Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mala Faalenatura—O se Faailoga ea Lena o Taimi?

Mala Faalenatura—O se Faailoga ea Lena o Taimi?

Mala Faalenatura—O se Faailoga ea Lena o Taimi?

“E SII le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo; ona oo mai ai lea o oge, ma faamai, ma mafuie i lea mea ma lea mea. O na mea uma o le amataga ia o puapuaga.” O upu nei na faamatala atu ai e Iesu i ona soʻo i le 19 senituri ua mavae e faapea, o na mea matautia, faatasi ma le faateteleina o le amio leaga, ma le talaʻiina o le tala lelei o le Malo o le Atua i le lalolagi aoao, o le a faailoa mai ai se faailoga tuufaatasi e matauina ai ‘le faaiuga o le faiga o mea.’—Mataio 24:3-14.

Ona o na mea e pei ona taʻua i luga, e tatau ai ona tatou fesili ifo, Po ua tatou vaaia nei le faateleina o mafuie matautia, afā malolosi, lologa, lamala, ma oge na i lo o aso ua mavae? Ma e ui lava i le agaʻi i luma ua faia i le faasaienisi ma le poto maoae, ae po ua lē faatoateleina ea tagata o mafatia ona o na mea?

I le toatele, o le tali i ai, o le ioe. O se faaaoaoga, ua lapatai mai le mekasini o le New Scientist e faapea, “e mafai ona faatalitalia e le lalolagi le faateleina o mala i le vaitaimi o le 1990 ma agaʻi mai ai, na i lo o le faitau sefulu tausaga ua mavae.” E faapena foi le mekasini o le UN Chronicle o Iuni 1991, na taʻua ai e le faatonu o le World Meteorological Organization (Faalapotopotoga Vaaitau a le Lalolagi): “E matuā manino lava le gasologa. Mai le 1960 e oo i le 1980 . . . , sa faalima ona faateleina le tutupu pea o mala faalenatura, ma se faatelega e faatolu i le paʻū o le tulaga o le tamaoaiga.” I le saunia o sina faamatalaga saʻo i le mataupu, na matauina ai e le World Health, o se mekasini a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina i le Lalolagi a Malo Aufaatasi e faapea: “E mafai ona toe suʻe i tua i talafaasolopito ni faaaoaoga o mala faalenatura ma iuga o mea na faaumatiaina ai. Peitai a o lalata mai le senituri lona 21, ua tatou fesagai ai ma se suiga o tulaga suifefiloi o faamaumauga o ē fananau ma ē maliliu i faamaʻi, le suesuega i le ola o manu ma laau ma tulaga o le poto maoae, ua oo ai ina matuā sili atu ona lamatia le toatele o tagata i āuga o mala faalenatura ma mala e faia e tagata lava latou.”

So o se tasi e uai atu i mea o tutupu i le taimi nei, e lē o faateia ai i na faamatalaga. Ua mafai pea ona faailoa mai e fesootaiga, tala fou e uigaese i mea tutupu, a lē o se maugamu na sasao aʻe i Filipaina, o se mafuie i Kalefonia, se lologa i Bangladesh, se oge i Somalia, se afā i Hawaii, po o se galulolo i Nicaragua. E lē ʻasa lava se masina ma se lipoti i se mala i lea itu ma lea itu o le lalolagi.

E faaleamanaia e nisi tagata nei tala i lo latou faapea mai e leai se tāua. Ua latou finau mai faapea, o le faateleina o mala ia ua aliai mai i o tatou taimi, ai ona o le lelei ona faia o le lipoti po ona o le lelei ona tausia o faamaumauga. Ua latou finau atili mai e faapea, ua ala ona toatele tagata e mafatia i aso nei i mala, ona ua sili atu ona toatele tagata i aso nei. Po o aofia ai i nei finauga mea uma o aafia ai, po o iai nisi auiliiliga e manaomia ona faailoa mai?

Mātau le mea na taʻua i se mataupu i le mekasini o le New Scientist lea na sii mai i luga. “E 523 mala na lipotia mai i le vaitaimi o le 1960, ma e 767 i le vaitaimi o le 1970. I le vaitaimi o le 1980, na oo ai le aofaiga i le 1387.” Ua faaauau ona ia faapea mai “o se vaega o le faatelega lea e foliga mai na oo mai i le sefulu tausaga ua mavae, ua mafaia ona o le saʻo ona lipotia mai o mala na tutupu i Saina ma le Soviet Union.” Ona ia faaopoopo mai lea: “E ui lava i lea, o loo faatuputupulaia pea le aofai o mala.” O le matuā faateleina o le faitau aofai o mala, ua lē mafai ona faamatalaina i se auala e faaitiitia ai e ala i le na o le lipoti lelei po o le teuina foi o ni faamaumauga lelei.

E lē gata i lea, ua lipotia mai e le UN Chronicle o Mati i le 1992 e faapea: “I le lua sefulu tausaga ua mavae, na maliliu ai pe tusa ma le 3 miliona tagata, ma o le isi 800 miliona na aafia i ‘faatamaiaga, faigata ma mafatiaga’ na aumaia e mala faalenatura.” O le uiga o lenei mea, e tusa e toatasi mai le toafitu tagata o loo ola i le lalolagi na aafia i so o se ituaiga o mala. O se mea e gatete ai ma ua leai ai se masalosalo e faapea, o lo tatou tupulaga, o se vaitaimi o fesouaiina ma le lē mautonu.

Talu ai ua valoia e le Tusi Paia se taimi faapena o puapuaga, o lona uiga la e tuuaia le Atua ona o mala ma mafatiaga ua iu i ai mai ia mea? E toatele tagata ua manatu faapena. Ae o le ā ua faaalia e mea moni? Ma o le mea e sili ona tāua, o le ā ua taʻua e le Tusi Paia?

[Ē Ana le Ata i le itulau 2]

Faavaa: W. Faidley/Wetherstock

[Ē Ana le Ata i le itulau 3]

Ata i le ogatotonu: Mark Peters/Sipa Press

WHO/League of Red Cross