Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aso Faavaloaga a Tanielu ma lo Tatou Faatuatua

Aso Faavaloaga a Tanielu ma lo Tatou Faatuatua

Aso Faavaloaga a Tanielu ma lo Tatou Faatuatua

“Amuia o lē faatalitali atu ma aulia atu ona aso e afe ma le tolu o selau, ma le tolugafulu ma le lima.”—TANIELU 12:12.

1. Aisea ua lē maua ai e le toatele le fiafiaga moni, ma o le ā ua fesootai i ai le fiafiaga moni?

E MANANAO uma lava tagata ina ia fiafia. Ae e ui lea, e toaitiiti lava o loo fiafia i aso nei. Aisea? O se tasi o mafuaaga, ona e sese nofoaga o loo saili atu i ai le toatele mo le fiafiaga. Ua sailia le fiafiaga i mea e pei o aʻoaʻoga, tamaoaiga, galuega, po o le fia maua o le pule. Peitai, i le amataga o lana Lauga i luga o le Mauga, sa faafesootaia ai e Iesu le fiafiaga ma lo tatou manatu mamafa i o tatou manaoga faaleagaga, le alofa mutimutivale, le loto mamā, ma isi uiga faapena. (Mataio 5:3-10) O le ituaiga o fiafiaga lea na fetalai i ai Iesu, e moni ma e faavavau.

2. E tusa ai ma le valoaga, o le ā e maua ai le fiafiaga i le vaitaimi o le iuga, ma o ā fesili ua lagā i lenei itu?

2 Mo le vaega totoe faauuina i ona po o le iuga, o le a fesootai lo latou fiafiaga ma se mea faaopoopo. Tatou te faitau ai i le tusi o Tanielu e faapea: “Tanielu e, ina alu ia; auā ua punitia ma faamaufaailogaina o upu seia oo i ona po o le iuga. Amuia o lē faatalitali atu ma aulia atu ona aso e afe ma le tolu o selau, ma le tolugafulu ma le lima.” (Tanielu 12:9, 12) O le ā le vaitaimi sa aofia ai i nei aso e 1,335? Aisea na fiafia ai i latou sa soifua ai? Pe e iai ea se sootaga o na mea ma lo tatou faatuatua i aso nei? O le a fesoasoania i tatou i le taliina o nei fesili pe afai tatou te toe tepa i ona po na tusia ai e Tanielu nei upu, ina ua faatoʻā saoloto mai lava tagata Isaraelu nai le tafeaga i Papelonia, ma i le tausaga lona tolu o le nofoaiga a Kuresa, le tupu o Peresia.—Tanielu 10:1.

Maua le Fiafiaga i se Faafoisiaga

3. O le ā le gaoioiga a le tupu o Kuresa na maua ai e tagata faamaoni o Iutaia le fiafiaga tele i le 537 T.L.M., ae o le ā le faaeaga sa leʻi tuuina atu e Kuresa i tagata Iutaia?

3 Mo tagata Iutaia, sa avea le toe faasaolotoina mai Papelonia o se taimi o le fiafiaga moni. Ina ua mavae ona onosaia e tagata Iutaia le tafeaga e tusa ma le 70 tausaga, ona poloaiina lea o i latou e Kuresa ina ia toe foi atu i Ierusalema e toe fausia le malumalu o Ieova. (Esera 1:1, 2) E tele mea na faatalitalia e i latou na tali atu i ai, ina ua taunuu atu i lo latou nuu moni i le 537 T.L.M. Peitai, sa leʻi poloaiina i latou e Kuresa ina ia toe faatuina aʻe se malo e ala i sē e tupuga mai i le tupu o Tavita.

4, 5. (a) O anafea na faatoilaloina ai le nofoaiga tupu faa-Tavita? Aisea? (e) O le ā le faamautinoaga na avatu e Ieova e iloa ai o le a toe faafoisia le nofoaiga tupu faa-Tavita?

