Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Manaomia e Mamoe a Ieova le Tausiga Alofa Faapelepele

E Manaomia e Mamoe a Ieova le Tausiga Alofa Faapelepele

E Manaomia e Mamoe a Ieova le Tausiga Alofa Faapelepele

“Ia outou iloa o Ieova o ia lava le Atua; . . . o lona nuu i tatou, o le lafu mamoe ua ia fagaina.”—SALAMO 100:3.

1. E faapefea ona tausia e Ieova ana auauna?

O IEOVA o le Leoleo Mamoe Sili lea. Pe afai o i tatou o ana auauna, o lana silafaga la, o i tatou o ana mamoe ma na te tausia maia i tatou i le alofa faapelepele. E faamafanafana ma faafouina i tatou e lo tatou Tamā faalelagi ma taʻitaʻiina i tatou i “ala o le amiotonu ona o lona suafa.” (Salamo 23:1-4) E alofa tele mai le Leoleo Mamoe Lelei o Iesu Keriso ia i tatou, lea na ia foai mai ai lona ola mo i tatou.—Ioane 10:7-15.

2. O le ā le tulaga ua iai tagata o le Atua?

2 Talu ai o i tatou lea o loo mauaina le tausiga alofa faapelepele, ua mafai ai ona tatou fai atu faatasi ma le faisalamo: “Ia outou auauna atu ia Ieova ma le fiafia; o mai ia outou i ona luma ma le alaga fiafia. Ia outou iloa o Ieova o ia lava le Atua; o ia na faia i tatou, ua fai i tatou mona; o lona nuu i tatou, o le lafu mamoe ua ia fagaina.” (Salamo 100:2, 3) Ioe, o loo tatou olioli ma malupuipuia. Ua peiseai sa tatou saogalemu mai tagata leaga o loo osofai mai i le lafu mamoe o loo i totonu o se pa maa ua matuā mausalī ona atiina.—Numera 32:16; 1 Samuelu 24:3; Sefanaia 2:6.

O Leoleo Mamoe Loto Naunau o le Lafu

3. E faapefea ona tausia e toeaina tofia Kerisiano le lafu mamoe a le Atua?

3 E lētioa a tatou olioli i le avea o ni mamoe a le Atua! Ua avea toeaina tofia ma taʻimua ia i tatou. Latou te lē o ‘fai ma alii,’ e fia pule sauā ia i tatou, po o taumafai e avea ma matai i lo tatou faatuatua. (Numera 16:13; Mataio 20:25-28; 2 Korinito 1:24; Eperu 13:7) Nai lo lea, o i latou o ni leoleo mamoe alolofa o ē ua faatatauina le fautuaga a le aposetolo o Peteru e faapea: “Ia outou leoleo i le lafu mamoe a le Atua o ia te outou, ia tausi i ai ma le loto, a e le o le faatauanauina; aua foi neʻi faia ma le fia fai oloa, a o le loto fiafia. Aua foi neʻi faapei o e pule faasaua i e ua tofia i ai outou, a ia fai outou ma faaaʻoaʻo i le lafu mamoe.” (1 Peteru 5:2, 3) Na taʻu atu e le aposetolo o Paulo i ona uso toeaina: “Ina tausi ia outou ia te outou, atoa ma le lafu mamoe uma lava ua tofia ai outou e le agaga paia e fai ma ovasia, ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua, ua faatauina e ia i le toto o lona lava Alo.” Ma e maeu le loto faafetai o mamoe ona o nei tane ua tofia e le agaga paia latou te “tausia le lafu mamoe i le alofa faapelepele”!—Galuega 20:28-30, NW.

4. O le ā le ituaiga o faiā ma le lafu mamoe sa lauiloa ai Charles T. Russell?

4 Na foaiina mai e Iesu i le faapotopotoga o “mea alofa i tane,” o nisi e avea ma “faifeau,” po o leoleo mamoe, o ē latou te tausia le lafu mamoe a Ieova i se auala alofa faapelepele. (Efeso 4:8, 11; King James Version) O se tasi o nei tane o Charles T. Russell, le uluai peresitene o le Watch Tower Society. Na faaigoa o ia o le Faifeau o Russell ona o ana galuega alofa ma le agalelei i le leoleoina o le lafu mamoe i le taʻitaʻiga a le Leoleo Mamoe Autū, o Iesu Keriso. I aso nei, ua tofia e le Vaega Pule a Molimau a Ieova, toeaina Kerisiano, ma ua iai le faaeteetega ina ia aua neʻi faaaogaina na faaupuga e pei o le “faifeau,” “toeaina,” po o le “aʻoaʻo” e avea o ni faalagiga. (Mataio 23:8-12) Ae o loo faia e toeaina i aso nei galuega faafaifeau, po o le galuega faaleoleo mamoe, mo le lelei o mamoe i le lafu mamoe a Ieova.

