Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

A‘oa‘oga—Faaaogā e Vivii ai ia Ieova

A‘oa‘oga—Faaaogā e Vivii ai ia Ieova

Aʻoaʻoga—Faaaogā e Vivii ai ia Ieova

“O lē tautala fua ia te ia, ua saili e ia lona lava viiga; a o lē saili ia viia le na auina o ia, e faamaoni lea.”—IOANE 7:18.

1. O anafea ma na faapefea ona amataina tulaga faaleaʻoaʻoga?

O AʻOAʻOGA na amataina mai lava anamuā. Na amata mai lava ina ua faatoʻā uma ona foafoaina e Ieova le Atua, o ia o le Aʻoaʻo Sili ma o le Faatonu Sili, lona Alo ulumatua. (Isaia 30:20; Kolose 1:15) O Ia lenei na mafai ona aʻoaʻoina tuusaʻo mai e le Aʻoaʻo Sili lava ia! A o ia mafuta vavalalata ma lona Tamā, i le lē mafaitaulia o le afe ma afe o tausaga, o lena Atalii—lea ua lauiloa o Iesu Keriso—na ia maua se aʻoaʻoga tāua tele, i uiga, galuega, ma fuafuaga a Ieova le Atua. Mulimuli ane, i le avea ma tagata i luga o le lalolagi, na mafai ai ona faapea mai Iesu: “Ou te le fai fua foi se mea, a e peitai, faapei ona aʻoaʻo mai e loʻu Tamā ia te au, o mea ia ou te tautala atu ai.”—Ioane 8:28.

2-4. (a) E tusa ai i le Ioane mataupu e 7, o ā tulaga na siomia ai le auai atu o Iesu i le Tausamiga o Fale Apitaga i le 32 T.A.? (e) Aisea na lē mautonu ai Iutaia i le tomai tau aʻoaʻo atu a Iesu?

2 Na faapefea ona faaaogā e Iesu ia aʻoaʻoga na ia mauaina? A o faia lana auaunaga i luga o le lalolagi i le tolu ma le ʻafa tausaga, sa lei faavaivai o ia i le taʻuina atu i isi o mea na ia aʻoaʻoina. Ae o lenei tulaga, na faia mo se fuafuaga faapitoa. Ma o le ā lena fuafuaga? Seʻi o tatou iloiloina fetalaiga a Iesu o loo i le Ioane mataupu e 7, lea o loo ia faamatalaina ai le amataga ma le fuafuaga o lana aʻoaʻoga.

3 Seʻi manatunatu i le tulaga o mea na iai. O le taimi lea o le tau e afu ai mea i le 32 T.A., toetoe lava atoa le tolu tausaga talu ona mavae le papatisoga o Iesu. Na faapotopoto ai tagata Iutaia i Ierusalema mo le Tausamiga o Fale Apitaga. Sa tele tala na faia e uiga ia Iesu i uluai aso o le tausamiga. Ina ua uma le ʻafa muamua o le tausamiga, ona maliu aʻe loa lea o Iesu i le malumalu ma amata aʻoaʻo atu. (Ioane 7:2, 10-14) E pei ona masani ai, sa faamaonia lava e ia o ia o se Faiaʻoga sili.—Mataio 13:54; Luka 4:22.

4 O le fuaiupu e 15 o le Ioane mataupu e 7 o loo faapea mai: “Ona ofo ai lea o Iutaia, ua faapea ane, Pe faapefea ea ona poto o lenei tagata, a e lei aʻoaʻoina o ia?” Pe e te malamalama i le mafuaaga ua latou lē mautonu ai? Sa lei auai Iesu i se aʻoga faarapi, ma sa lei aʻoaʻoina la o ia—e tusa ai i o latou manatu! Peitai, sa faigofie ona maua ma faitauina e Iesu vaega mai Tusitusiga Paia. (Luka 4:16-21) Ioe, na oo lava ina aʻoaʻoina e lenei kamuta Kalilaia i latou i le Tulafono a Mose! (Ioane 7:19-23) Na faapefea ona mafai o lenei mea?

5, 6. (a) Na faapefea ona faamatala e Iesu le puna o ana aʻoaʻoga? (e) I le ā le auala na faaaogaina ai e Iesu mea na aʻoaʻoina ai o ia?