Sa mataina lena tulaga. I senituri e lima muamua atu, sa folafola ai e Ieova ia Tavita e faapea: “Ou te faatumauina lou aiga ma lou malo e faavavau i ou luma; e mausali lou nofoālii e faavavau.” (2 Samuelu 7:16) Ae e faanoanoa, ona o le toatele o ē na tupuga mai i le aiga tupu o Tavita, sa fouvale i latou, ma ona o le matuā tetele o le nofosala i le toto a le nuu, na faatagaina ai e Ieova le nofoaiga a tupu faa-Tavita ina ia faatoilaloina i le 607 T.L.M. E lē gata ina sa pulea mo sina taimi puupuu e le au Maccabees, ae na pulea foi Ierusalema e nuu ese talu mai lena taimi seia oo i lona faaumatiaga lona lua i le 70 T.A. Ma i le 537 T.L.M., na amata ai loa “tausaga [“taimi atofaina,” NW] o nuu ese,” lea o le a leai se tasi o le fanauga a Tavita e toe pule ai o se tupu.—Luka 21:24.

Peitai ane, sa leʻi faagaloina e Ieova lana folafolaga ia Tavita. E ala i se faasologa o faaaliga ma miti, sa ia faaali ane ai i lana perofeta o Tanielu auiliiliga o mea e tutupu i le lalolagi i le lumanai, e aofia ai senituri mai le taimi na pulea ai e Papelonia le lalolagi, e oo i le taimi e toe tulai mai ai se tupu i le gafa o Tavita ina ia pule i le malo o tagata o Ieova. O nei valoaga ua tusia i le Tanielu mataupu e 2, 7, 8, ma le Tanielu 10-12, sa faamautinoa atu ai i tagata faamaoni o Iutaia e faapea, i se taimi mulimuli, o le a avea moni ai le nofoalii o Tavita ma ‘nofoalii e mausali e faavavau.’ E mautinoa, o na upu moni faaalia, sa maua ai le fiafiaga e tagata Iutaia o ē na toe faafoisia i lo latou nuu moni i le 537 T.L.M.!

6. E faapefea ona tatou iloa o le a faataunuuina nisi o valoaga a Tanielu i o tatou aso?

6 E toatele tagata faimanatu o le Tusi Paia ua faapea mai, sa toeitiiti lava faataunuuina atoatoa valoaga a Tanielu a o leʻi fanau mai Iesu Keriso. Ae ua manino, e lē saʻo lena manatu. I le Tanielu 12:4, na taʻu atu ai e se agelu ia Tanielu e faapea: “Ia e pupuni o ia upu, ma faamaufaailogaina le tusi, seia oo i ona po o le iuga; e fetaufetuliai tagata e toatele, e tupu tele foi le malamalama.” Afai e faatoʻā tatalaina le tusi a Tanielu—pe faatoʻā faaalia atoatoa lona uiga—i ona po o le iuga, e mautinoa la e tatau ona faatatauina nisi o ana valoaga i lena vaitaimi.—Tagai i le Tanielu 2:28; 8:17; 10:14.

7. (a) O anafea na faamutaina ai taimi atofaina o nuu ese, ma o le ā le fesili faanatinati sa tatau ona taliina i lena taimi? (e) O ai sa leʻi avea ma “auauna faamaoni ma le mafaufau”?