5. Aisea e tatau ai i ē fou ona latou iloa toeaina tofia i le faapotopotoga Kerisiano?

5 I le avea o ni leoleo mamoe, ua faatino ai e toeaina se vaega tāua i le agaigai i luma faaleagaga o ē fou. O lea, i le tusi fou o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau ua faapea mai i le itulau e 168: “Ia faamasani atu i toeaina tofia o le faapotopotoga. Ua tele so latou poto masani i le faatatauina o le poto e uiga i le Atua, auā ua latou ausia agavaa mo le avea ma ovasia, ia o loo faatulaga mai i le Tusi Paia. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) Aua le faatalatū e faalatalata atu i se tasi o i latou pe a e manaomia se fesoasoani faaleagaga ina ia foia ai se masani po o se uiga o loo feteenai ma mea e faafinagaloina e le Atua. O le a e iloa ai o loo usitaia e le au toeaina le timaʻiga a Paulo e faapea: ‘Ia faamafanafana i e loto iti, ia fesoasoani i e o vaivai, ia outou onosai i tagata uma lava.’—1 Tesalonia 2:7, 8; 5:14.”

Pe Afai ua Fia Talaʻi Tagata Fou

6. O le ā le faagasologa e faia pe a manao se tagata aʻoga o le Tusi Paia e fia avea o se tagata talaʻi o le Malo?

6 Pe afai ua aveina i fale e le tagata aʻoga o le Tusi Paia le poto ma ua fai sina umi o auai i sauniga, atonu o le a ia manao e fia avea ma tagata talaʻi o le Malo, o sē e talaʻia le tala lelei. (Mareko 13:10) Pe afai o le tulaga lena, e tatau i le Molimau o loo faafoeina le suesuega faale-Tusi Paia ona faafesootai atu le ovasia taʻimua, o ia lea o le a faatulagaina se tasi mai le au toeaina o lē o loo iai i le Komiti o le Auaunaga a le Faapotopotoga, ma se isi toeaina ina ia feiloai ma le tagata aʻoga o le Tusi Paia ma lona faiaʻoga. O le a faavae aʻe le talanoaga i le tusi Organized to Accomplish Our Ministry, i le itulau e 98 ma le 99. Pe afai e iloa e nei toeaina e toalua, ua talitonu le tagata fou i aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia ma ua ogatusa foi o ia ma mataupu silisili a le Atua, ona taʻu atu loa lea i ai e faapea, ua agavaa o ia e auai i le faiva i le lautele. * Pe a ia lipotia maia lana faiva e ala i le faia o lana lipoti mo le auaunaga i le fanua, o le a faamauina lea lipoti i le pepa o le Congregation’s Publisher Record (Faamaumauga mo le Tagata Talaʻi o le Faapotopotoga) lea ua tusia ai lona igoa. Ua mafai nei loa e le tagata fou ona lipotia lana galuega o le molimau atu faatasi ma le faitau miliona o isi o ē o loo olioli i le ‘faalauiloa atu i le lautele le upu a le Atua.’ (Galuega 13:5) O le a fai atu se faasilasilaga i le faapotopotoga e faapea, ua avea nei o ia o se tagata talaʻi e lei papatisoina.

7, 8. I ā auala e mafai ona avatu ai ni fesoasoani manaomia i le faiva, i se tagata talaʻi e lei papatiso?

7 E manaomia e le tagata talaʻi e lei papatiso le fesoasoani a le au toeaina ma isi Kerisiano taʻumatuaina. Mo se faaaoaoga, o le a avea lona agaigai i luma faaleagaga o se mataupu e tulimataia e le fai suesuega o le Suesuega Tautusi a le Faapotopotoga lea o loo ia auai atu i ai. Atonu e iloa e le tagata talaʻi fou le faigata ona tautala atu ma le uigā i le galuega mai lea fale i lea fale. (Galuega 20:20) E foliga mai ai la o le a ia fiafia e talia ni fesoasoani, ae maise lava mai lē o loo faafoeina lana suesuega faale-Tusi Paia i le tusi o Le Poto. Ua talafeagai na fesoasoani aogā, auā sa sauniunia e Iesu Keriso ona soo mo le faiva.—Mareko 6:7-13; Luka 10:1-22.