5 A o tatou faitau i fuaiupu e 16 ma le 17, na faamatala ai e Iesu e faapea: “O laʻu mataupu, e le o saʻu lava, a o lana na auina mai aʻu. Ai se tasi e fia fai Lona finagalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava aʻu.” Na latou fia iloa po o ai na aʻoaʻoina Iesu, ma na ia taʻu atu ma le manino ia i latou, o le Atua na aʻoaʻoina o ia!—Ioane 12:49; 14:10.

6 Na faapefea ona faaaogaina e Iesu mea na aʻoaʻoina ai o ia? Na ia fetalai e pei ona tusia i le Ioane 7:18: “O lē tautala fua ia te ia, ua saili e ia lona lava viiga; a o lē saili ia viia le na auina o ia, e faamaoni lea, e leai foi sana amioletonu.” Maeu le talafeagai o le faaaogaina e Iesu o lona tulaga faaleaʻoaʻoga ina ia avatu ai le viiga ia Ieova, “o Le e ona le poto atoatoa”!—Iopu 37:16.

7, 8. (a) E tatau faapefea ona faaaogaina aʻoaʻoga? (e) O ā sini autū e fa o se aʻoaʻoga paleni?

7 Ua tatou aʻoaʻoina ai se lesona tāua mai ia Iesu—o aʻoaʻoga e lē tatau ona faaaogaina ia viia ai i tatou lava, ae ia viia ai Ieova. E leai se isi auala e sili ona lelei e faaaogā tatau i ai tomai faaleaʻoaʻoga. E mafai la faapefea ona e faaaogaina aʻoaʻoga ia viia ai Ieova?

8 Ina ia aʻoaʻoina o lona uiga “ia toleniina e ala i le faatonutonuina aloaia ma faataʻitaʻi i lalo o se vaavaaiga ae [maise] lava i se tomai faapitoa, se matātā po o se galuega.” Seʻi o tatou iloiloina nei la ia sini autū e fa o se aʻoaʻoga paleni ma pe faapefea i nei mea ona faaaogaina e viia ai Ieova. O se aʻoaʻoga paleni e tatau ona fesoasoani ia i tatou (1) ia lelei ai le faitau, (2) ia manino ai le tusitusi, (3) ia atiina aʻe ai faalemafaufau ma tau le amio, ma (4) ia maua ai le toleniga i galuega fai e manaomia mo le olaga i aso taitasi.

Aʻoaʻo ia Lelei le Faitau

9. Aisea e tāua ai le avea ma sē e lelei le faitau?

9 Ua muamua ona taʻua le aʻoaʻo ia lelei le faitau. Aisea e tāua tele ai le avea ma sē e lelei le faitau? Ua faapea mai le World Book Encyclopedia: “O le faitau . . . o se faavae autū lea o aʻoaʻoga ma o se tasi o tomai pito i tāua o le olaga i aso uma. . . . O ē ua iai le tomai e faitau ua saosaolaumea i le faia o se sosaiete manuia ma tupu olaola. I le taimi lava e tasi, latou te olioli i ni olaga ua sili ona faaoaina, ma matuā faamalieina.”

10. E faapefea ona fesoasoani le faitauina o le Afioga a le Atua ia i tatou ia olioli ai i ni olaga e sili ona faaoaina, ma matuā faamalieina?

10 Afai e mafai ona fesoasoani le faitau ia i tatou i sona tulaga lautele e olioli ai i “olaga e sili ona faaoaina, ma matuā faamalieina,” maeu la le sili atu ona moni lea i le faitauina o le Afioga a le Atua! O lena faitauga e tatala atu ai o tatou mafaufau ma loto i manatunatuga ma fuafuaga a Ieova, ma o le malamalamaga manino i nei mea e aumaia ai se uiga i o tatou olaga. E lē gata i lea, ua faapea mai le Eperu 4:12, “o loo ola le afioga a le Atua, o loo matuā galue foi.” A o tatou faitauina le Afioga a le Atua ma manatunatu loloto i ai, e tosina atu ai i tatou i lona Tusitala, ma e uunaia ai i tatou e faia ni suiga i o tatou olaga ina ia sili atu ai ona fiafia mai o ia ia i tatou. (Kalatia 5:22, 23; Efeso 4:22-24) E uunaia ai foi i tatou e taʻu atu i isi nei upu moni tautele ua tatou faitau i ai. O nei mea uma e avatu ai le viiga i le Aʻoaʻo Sili, o Ieova le Atua. Ma le mautinoa lava, e leai se isi auala e sili ona lelei e faaaogā ai le tomai ua ia i tatou o le faitau!