7 O le 1914 na faamutaina ai taimi atofaina o nuu ese, ae amata ai le vaitaimi o le iuga o lenei lalolagi. Na toe faavaeina le Malo faa-Tavita, e lē i luga o Ierusalema faalelalolagi, ae i se tulaga lē vaaia i “ao o le lagi.” (Tanielu 7:13, 14) I lena taimi, ona sa tutupu olaola ai “titania” o le Faa-Kerisiano faatagafai, sa lē manino lelei ai le tulaga o le Faa-Kerisiano moni—i le vaaiga a tagata. Peitai ane, sa manaomia ona taliina se fesili tāua e faapea: “O ai foi le auauna faamaoni ma le mafaufau”? (Mataio 13:24-30; 24:45) O ai o le a fai ma sui i le lalolagi o le Malo faa-Tavita ua toe faavaeina? E lē o uso faaletino o Tanielu, o tagata Iutaia. Sa teena i latou na ona o lo latou lē faatuatua, ma sa faatausuai ona o le Mesia. (Roma 9:31-33) E lē mafai foi ona maua le auauna faamaoni i le lotolotoi o faalapotopotoga a Kerisinetoma! Na faamaonia i a latou galuega, sa leʻi silafia i latou e Iesu. (Mataio 7:21-23) O ai la sa faasino i ai?

8. O ai ua faamaonia o “le auauna faamaoni ma le mafaufau” i ona po o le iuga? E faapefea ona tatou iloa?

8 E mautinoa, sa faasino atu i sina vaega toaitiiti o uso faauuina o Iesu o ē sa taʻua i le 1914 o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ae talu mai le 1931, ua faaigoaina ai o Molimau a Ieova. (Isaia 43:10) E na o i latou lava na, sa faalauiloaina atu e faapea, ua toe faavaeina le Malo i le gafa o Tavita. (Mataio 24:14) Na o i latou foi sa tumau i le vavaeese mai i le lalolagi ma faapaiaina le suafa o Ieova. (Ioane 17:6, 14) Ma ua na o i latou foi ua faataunuuina i ai valoaga a le Tusi Paia e uiga i tagata o le Atua i aso e gata ai. O loo aofia ai i nei valoaga le faasologa o vaitaimi faavaloaga ua lisiina mai i le Tanielu mataupu e 12, ia o loo aofia ai aso e 1,335 o le a maua ai le fiafia.

Aso e 1,260

9, 10. O ā mea tutupu na iloga ai “le tausaga, ma tausaga, ma le vaeluagalemu o le tausaga” i le Tanielu 7:25, ma o ā isi mau ua taʻua ai se vaitaimi tutusa faapena?

9 I le Tanielu 12:7, tatou te faitau ai i le uluai vaitaimi faavaloaga e faapea: “E oo ia mea i le tausaga, ma tausaga, ma le vaeluagalemu o le tausaga; a uma foi ona faataapeapeina le malosi o le nuu paia, ona taunuu foi lea o na mea uma.” * O loo taʻua foi lenei lava vaitaimi i le Faaaliga 11:3-6, lea o loo faapea mai ai o le a talaʻi atu molimau a le Atua, a o oofu i ie talatala mo le tolu ma le afa tausaga ona fasiotia ai lea. Tatou te toe faitau ai foi i le Tanielu 7:25 e faapea: “Na te faia upu i lē Silisili ese, ma faaumatia le au paia a lē Silisili ese, e manatu o ia e faaliliu i tausaga ma tulafono; e tuuina atu foi i latou i lana pule seia mavae le tausaga, ma tausaga, ma le vaeluagalemu o le tausaga.”

10 I lenei valoaga mulimuli, o loo faatatau ai le “na te,” i le malo malosi lona lima o le lalolagi talu mai Papelonia. O le “nifo itiiti” lena, ma i le vaitaimi o lana pulega, na foaiina atu ai i le Atalii o le tagata “le pule, ma le viiga, ma le malo.” (Tanielu 7:8, 14) O lenei nifo faafaatusa, sa faasino lea i le emepaea o Peretania i le amataga, ma na tulai mai i le taimi o le taua muamua a le lalolagi e avea ma malo malosi o le lalolagi e Fuifuilua ma Amerika, lea ua pulea nei e le Iunaite Setete. Mo le tolu ma le afa taimi po o tausaga, o le a faatigaina ai e lenei malo le au paia ma taumafai e suia taimi ma tulafono. I le faaiuga, o le a manumalo ai o ia i le au paia.—Tagai foi i le Faaaliga 13:5, 7.