8 Pe afai e fia uigā la tatou faiva, e manaomia tele muai sauniuniga lelei. E ao ai la i tagata talaʻi e toalua ona muai faatasitasi e faataʻitaʻi a la taulimaga ia o loo fautuaina atu i kopi faalemasina o La Tatou Faiva o le Malo. Pe a amata la laua auaunaga i le fanua, atonu o le a faia e le tagata talaʻi o loo tele lona tomai, le fale muamua po o ni fale muamua se lua. Pe a maeʻa se faatomuaga faaleuo, ona mafai lea e tagata talaʻi uma e toalua ona auai i le tuuina atu o se molimau. O le galulue faatasi i le faiva mo ni nai vaiaso o le a iu ina maua ai ni toe asiga lelei e oo foi ina maua ai se suesuega faale-Tusi Paia e faia i aiga i le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau. Atonu e faafoeina e le tagata talaʻi o loo tele lona tomai le suesuega mo sina taimi, ona tuu atu loa lea i le tagata talaʻi fou o le Malo. Maeu le fiafia o na tagata talaʻi e toalua pe a faaalia e le tagata aʻoga o le Tusi Paia le talisapaia o le poto e uiga i le Atua!

9. O ā faatulagaga e faia pe a faanaunau se tagata talaʻi e fia papatiso?

9 A o faaauau le agaigai i luma faaleagaga o se tagata talaʻi e lei papatisoina, atonu o le a ia faia se tuuina atu i le Atua e ala i le tatalo ma manao e fia papatiso. (Faatusatusa i le Mareko 1:9-11.) E tatau ona ia faailoa atu lona faanaunauga e fia papatiso i le ovasia taʻimua o le faapotopotoga, o lē o le a ia faatulagaina ni toeaina ina ia autalu ma le tagata talaʻi fesili o loo i le itulau e 11 e oo i le 63 o le tamai tusi o Aʻoaʻoga Faavae o le Tusi Paia. O vaega e fa o loo vaevae i ai fesili e mafai ona faia i ni taimi se tolu e ni toeaina se toatolu pe afai e fetaui. Pe afai latou te ioe ua iai i le tagata talaʻi e lei papatiso se malamalamaga talafeagai i aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma ua agavaa i isi vala, o le a latou taʻu atu loa ia te ia ua mafai ona papatiso. O le iuga o lona tuuina atu ma lona papatiso, ua ‘faailogaina’ ai o ia mo le faaolataga.—Esekielu 9:4-6.

Tausia o ni Manaoga Faapitoa

10. Pe a uma ona faamaeʻaina lana suesuega i le tusi o Le Poto ma ua papatiso, o le a faapefea e se tagata ona faateleina lona poto faale-Tusi Paia?

10 Pe a uma ona faamaeʻa e se tasi lana suesuega faale-Tusi Paia i le tusi o Le Poto ma ua papatiso foi, atonu e lē o se mea manaomia ona toe faia se isi suesuega ma ia i se tusi lona lua, e pei o le Autasia i le Tapuaiga i le Atua Moni e Toatasi. * E mautinoa, o le tagata lea faatoʻā papatiso o le a ia aʻoaʻoina le tele o isi mea a o ia sauniuni mo sauniga faa-Kerisiano ma auai atu i ai e lē aunoa. O le a ia maua foi se isi poto faaopoopo a o uunaia o ia e lona galala mo le upu moni ina ia faitau ma suesue lava o ia i lomiga faa-Kerisiano ma talanoaina mataupu faale-Tusi Paia ma isi uso talitonu. Ae faapefea pe a mapuna aʻe ni manaoga faapitoa?

11. (a) Na faapefea ona maua e Apolo se fesoasoani mai ia Pisila ma Akula? (e) O ā fesoasoani e mafai ona tuuina atu i se talavou faatoʻā uma ona papatiso, o lē ua mafaufauina le fia faaipoipo?

