga o nuu maotua lauiloa o le konetineta. E suia se oganuu o vaomatua lanulauava ma le tele o faatoaga lauusiusi i se oganuu telē e vevela, e matutu le palapala, e na o laau e pei ni laugasese ma vao e ola ai. Ae peitai, e mafai ona feola ai pea ni meaola i nuu maotua. E faitau selau maila faatafafa le tetelē o faatoaga o mamoe ma povi. I laufanua e maotua atu o loo iai toafa e matuā vevela lava, ma e masani ona feoti ai tagata i nisi taimi pe a lē faaeteete.

Le Tuputupu aʻe o le Tala Lelei

O tulaga faapena o loo talaʻia ai le tala lelei o le Malo o le Atua i Ausetalia. E faitau afe i latou e tali mai i tausaga taitasi i le folafolaga a Ieova e faatatau i se lalolagi fou amiotonu. I le tausaga faaleauaunaga na teʻa nei, na oo atu ai le aofaiga o le au talaʻi i se tumutumuga e sili atu i le 57,000, toeitiiti lava faaluaina ai le aofaiga i tausaga e sefulu ua mavae. A o toatele le au talaʻi, e pei o le vaega toatele o tagata e fiafia i aai i le talafatai, ae o loo tuputupu aʻe foi le tala lelei i nuu i laufanua maotua.

Ina ia maua se vaaiga puupuu i le auala e faia ai le talaʻiga i lenei atunuu e eseese ona tulaga, seʻi o tatou faatasi atu faalemafaufau i se tasi o a tatou ovasia itumalo ma lona faletua mai le toalima o i latou a o la asiasi atu i nisi o faapotopotoga i na oganuu maotua. O le la faigamalaga e aofia ai le setete o Ausetalia i Sisifo, le afa o le setete o Kuiniselani, ma Oganuu i le itu i Matu, o se oganuu e sili atu i le 1.8 miliona maila faatafafa, po o le 4.7 miliona kilomita faatafafa. E toetoe lava o le atunuu atoa lena o Europa, e lē aofia ai le vaega na uluai taʻua o le Soviet Union.

E amata mai lo tatou manatu faalemafaufau atu i le la faigamalaga i Perth, le aai laumua o Ausetalia i Sisifo. O lenei aai fou, e tusa ma le 1.2 miliona tagata, ua iai nei ni faapotopotoga e 49 a Molimau a Ieova. E lē gata i le faapotopotoga faa-Peretania, a ua iai le faapotopotoga i le gagana Eleni, le faa-Italia, le faa-Potukale, ma i le faa-Sepania, atoa ma vaega laiti e tautatala i isi gagana. O loo iai foi se faapotopotoga e toatele lava i uso ma tuafāfine e taʻua o Aboriginal, o ē o loo taulai atu la latou talaʻiga i tagata na uluai aināina le konetineta. O le toatele o nei tagata loto maulalo ua tali mai nei i le feau o le Malo. Ae o ā ni mea e eseese ai nei nuu maotua mai aai tetele?

Na la malaga mai Perth mo le 1,100 maila, po o le 1,800 kilomita agaʻi i le itu i matū o Port Hedland, lea o le a faia ai se fonotaga matagaluega. O le toatele o i latou mai le toʻa 289 na auai i lenei fonotaga, sa malaga mai i le va o le 100 ma le 400 maila, po o le 200 i le 700 kilomita ina ia auai. Latou te ō mai mai oganuu tu mamao ese, e latalata i ai se faapotopotoga e tusa o le 150 maila, po o le 250 kilomita le mamao ma e matuā lē lelei auala e ufitia atoa i maa maamaai, ma e masani lava ona pāpā ai paʻu o taavale. E tolu faapotopotoga i lena oganuu faatoʻā uma lava ona fausia ai Maota o le Malo, lea na faaaogāina ai le auala o faugā fale faavavevave.

Maota Fausia Faavavevave i Oganuu Tu Mamao Ese

Pagā se eseesega i le va o le fausiaina o se Maota o le Malo i nei oganuu ma le fausiaina i aai ma taulaga tetele! O le tele lava o mea faufale sa aumaia i loli mai Perth, e tusa ma le afe maila, po o le 1,600 kilomita i le itu i saute. E faitau selau uso ma tuafāfine sa malaga atu i lena mamao ma isi e toatele i faaiuga o vaiaso e tofia ai, ina ia fesoasoani i le fausiaina o le Maota o le Malo i le vevela pe tusa ma le 105 i le 115 tikerī Fahrenheit. O lenei lolofi atu i nei nuu laiti tu mamao ese, ua avea o se molimau malosi. Ina ua fausiaina se Maota o le Malo i Tom Price, o se taulaga laitiiti e eli ai le koale, na faasalalauina ai i se nusipepa a le atunuu i le itulau i luma e faapea: “E faafeiloai atu ma le mafana i le aufaigaluega tauofo ua iai le tomai ma ē e fesoasoani o loo aofia i le ‘fausiaina faavavevave’ o le Maota o le Malo o Molimau a Ieova mo aso e tolu i le aai o Tom Price.”