11. O le ā e tatau ona faaaofia ai i se polokalame paleni o suesuega totino?

11 E tusa pe matua pe laitiiti, e tatau lava ona tatou iloa ona faitau lelei, auā o le faitau ua avea o se tasi o vaega tāua o lo tatou olaga o ni Kerisiano. E faaopoopo i le faitauina e lē aunoa o le Afioga a le Atua, o se polokalame paleni o suesuega totino, e faaaofia ai le iloiloina o mau o le Tusi Paia i le tusi Iloiloina le Tusi Paia i Aso Taitasi, le faitauina atoa o Le Olomatamata ma le Ala Mai!, ma le sauniuni mo sauniga faa-Kerisiano. Ae faapefea la tatou faiva faa-Kerisiano? Ma le manino lava, o le talaʻi i le lautele, faia o toe asiga i tagata fiafia, ma faia suesuega faale-Tusi Paia i aiga, e manaomia uma ai le tomai e faitau lelei ai.

Aʻoaʻo ia Manino le Tusitusi

12. (a) Aisea e tāua ai le aʻoaʻo ia manino le tusitusi? (e) O le ā le tusitusiga silisili na faia?

12 O le sini lona lua o le aʻoaʻoga paleni lelei, e tatau ona fesoasoani ai ia i tatou ia manino ai le tusitusi. E lē gata o le tusitusi e taʻu atu ai i isi a tatou upu ma manatu ae e mafai foi ona faasaoina ai ia manatu. I le tele o senituri ua mavae, na tusitusia ai e tane Iutaia e 40 i pepa faaanamua, ia upu ia ua faia aʻe ai le Tusi Paia faagaeeina. (2 Timoteo 3:16) Ma le mautinoa lava o se tusitusiga silisili lenei ua faia! E lē taumatea na taʻitaʻia e Ieova le siiina ma le toe siiina o nei upu paia mai le tele o senituri ina ia oo mai ia i tatou i se tulaga maufaatuatuaina. Pe tatou te lē loto faafetai ea ua tuuina mai e Ieova ana afioga i tusitusiga, nai lo le faalagolago atu i fesootaiga e ala i upu e tuugutu mai?—Faatusatusa i le Esoto 34:27, 28.

13. O le ā e faailoa mai ai sa iloa e tagata Isaraelu tusitusi?

13 I aso anamua, e na o se vasega patino na iai le faaeaga o le iloa faitau ma tusitusi, e pei o le au tusiupu i Aikupito ma Mesopotamia. I sona eseesega mataina ma nuu ese, o tagata uma sa i Isaraelu na faalaeiauina ia iloa tusitusi ma faitau. O le faatonuga o i le Teuteronome 6:8, 9 lea na tuuina atu mo Isaraelu ina ia tusia i pou o o latou fale, e ui ina sa faapea e faafaatusa, ae ua taʻu mai ai sa latou iloa tusitusi. A o laiti lava, na aʻoaʻoina ai tamaiti i le auala e tusitusi ai. Na manatu ni tagata aʻoga o se tasi o faataʻitaʻiga tuai o tusitusiga Eperu, o le Gezer Calendar, o se tusitusiga e faamanatu ai manatunatuga o se tamaitiiti aʻoga.

14, 15. O ā nisi o auala mautinoa ma lelei e faaaogā i ai le tomai e tusitusi?

14 Ae faapefea ona tatou faaaogaina le tomai o le tusitusi i se auala mautinoa ma aogā? Ma le mautinoa lava e ala i le faia o faamaumauga i sauniga, fonotaga, ma tauaofiaga. O le tusia o se tusi e tusa lava pe “i ni nai upu,” e avatu ai se faamafanafanaga i se tasi o loo maʻi pe faafetai atu ai foi i se uso po o se tuafafine o sē na agalelei ma limafoai ia i tatou. (1 Peteru 5:12) Pe afai ua fesagai se tasi i le faapotopotoga ma le maliu o sē pele ia te ia, e mafai ona tatou ave i ai se tusi puupuu ma faigofie e ‘fai ma faamafanafanaga.’ (1 Tesalonia 5:14) Na faamatala e se tuafafine na maliu lona tinā ona o le kanesa e faapea: “Na tusi mai e saʻu uo ia te au se tusi faamafanafana. Sa avea lea o se fesoasoani tele ia te au auā sa ou faitau ma saga faitau i ai.”