11 E oo lava ia Apolo, o lē sa “poto i Tusi” ma sa aʻoaʻo atu ma le saʻo e uiga ia Iesu, sa ia maua foi ni aogā ina ua ō atu ni Kerisiano taʻumatuaina o Pisila ma Akula, ma “ave . . . ia te ia, ma faamatala atu atili le ala o le Atua ia te ia.” (Galuega 18:24-26; faatusatusa i le Galuega 19:1-7.) O lea la, seʻi faapea o lea ua mafaufauina e se talavou faatoʻā uma ona papatiso le faia o sana uo ma ua fia faaipoipo. E mafai e se Kerisiano ua tele sona tomai ona fesoasoani atu i lea talavou ina ia maua ni faamatalaga e uiga i nei mataupu, mai lomiga a le Olo Matamata. Mo se faataʻitaʻiga, o mataupu aogā e fetaui ma nei tulaga o loo aumaia i le tusi Questions Young People Ask—Answers That Work, i le Vaega 7. * O le tagata talaʻi o lē na faia le suesuega faale-Tusi Paia ma le talavou e mafai ona ia talanoaina lenei mataupu ma le tagata fou, e ui lava o le a lē faia se suesuega e faifai pea.

12. O le ā le fesoasoani e mafai ona saunia mo se ulugalii faaipoipo faatoʻā papatiso o loo iai ni o la faafitauli?

12 Manatunatu i se isi faaaoaoga. Seʻi faapea la o loo faafaigata i se ulugalii faaipoipo faatoʻā uma ona papatiso le faatatauina o mataupu silisili faale-Atua. Atonu o le a la faafesootaia atu se toeaina, o lē e mafai ona ia faaavanoa ni nai afiafi e talanoaina ai le Tusi Paia ma le ulugalii ma tataʻi o la manatu i faamatalaga o loo maua i lomiga a le Olo Matamata. Ae lē faapea ai o le a toe amata e le toeaina se suesuega faale-Tusi Paia faifai pea ma le ulugalii.

Pe a Masei se Tagata Faatoʻā Papatiso

13. Aisea e tatau ai i toeaina o le faapotopotoga ona faaalia le alofa mutimutivale i se tagata faatoʻā papatiso o lē ua masei ae ua salamō?

13 E faataʻitaʻi le au toeaina i le Leoleo Mamoe Sili, o Ieova, o lē na fetalai: “Ou te fagaina laʻu lafu, . . . ou te fusia le ua gau, ou te faamalosia le ua vaivai.” (Esekielu 34:15, 16; Efeso 5:1) I le ogatusa ma lena agaga, na fautuaina ai e le soo o Iuta le faaalia atu o le alofa mutimutivale i Kerisiano faauuina o ē na iai ni o latou lē mautonu pe na paʻūū atu i le agasala. (Iuta 22, 23) Talu ai o se tulaga saʻo lo tatou faatalitalia o ni mea se tele mai Kerisiano ua tele le tomai, e mautinoa la e tatau ona faaalia atu le alofa mutimutivale i se tagata faatoʻā papatiso—ua na o se mamoe pepe—o lē ua masei ae ua salamō. (Luka 12:48; 15:1-7) O toeaina la, o ē o loo ‘faamasino mo Ieova,’ latou te tausia i le alofa faapelepele na mamoe ma toe faasaʻoina i latou i le agaga o le agamalu.—2 Nofoaiga a Tupu 19:6; Galuega 20:28, 29; Kalatia 6:1. *

14. O le ā e tatau ona faia pe a agasala matuia se tagata talaʻi e lei leva ona papatiso, ma e faapefea ona avatuina se fesoasoani ia te ia?

14 Seʻi faapea la o se tagata talaʻi e lei leva ona papatiso, sa iai muamua sona faafitauli i le ʻava malosi ma ua paʻū atu i le inutele i se taimi e tasi pe lua. Pe atonu foi na ia manumalo mai le masani o le ulaula tapaa ua leva ona ia faia, ae ua toe lolo atu i le faaosoosoga e ulaula nanā pe faatasi pe faalua. E ui lava ina tatalo atu lo tatou uso fou mo le faamagaloga a le Atua, ae tatau pea ona ia saili atu se fesoasoani a se toeaina ina ia lē avea ai le agasala o se mea ua fai ma masani. (Salamo 32:1-5; Iakopo 5:14, 15) Pe a ia taʻu atu lana mea sese i se tasi o le au toeaina, e tatau i lena toeaina ona taumafai e toe faasaʻo le tagata fou i se auala alofa mutimutivale. (Salamo 130:3) Atonu e lava ni fautuaga faale-Tusi Paia e fesoasoani ia te ia ina ia toe faasagatonu ai ona ala. (Eperu 12:12, 13) E tatau i lenei toeaina ona ia talanoaina tulaga ua tulai mai faatasi ma le ovasia taʻimua o le faapotopotoga, ina ia iloilo ai po o ā nisi fesoasoani atili e tatau ona tuuina atu.