11, 12. O ā mea tutupu sa iu i le amataina o aso faavaloaga e 1,260?

11 Ua faapefea ona faataunuuina nei valoaga uma e tali tutusa? Mo le tele o tausaga a o leʻi pa le Taua Muamua a le Lalolagi, sa lapatai atu ai i lumamea e uso faauuina o Iesu e faapea, o le 1914 o le a vaaia ai le faaiuga o aso atofaina o nuu ese. Sa faaalia lava e leʻi amanaia lena lapataiga ina ua pa le taua. Na faaaogā e Satani lana “manu feai,” le faalapotopotoga faapolotiki o le lalolagi lea sa pulea e le Emepaea o Peretania i lena taimi, i se taumafaiga ina ia ‘suia taimi ma tulafono,’ ina ia tolopoina le taimi o le a pule ai le Malo o le Atua. (Faaaliga 13:1, 2) Sa lē taulau Satani. Na faavaeina le Malo o le Atua i le lagi, e matuā mamao ese mai tagata.—Faaaliga 12:1-3.

12 Sa avea le taua o se vaitaimi o tofotofoga mo Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Talu mai Ianuari 1914, sa latou faaalia ai le ata o le Photo-Drama of Creation, o se ata faale-Tusi Paia sa faaautu i valoaga a Tanielu. I le taumafanafana o lena tausaga i le Itu i Mātū o le lalolagi, na pa ai le taua. Ia Oketopa, na faaiuina ai loa taimi atofaina. I le faaiuga o le tausaga, sa faatalitalia ai e le vaega totoe faauuina ni sauaga, e pei ona matauina i le mea moni, o le mau o le tausaga sa filifilia mo le 1915, o le fesili lea a Iesu i ona soʻo e faapea: “Tou te mafaia ea ona inu i le ipu o le a aʻu inu ai?” sa faavae i le Mataio 20:22, King James Version.

13. Sa faapefea ona talaʻi i ie talatala Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i aso e 1,260, ma o le ā sa tupu i le iuga o lena vaitaimi?

13 O lea la, talu mai Tesema 1914, sa ‘talaʻi ai i ie talatala’ lenei vaega toaitiiti o molimau, i le onosai ma le loto maulalo a o latou faasilasilaina atu faamasinoga a Ieova. Sa faateia le toatele o i latou, ona i le 1916, na maliu ai C. T. Russell, le uluai peresitene o le Watch Tower Bible and Tract Society. A o faateteleina le taua, sa latou fesagai ai ma le faafaupuega o sauaga. O nisi sa faafalepuipuiina. Na faataugaina e taʻitaʻi sauā i latou e pei o Frank Platt o Egelani, ma Robert Clegg o Kanata. Mulimuli ane, ia Iuni 21, 1918, na lafoina ai le peresitene fou o J. F. Rutherford, faatasi ma isi faatonu o le Watch Tower Bible and Tract Society i le falepuipui mo se vaitaimi umi, ona o ni tuuaiga sese. Ma i le faaiuga o le vaitaimi faavaloaga, sa taofia ai e le “nifo itiiti” le galuega talaʻi i le lautele na faamaopoopoina.—Tanielu 7:8.