E foliga mai toetoe lava o tagata uma i le taulaga sa naunau tele e lagolagosua. Na i lo o le totogi atu o le $11,000 tālā Ausetalia, o le tau e masani ona totogia e aumaia ai i totonu o le atunuu mea faufale e 50 tone, na fai atu ma le agalelei lē e ona loli e avatu na o se tupe mo le penisini na faaaogā mo felauaiga. Na foai atu e kamupani vali o lea lava nuu kalone vali e 26. Na faaavanoaina atu e kamupani e faalaugatasia fanua mo faavae o fale le tele o masini, ma na tuuina atu e se kamupani eli koale se silini e faaaogā e aunoa ma se totogi. Sa avea o se faafitauli le sailia o ni mea e nonofo ai le 300 o ē na asiasi ane, peitai sa uigaese le lagolagosua a tagata o lea taulaga. Na telefoni atu nisi ma ofoina atu ni moega. Na telefoni ane se tasi tamaloa ma fai atu, o le a malaga ese o ia i le faaiuga o le vaiaso, ae o le a lē lokaina le faitotoa pito i tua o lona fale. Na ia faapea atu: “E avanoa pea loʻu fale i so o se taimi tou te fia faaaogāina ai seia oo ina uma la outou galuega.”

Sa tupu se mea mālie ina ua tuuina atu i nisi o uso se tuatusi latou te ō e aumai ai se taavale toso a le matagaluega a le oganuu lava lea. Sa matuā faateia i latou ina ua latou vaaia se faailoga i le pa o faapea mai, “E Lē Talia ni Tagata Lotu e Asiasi Mai.” Ae sa tu ai le taavale toso i inā. O lea na latou faalatalata atu ai i le tamaitai e ona le fale, ma fai atu o le a latou aveina le taavale toso ma sa tumu i lapisi. A o latou faamamāina le taavale, na latou toe iloa ane ai e lē o le taavale toso lea a le matagaluega! Ina ua sau i le fale lē e ona le taavale toso, na taʻu atu i ai e lana avā sa aveina e Molimau a Ieova lana taavale toso. E leʻi leva lava ae toe foi atu uso ma le taavale toso ua leai ma se lapisi o i totonu, ma faamatala atu i ai le mea sese. Na sosoo ai ma se talanoaga manaia, ma sa tele ni fesili a nei tagata sa tetee muamua e uiga ia i matou ma la matou galuega. Ua fiafia tele i laua i le taimi nei e ō mai ma matamata i le Maota fou o le Malo.

O le talaʻia o le tala lelei i lenei oganuu e manaomia ai le tumau. Muamua lava, e iai ni femalagaaiga mamao e aafia ai. Sa malaga e lē aunoa se tasi tuafafine ma lana tane i se malaga faataamilo e sili atu i le 220 maila, po o le 350 kilomita i auala e leʻi faatāina toe pefua, mai Port Hedland e oo atu i le taulaga o Marble Bar, mo le faia o toe asiga ma suesuega faale-Tusi Paia. O Marble Bar o se tasi lea o vaega e sili atu ona vevela i Ausetalia, e masani ona oo atu le vevela i le sili atu i le 120 tikerī Fahrenheit, mai ia Oketopa e oo ia Mati.

I le “Faatausiusiuga Pito i Luga”

O le isi taulaga mo se fonotaga matagaluega, o Darwin, e tusa ma le 1,550 maila, po o le 2,500 kilomita le mamao i le itu i matū. Sa faaaogāina e le ovasia itumalo ma lona faletua itula uumi na malaga ai e faia ai a la suesuega totino. La te faitauina ma talanoaina muamua le mau o le aso. Ia ona la faalogologo lea i le faitauina o le Tusi Paia mai le laau pue leo. A o la feauauai i le aveina o le taavale, sa la feauauai foi i le faitauina o mataupu mai Le Olomatamata ma le Awake!