15. I nisi tulaga, o le ā atonu e manaomia pe a agasala se tagata e lei leva ona papatiso?

15 I nisi tulaga atonu e sili atu ni mea e manaomia ona faia. Afai o se mea ua lauiloa, ua lamatia ai le lafu mamoe, po o aofia ai foi isi agasala matuia, ona tofia lea e le tino o toeaina ni toeaina se toalua e suesueina le mataupu. Afai e maua e nei toeaina le mataupu o se mea ua matuā matuia, ma e manaomia ai se komiti faafaamasinoga, e tatau loa ona la lipoti atu i le tino o toeaina. Ona tofia loa lea e le tino o toeaina se komiti faafaamasinoga e fesoasoani atu i lē ua sese. E ao i le komiti faafaamasinoga ona feutagai ma lea tagata i se auala alofa faapelepele. E ao ona latou taumafai ina ia faasaʻoina o ia mai le Tusi Paia. Pe afai na te talisapaia taumafaiga agalelei a le komiti faafaamasinoga, ona latou filifili lea pe o le a aogā pe a lē toe faaaogaina o ia mo ni vaega i luga o le pulelaa i sauniga i le Maota o le Malo, pe e tatau foi ona faataga o ia e tali i sauniga.

16. O le ā e mafai e toeaina ona fai ina ia fesoasoani atu ai i lē ua sese?

16 Afai e tali lelei mai lē ua sese, e mafai e se toeaina po o ni toeaina se toalua mai le komiti faafaamasinoga ona faia ni faatulagaga ina ia faia ni asiasiga faaleoleo mamoe ma le fuafuaga ina ia toe faamalosia ai lona faatuatua ma atiina aʻe lona talisapaia mo tapulaa amiotonu a le Atua. E mafai e i laua uma ona galulue faatasi ma lea tagata i le faiva i le fanua mai lea taimi i lea taimi. Atonu e faia ni nai a latou talanoaga faale-Tusi Paia ma ia, e mafai ona faaaogā ni mataupu talafeagai mai Le Olomatamata ma le Awake! ae e lē toe amataina ai se suesuega faale-Tusi Paia faifai pea. O lena tausiga alofa faapelepele, e mafai ona toe faamalosia ai lē ua sese ina ia teena vaivaiga o le tino i nisi taimi o i luma.

17. O ā laasaga e uia pe a lē salamō se tagata papatiso ua faia se mea sese ma e lē o lafoaia lona ala agasala?

17 O le mea moni, o le lei leva ona papatiso, e lē o se faamolemolega lena mo le faia pea o agasala ma le lē salamō. (Eperu 10:26, 27; Iuta 4) So o se tagata papatiso ua fai mea sese ae lē salamō ma lē lafoaia lona ala agasala, o le a faateʻa ese o ia mai le faapotopotoga. (1 Korinito 5:6, 11-13; 2 Tesalonia 2:11, 12; 2 Ioane 9-11) Pe afai e foliga mai e talafeagai lenei gaoioiga, ona filifilia lea e le tino o toeaina se komiti faafaamasinoga. Pe afai o le a iu i le faateʻaina, ona fai atu lea o le faasilasilaga puupuu lenei: “O . . . ua faateʻaina nei.” *

Fesoasoani ia i Latou ina ia “Agaʻi atu Pea i le Taʻumatuaina”

18. Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa o le a tele pea mea e aʻoaʻoina e Kerisiano faatoʻā papatiso, ma isi foi, e uiga ia Ieova ma lona finagalo?

18 O le vaega tele o auauna a le Atua o le a tumau pea i totonu o le lafu mamoe. O se fiafiaga foi, ona o le a mafai e i tatou uma taitoatasi ona mafuta vavalalata atu i lo tatou Tamā faalelagi auā o le a mafai pea ona tatou aʻoaʻoina nisi mea e uiga ia te ia ma lona finagalo. (Failauga 3:11; Iakopo 4:8) O le faitau afe lea na papatisoina i le Penetekoso 33 T.A. e mautinoa lava le tele o mea na tatau ona latou aʻoaʻoina. (Galuega 2:5, 37-41; 4:4) Sa faapena foi i tagata mai Nuu Ese, o ē na leai so latou poto i le Tusi Paia. Mo se faataʻitaʻiga, na moni lenei mea ia i latou na papatisoina ina ua uma le lauga a Paulo i le Areopako i Atenai. (Galuega 17:33, 34) I aso nei foi, e tele mea e tatau ona aʻoaʻoina e ē faatoʻā papatiso, ma latou te manaomia se taimi ma se fesoasoani e faamalosia ai a latou faaiuga ina ia faia pea mea ua tonu i le silafaga a le Atua.—Kalatia 6:9; 2 Tesalonia 3:13.