14. Sa faapefea ona suia mea mo le vaega totoe faauuina i le 1919 ma mulimuli ane ai?

14 Ua valoia mai e le tusi o Faaaliga le mea na tupu na sosoo ai. Ina ua mavae sina vaitaimi puupuu o le lē toe gaoioi—lea na valoia e tolu ma le afa aso o feoti i le ala—sa toe faaolaina ai le vaega totoe faauuina ma ua toe gaoioi. (Faaaliga 11:11-13) Ia Mati 26, 1919, sa toe faasaolotoina ai le peresitene ma faatonu o le Watch Tower Bible and Tract Society, ma na mulimuli ane taʻumamāina atoatoa i latou, mai tuuaiga sese uma faasaga ia i latou. E leʻi leva talu ona faasaolotoina i latou, ae amata loa ona toe faamaopoopoina le vaega totoe mo nisi galuega atili. O lea la, i le faataunuuina o le uluai auē o loo i le Faaaliga, na latou ō mai ai nai le to e lē gata o le lē toe gaoioi, e pei o ni sē akerise faaleagaga, faatasi ma le asu tele ua faaalia ai se lumanai pogisa mo lotu sese. (Faaaliga 9:1-11) I ni nai tausaga na sosoo ai, sa latou tutupu aʻe ai faaleagaga ma ua sauniuni mo mea o le a faia i le lumanai. I le 1921, na latou faasalalauina ai se tusi fou o le Harp of God, sa fuafuaina e fesoasoani ai i ē fou, atoa ma fanau ina ia aʻoaʻoina upu moni faavae o le Tusi Paia. (Faaaliga 12:6, 14) O ia mea uma, sa tutupu i se vaitaimi iloga.

Aso e 1,290

15. I le ā le auala e mafai ai ona tatou iloaina le amataga o aso e 1,290? O anafea na faaiuina ai lenei vaitaimi?

15 Na taʻu atu e le agelu ia Tanielu e faapea: “E afua i ona po e aveeseina ai le taulaga e fai i aso fai soo, e oo foi i le tuuina atu o le mea inosia e faatafunaina ai, e atoa aso e tasi le afe, ma le lua o selau ma le ivagafulu.” (Tanielu 12:11) I le Tulafono Faa-Mose, sa faamuina ai “le taulaga e fai i aso fai soo,” i luga o le fata faitaulaga i le malumalu i Ierusalema. Ua lē toe ofoina atu la e Kerisiano ni taulaga mu, peitai, ua latou ofoina atu se taulaga faaleagaga e fai i aso fai soo. Sa faatatau upu a Paulo i lenei mea ina ua ia faapea mai: “Tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa.” (Eperu 13:15; faatusatusa i le Hosea 14:2.) O lenei taulaga e fai i aso fai soo, sa aveeseina ia Iuni 1918. O le ā la “le mea inosia”—le vaega lona lua e ao ona matauina? O Malo Sosoo, ia sa lagolagoina e malo na manumalo i le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi. * Sa avea lea o se mea inosia, talu ai ona sa faamuamuaina e taʻitaʻi o Kerisinetoma na i lo o le Malo o le Atua, ma faapea mai o Malo Sosoo ua na o lea le faamoemoe mo le filemu. Na amata ona faavaeina Malo Sosoo ia Ianuari 1919. O lea, afai tatou te faitauina aso e 1,290 (tolu tausaga, fitu masina) mai i lena taimi, tatou te taunuu tonu lava ia Setema 1922.

16. I le faaiuga o aso e 1,290, sa faamaonia faapefea ua sauni le vaega totoe faauuina mo gaoioiga?

16 O le ā na tupu ai? Na toe faafouina ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ua saoloto mai Papelonia le aai Tele, ma ua sauni mo ni gaoioiga. (Faaaliga 18:4) I le tauaofiaga na usuia ia Setema 1922 i Cedar Point, Ohio, i Amerika, sa amata ai ona latou faalauiloa atu ma le lē fefefe faamasinoga a le Atua e uiga ia Kerisinetoma. (Faaaliga 8:7-12) Na matuā amata ai lava ona ogoogo tui a sē akerise! Ae e sili atu i lena, na amata ai foi le auē lona lua o loo i le Faaaliga. O se autau lea o Kerisiano o ē tietie solofanua—sa muai faia aʻe i le vaega totoe faauuina ae mulimuli ane ua faatoateleina i le motu o tagata e toatele—ua matuā salalau atu i le lalolagi. (Faaaliga 7:9; 9:13-19) Ioe, sa olioli tagata o le Atua i le faaiuga o aso e 1,290. * Ae sa tele pea ni mea na totoe.