O se faailoga i le auala na lapataia ai i laua i “auala o nofoaafi.” O ni loli malolosi, ma e tosoina ai le tolu i le fa taavale toso tetele, ma e tusa ma le 180 futu, po o le 55 mita le uumi. O lea e manaomia ai ni avanoa tetelē auā le pasia o na taavale tetele. Sa faaaogāina e ave ai mamoe ma isi fua o le laueleele i taulaga tu mamao ese.

O le tau e vevela lava i taimi uma, ma o le mafuaaga lena e matutu ai le laufanua o le atunuu. Atonu e faaseseina i le vaai atu i le toafa e foliga mai o se fanuatanu tele, talu ai ona ua ufitia atoa le laufanua i faamoega o loi ua faia ai e tutusa lelei le va o le isi faamoega i le isi faamoega. E felanulanuai nei faamoega, e faalagolago lava i le lanu o le eleele e faia ai e loi o latou faamoega, ma e mafai ona iai i so o se mea mai le tolu i le valu futu po o le 1 i le 2.5 mita le maualuga. Ma, a o sopoia atu e le au malaga le vaitafe o le Victoria River, na vaaia ai le tele o ni faailoilo. Fai mai se tasi faailoilo: “Matautia: E Lē Faatagaina ni Taelega. O loo Iai Korokotaila Feai i Nei Vaitafe!” O lea na filifili ai ma le poto le au malaga ina ia saili se isi auala e taeele ma faamālū ai!

Mulimuli ane, na la tau atu i le faatausiusiuga o le itu i matū o Ausetalia, lea ua taʻua o le “Top End” (“Faatausiusiuga Pito i Luga”). E lua faapotopotoga tetele lava o Molimau a Ieova i Darwin, le aai laumua o le Oganuu i Matū. E faigofie ona vaaia le tele o aganuu a Darwin pe afai e faatasi atu i le fonotaga matagaluega. Na latou feiloai ma Charles, e 30 ona tausaga, o lē e tupuga mai i le itu i Sasae Mamao o Timor le mea o loo vevesi ai taua i Initonesia. Na tausia aʻe o ia e ona mātua Saina ma aʻoaʻoina o ia ina ia auai i tapuaiga i tuaa. Sa aafia tele foi o ia i taaloga tau fusuaga e pei o le judo ma le karate. Sa lē faigofie ona taofia ona ua fusia malosi i faiga faaagaga. Ae peitai, ona o le teuina i le mafaufau o le folafolaga a Iesu e faapea “e tuu saʻoloto foi outou e le upu moni,” na ia vavaeese mai ai ma saoloto mai i lenei auala o le olaga. (Ioane 8:32) Ua faapea mai o ia: “I aso nei, ua mamā loʻu loto fuatiaifo i luma o Ieova, ma o loo oʻu auauna nei o se auauna o le faiva. O loʻu sini, ia ou auai i le Aʻoga mo le Toleniina i le Faiva.”

O le isi tagata na sosoo ona feiloai i ai o Beverly mai Papua Niu Kini. Na faapea mai Beverly: “I le taimi muamua, sa laitiiti lava loʻu mautinoa e molimau atu ai i tagata papae, talu ai ona o le gagana faa-Peretania o laʻu gagana lona lua lena ma o isi faaupuga, faatasi ai ma le faaleoga o upu i le gagana a tagata Ausetalia, na faafaigata ai ia te aʻu ona ou malamalama. Ae talu ai ona sa ou manatuaina le mea o fai mai ai le Tusi Paia ia i tatou ina ia faalagolago ia Ieova ma tofo ma vaai e lelei o ia, na amata ai loa ona ou galue faapaeonia sauatoa ia Ianuari 1991. Ua avea nei ma paeonia lē na muamua lava ma suesue i le Tusi Paia. Ua talia foi e lana fanau teine e toalua le upu moni, ma o loo paeonia le tasi o i laua, faatasi ma lana tane.”

A o leʻi tuua Darwin, seʻi o tatou vaai faalemafaufau i se malaga faavavevave e tusa ma le 155 maila, po o le 250 kilomita agaʻi i le itu i sasae seʻi oo atu i le Kakadu National Park, lea ua lauiloa i le ola lelei ai o manulele. O i inā na la feiloai ai ma Debbie, o ia o se tasi o tagata talaʻi o le tala lelei i le oganuu atoa lenei e tu mamao ese. Sa la fesiligia le tuafafine po ua faapefea ona ia faatumauina pea lona malosi faaleagaga i ia ituaiga o nofoaga mamao ese. Sa tali mai le tuafafine e faapea: “Muamua lava, e ala i le tatalo. . . . Ma sa ou maua le faamafanafanaga mai le tele o mau e pei o le Isaia 41:10, o loo faapea mai: ‘Aua e te fefe, auā ou te ia te oe; aua le fetepatepaai, auā o aʻu o lou Atua; ou te faamalosia oe; e moni, ou te fesoasoani ia te oe; e moni, ou te taofia oe i loʻu lima taumatau e i ai le amiotonu.”