19. E mafai faapefea e i latou ua papatisoina ona maua se fesoasoani ina ia “agaʻi atu pea i le taʻumatuaina”?

19 I tausaga taitasi, e faitau afe ua papatisoina ma manaomia se fesoasoani ina ia mafai ai ona latou “agaʻi atu pea i le taʻumatuaina.” (Eperu 6:1-3, NW) E ala i upu, o faaaoaoga, ma fesoasoani aogā i le faiva, atonu e mafai ai ona e fesoasoani atu i nisi ina ia faaofuina le tagata fou ma “savavali . . . i le upu moni.” (3 Ioane 4; Kolose 3:9, 10) Pe afai o oe o se tagata talaʻi ua tele lou tomai, atonu e valaaulia oe e toeaina ina ia e fesoasoani atu i se uso talitonu fou i le auaunaga i le fanua po o le talanoaina ma ia o nisi o manatu tāua faale-Tusi Paia mo ni nai vaiaso ina ia mafai ona faamalosia lona faatuatua i le Atua, lona talisapaia mo sauniga faa-Kerisiano, ma isi lava mea. O le faiā a leoleo mamoe i le lafu ua pei o se tamā i le avatuina o timaʻiga, ma se tinā i le faaalia o le agaalofa. (1 Tesalonia 2:7, 8, 11) Peitai, ua lē mafai e nei toeaina ma auauna o le faiva ua toalaiti lava ona latou tausia mea uma o loo manaomia i se faapotopotoga. Ua pei i tatou uma o se aiga o ona tagata e fesoasoani le tasi i le isi. E mafai e i tatou uma taitoatasi ona faia se mea e fesoasoani ai i o tatou uso tapuai. E mafai foi e oe ona ofoina atu se faalaeiau, se faamaisega i ē o mafatia, ma lagolagosua i ē o vaivai.—1 Tesalonia 5:14, 15.

20. O le ā e mafai ona e faia ina ia faasalalau atu ai le poto e uiga i le Atua ma saunia ai le tausiga i le alofa faapelepele mo mamoe o le lafu a Ieova?

20 E manaomia e tagata le poto e uiga i le Atua, ma i le avea o se Molimau a Ieova, e mafai ai e oe ona auai ma le olioli i le faasalalauina atu o lea poto. E manaomia e mamoe a Ieova le tausiga alofa faapelepele, ma e mafai ona e faia se matafaioi alofa i le fesoasoani atu e saunia lea tausiga. Tau ina ia faamanuia Ieova i lau faiva, ma talosia ia tauia oe e ia ona o au taumafaiga ma le loto atoa e fesoasoani atu i mamoe o lana lafu.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 I lenei tulaga, e mafai e le tagata fou ona maua se kopi o le tusi Organized to Accomplish Our Ministry.

^ pala. 10 Lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ pala. 11 Lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ pala. 13 O lena faatulagaga mo tagata talaʻi e lei papatiso sa otooto mai i le mataupu “Fesoasoani i Isi ia Tapuai i le Atua,” o loo i Le Olomatamata o Iuni 1, 1989, itulau 27-32.

^ pala. 17 Pe afai o le faaiuga ua faia o le faateʻaina ae ua toe faatulai mai se tagi mo le toe iloiloina, ona taofi lea o le faasilasilaga seʻiloga ua iloa le iuga. Tagai i itulau e 147-148 o le tusi Organized to Accomplish Our Ministry.

O le a Faapefea ona E Tali Mai?

□ E faapefea ona tausia e Ieova ana mamoe?

□ O le ā e faia pe a mananao ē fou e fia talaʻi?

□ E mafai faapefea e uso talitonu ona fesoasoani atu i ē fou o loo iai ni o latou manaoga faapitoa?

□ O ā fesoasoani e mafai e toeaina ona tuuina atu i ē ua faia mea sese ae ua salamō?

□ E mafai faapefea ona e fesoasoani atu i se tagata faatoʻā papatiso ina ia “agaʻi atu pea i le taʻumatuaina”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16]

Sa lauiloa Charles T. Russell o se leoleo mamoe e alofa i le lafu

[Ata i le itulau 18]

O leoleo mamoe agaalofa latou te tausia le lafu a le Atua ma le alofa faapelepele