Aso e 1,335

17. O anafea na amata ma faaiuina ai aso e 1,335?

17 Ua faapea mai le Tanielu 12:12: “Amuia o lē faatalitali atu ma aulia atu ona aso e afe ma le tolu o selau, ma le tolugafulu ma le lima.” O nei aso e 1,335, po o le tolu tausaga, valu ma le afa masina, e foliga mai na amata i le faaiuga o le vaitaimi na faatoʻā mavae atu. A faitau mai la ia Setema 1922, tatou te taunuu tonu lava i le faaiuiuga o le tau e totogo ai mea (i le Itu i Mātū o le lalolagi) i le 1926. O le ā na tupu i na aso e 1,335?

18. O ā mea moni e faaalia ai faapea, i tuā i le 1922, sa manaomia pea ona agaigai i luma?

18 E ui i mea iloga na tutupu i le 1922, ae e foliga mai na iai pea nisi sa moomoo i mea ua mavae. Sa faaaogā pea tusi o le Studies in the Scriptures, na tusia e C. T. Russell, o ni mataupu faavae mo suesuega. E lē gata i lena, i le tamai tusi sa matuā tele lona faasalalauina o le Millions Now Living Will Never Die, na faamatalaina ai se manatu e faapea, i le 1925, o le a amata ai ona faataunuuina fuafuaga a le Atua e faatatau i le toe faafouina o le lalolagi e avea ma Parataiso, ma le toe faatutuina o ē sa faamaoni anamua. E foliga mai sa toeitiiti lava atoatoa le onosai o le vaega totoe. Peitai ane, sa leʻi manatu nisi tagata na auaumea ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia faapea, e ao ona latou faailoaina atu le tala lelei i isi.

19, 20. (a) Sa faapefea ona suia le tele o mea mo tagata o le Atua i aso e 1,335? (e) O ā mea tutupu sa faailogaina ai le faaiuga o le vaitaimi o aso e 1,335, ma o le ā sa faaalia ai e uiga i tagata o Ieova?

19 A o faagasolo pea aso e 1,335, sa suia atoa na mea uma. Na faamaopoopoina suesuega faifai pea i vaega mo Le Olomatamata, ina ia faamalosiau ai i uso. Sa faamamafa le tāua o le auaunaga i le fanua. Na amata mai ia Me 1923, ona valaauliaina tagata uma ina ia auai i le auaunaga i le fanua i Aso Lua muamua o masina taitasi, ma sa faatulagaina se taimi o le sauniga a le faapotopotoga i le ogatotonu o le vaiaso, ina ia faalaeiauina ai i latou mo lenei galuega. Ia Aokuso 1923, i se fonotaga i Los Angeles, Kalefonia, i Amerika, sa faaalia ai faapea, o le a faataunuuina le faataoto a Iesu e uiga i mamoe ma ʻoti, a o leʻi oo i le Pulega faa-Meleniuma. (Mataio 25:31-40) O le tausaga e 1924 na vaaia ai le amataina o le uaealesi faasalalau o le WBBR, lea sa faaaoḡa e faasalalauina ai le tala lelei i luga o le ea. I le mataupu o le “Fanau mai o se Nuu” i le lomiga o le Watchtower, o Mati 1, 1925, na aumaia ai se suiga i le malamalamaga i le Faaaliga mataupu e 12. I le faaiuga, sa mafai ona malamalama lelei Kerisiano faamaoni i mea ogoogo na tutupu i le 1914-1919.