I Jilkmingan, e 280 maila, po o le 450 kilomita i le itu i saute o Darwin, na la feiloai atu ai i se vaega toaitiiti o tagata Aboriginal. Mo le tele o tausaga, sa manatu ai i lenei vaega o Aboriginal o se vaega o Molimau a Ieova, ona o le toatele sa auai e lē aunoa i tauaofiaga ma fonotaga, e ui lava ina e leai se isi o i latou sa papatisoina. Sa lauiloa lea vaega i lona tumamā. Ma le fiafia lava, ona ua tutū mausali nei nisi o i latou na mo le upu moni ma ua papatisoina. O i latou na o uluai tagata Aboriginal sa nonofo i nuu i uta na faia lea gaoioiga. Sa manaomia ai le lototele moni ma le faalagolago i le agaga paia o Ieova mo nei tagata loto maualalo ina ia vavaeese ma saoloto mai aganuu faaanamua ma faiga faaagaga a o latou tagata.

I Alice Springs ma le Ō Ese Mai i Nuu Maotua

Ua oo nei i le taimi e tuua ai “Le Faatausiusiuga” ma agaʻi atu mo le 1,000 maila, po o le 1,600 kilomita i le itu i saute i Alice Springs, i le “Red Center,” o le konetineta e latalata i Ayers Rock. I inei ua saunia ai nofoa e nonofo lelei ai le sili atu i le 130 po o le sili atu foi ē na auai, mai faapotopotoga e lua i lea oganuu mo se fonotaga i le Maota o le Malo e iai le ea malulu. Ua toe vaaia foi se vaaiga fiafia i tagata Polenisia, tagata Europa, ma tagata Aboriginals, ua fefiloi faatasi i le aufaatasiga o Kerisiano.

Mulimuli ane, na la tuua Alice Springs ma amata loa le vaega mulimuli o le malaga a le ovasia faimalaga o le itumalo ma lona faletua. E tusa ma le 1,250 maila, po o le 2,000 kilomita le umi o le la malaga saʻo i le konetineta, agaʻi atu i le itu i matū ma le itu i sasae. A o la faia faapea, sa la faatofa atu ia i latou o ē o nonofo i ia oganuu mamao ese, ma na la taunuu mulimuli ane i le togavao lanulauava o Kuiniselani. I inā, i le talafatai o le itu i matū o Kuiniselani—le laufanua o le Great Barrier Reef—e tele ai faapotopotoga o loo sili atu le aofai o Molimau o iai na i lo o tagata e nonofo ai.

Ae peitai, e leʻi uma la laua galuega femalagaai, a o lumanai ona la auai i le la toe fonotaga matagaluega. I lo la tuuvaa atu i se vaalele i Cairns—le taulaga o le teropika ua lauiloa o Barrier Reef i Kuiniselani—na la tuua ai le aai laumua o Ausetalia mo sina matamataga puupuu i le vaalele agaʻi i le faatausiusiuga o le itu i matū o Cape York Peninsula, e sopoia ai Torres Strait, agaʻi i Thursday Island. O loo iai se faapotopotoga laitiiti e na o le 23 le au talaʻi. Maeu se olioli i le vaaia o le toʻa 63, ē na auai i la la fonotaga mulimuli lava i lenei malaga!

Matou te faamoemoe sa e olioli i lenei vaaiga puupuu i le galuega o le talaʻiga o le Malo sa faia i lenei atunuu e eseese ona tulaga. Atonu e mafai ona e asiasi mai ia i matou i se aso i lenei atunuu e tumu i tagata eseese ma feiloai moni ai ma uso ma tuafāfine o ē o loo faia ma le faamaoni la latou faiva i o latou tofiga tutasi.

[Faafanua i le itulau 23]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Port Hedland

Canberra

Tom Price

Marble Bar

Newman

Darwin

Katherine

Alice Springs

Ayers Rock

Thursday Island

Cairns

Adelaide

Melepone

Hobart

Sini

Brisbane

Perth

[Ata i le itulau 24]

O Perth, le aai laumua o Ausetalia i Sisifo

[Ata i le itulau 25]

Maua iuga lelei mai i le molimau atu i auala