20 Na faaiuina le tausaga e 1925, ae sa leʻi oo mai le iuga! Talu mai lava tausaga e amata mai i le 1870, sa auauna ai pea Tagata Aʻoga o le Tusi Paia faatasi ma se aso na latou faamoemoe i ai—muamua o le 1914, ona sosoo ai lea ma le 1925. A o lea ua latou iloa, e tatau ona latou auauna e tusa lava po o le ā le umi e finagalo ai Ieova. I le lomiga o le Watchtower, o Ianuari 1, 1926, na aumaia ai se mataupu iloga, “O Ai o le a Faapaiaina Ieova?” e faamatilatilaina ai le tāua o le suafa o le Atua i se auala e leʻi faapea ona faia muamua. Ma i le faaiuga, ia Me 1926 i se tauaofiaga i Lonetona i Egelani, na pasia ai se iugafono na faaulutalaina e faapea, “Se Faamaoniga i Taʻitaʻi o le Lalolagi.” O lenei mea, sa faailoa saʻo atu ai i lumamea le upu moni e uiga i le Malo o le Atua ma le faaumatiaga o loo fotuai mai o le lalolagi a Satani. I lena lava tauaofiaga, na tatalaina ai se tusi e sili ona aogā o le Deliverance, ma o le tusi muamua lea o le faasologa o tusi e suia ai tusi o le Studies in the Scriptures. Sa faapea ai ona tepa taulai atu i luma tagata o le Atua, na i lo o le toe tepa i tua. Sa faaiuina ai loa aso e 1,335.

21. O le ā sa uiga i ai le tumau o tagata o le Atua i tuā, i le vaitaimi o aso e 1,335, ma o le ā le uiga mo i tatou o le faataunuuga o valoaga e faatatau i lena vaitaimi?

21 Sa lē malilie nisi e sui agaʻi i nei taualumaga, peitai, o i latou o ē na tumau ai, sa fiafia moni lava. E lē gata i lena, a o tatou toe tepa atu i tua i le faataunuuga o nei vaitaimi faavaloaga, ua tatou fiafia ai foi ona ua tatou matuā mautinoa ai, o le vaega toaitiiti o Kerisiano faauuina ia na soifua i na taimi, o le auauna faamaoni lena ma le mafaufau. I tausaga talu mai lena taimi, sa matuā faalauteleina ai le faalapotopotoga a Ieova, peitai, sa faauluulu ai pea le auauna faamaoni ma le mafaufau i lona faatonutonuina. Maeu la le faamaniti tino, i le iloa o loo tele pea le fiafiaga o le a maua e ē faauuina, atoa ma isi mamoe! O le a matauina lenei mea a o tatou iloiloina le isi o valoaga a Tanielu.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Mo se iloiloga o le auala e iloa ai nei vaitaimi faavaloaga, tagai i le Our Incoming World Government—God’s Kingdom, mataupu 8, na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ pala. 16 Tagai i le lomiga o Le Olomatamata, Me 1, 1991, itulau 12, ma le 1975 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau 132.

Pe e Mafai Ona E Faamatalaina?

□ E faapefea ona tatou iloa o le a faataunuuina i o tatou aso nisi o valoaga o loo i le Tanielu?

□ Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa o le vaega totoe faauuina, o “le auauna faamaoni ma le mafaufau” lena?

□ O anafea na amata ma faaiuina ai aso e 1,260?

□ O ā tulaga faafouina ma toe faafoisiaina na maua e le vaega totoe faauuina mai aso e 1,290?

□ Aisea na fiafia ai i latou o ē na tumau seia oo i le iuga o aso e 1,335?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 8]

Talu mai le 1919 na manino ai o “le auauna faamaoni ma le mafaufau” o le vaega totoe lea faauuina

[Ata i le itulau 10]

Ofisa ulu o Malo Sosoo i Sineva, i Suisilani

[Ē Ana le Ata]

UN photo

[Pusa i le itulau 11]

VAITAIMI O ASO FAAVALOAGA A TANIELU

1,260 aso:

Tesema 1914 e oo ia Iuni 1918

1,290 aso:

Ianuari 1919 e oo ia Setema 1922

1,335 aso:

Setema 1922 e oo ia Me 1926