15 O se auala sili ona lelei e faaaogā ai le tomai e tusitusi ina ia avatu ai le viiga ia Ieova o le tusia lea o se tusi e molimau ai i le Malo. I nisi taimi atonu e manaomia ona faafesootai ai tagata faatoʻā fiafia o loo nonofo i vaipanoa e mamao ese. O le tulaga maʻi, atonu e faafaigata ai mo oe ona auai mo sina taimi i le galuega mai i lea fale i lea fale. Atonu o se tusi, e mafai ona taʻu atu ai manatu e masani ona e fai atu ai i luma o se tagata.

16, 17. (a) O le ā le mea na tupu ua faataʻitaʻia mai ai le aogā o le tusia o se tusi e avatu ai se molimau i le Malo? (e) Pe e mafai ona e faamatala mai se mea faapena na tupu?

16 Seʻi tatou talanoa i se tala i se mea na tupu. I tausaga e tele ua teʻa, na tusia ai e se Molimau se tusi e molimau atu ai e uiga i le Malo i se fafine ua oti lana tane lea na faasalalau lona maliu i le nusipepa a lea lava atunuu. Sa leai se tali na maua mai. Ae ia Novema 1994, i le silia ma le 21 tausaga mulimuli ane ai, na maua ai e le tuafafine se tusi mai le tama teine a le fafine lea na ia tusi i ai. Na tusia e le tama teine e faapea:

17 “Ia Aperila 1973, na e tusi faamafanafana mai ai i loʻu tinā ona o le maliu o loʻu tamā. O le taimi lena o iva oʻu tausaga. Na suesue e loʻu tinā le Tusi Paia, ae peitai e oo mai i le taimi nei e lē o avea o ia o se auauna a Ieova. Ae ui i lea, o lana suesuega na iu i le taʻitaʻiina atu ai o aʻu e aufaatasi atu i le upu moni. I le 1988, na amata ai laʻu suesuega faale-Tusi Paia—o le 15 lea o tausaga talu ona mauaina lau tusi. Ia Mati 9, 1990, na ou papatiso ai. Ou te matuā faafetai ona o lau tusi lea na maua i le tele o tausaga ua tuanai ma ou te fiafia e taʻu atu ia te oe o fatu na e totōina ua tutupu nei faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova. Na tuu mai e loʻu tinā ia te au lau tusi ina ia ou teuina, ma ou te fia iloaina po o ai oe. Ou te faamoemoe o le a taunuu atu lenei tusi.” Na taunuu le tusi faatasi ma le tuatusi ma le numera o le telefoni a le tama teine lea, i le Molimau na tusi atu i tausaga e tele ua tuanai. Seʻi mafaufau i ai i le faateʻia o lenei tamaitai ina ua telefoni atu i ai le Molimau—o lē o loo tusia pea ana tusi e taʻu atu ai le faamoemoe o le Malo i isi!

Atiina aʻe ai Faalemafaufau, Tau le Amio, ma le Faaleagaga

18. I taimi o le Tusi Paia, na faapefea ona tausia e mātua aʻoaʻoga faalemafaufau ma tau le amio a a latou fanau?

18 O le manatu lona tolu o le aʻoaʻoga e paleni lelei e tatau ona fesoasoani lea ia i tatou ia atiina aʻe ai faalemafaufau ma tau le amio. I vaitaimi o le Tusi Paia, o le aʻoaʻoina tau le mafaufau ma tau le amio o fanau, sa vaai i ai o se tiute tauave tāua lea a mātua. E lē gata ina sa aʻoaʻoina fanau ia iloa faitau ma tusitusi, ae sili atu ona tāua, na aʻoaʻoina i Tulafono a le Atua, lea e aofia ai vaega uma o o latou olaga. O ia la aʻoaʻoga e aofia ai faatonuga e uiga i a latou avega tauave tau tapuaiga ma mataupu silisili e pulea ai faaipoipoga, o faiā i totonu o aiga, ma amioga faaleituaiga, faapea foi ma tiute tauave agaʻi i o latou uso a tagata. E lē gata na fesoasoani na aʻoaʻoga ia i latou e atiina aʻe ai faalemafaufau ma tau le amio ae faapea foi i le faaleagaga.Teuteronome 6:4-9, 20, 21; 11:18-21.

19. O fea tatou te maua ai aʻoaʻoga e faaalia mai ai ia i tatou tapulaa tau le amio e silisili ona lelei ia tatou ola aʻe ai, ma fesoasoani mai ia tatou tutupu aʻe ai faaleagaga?

19 Ae faapefea aso nei? E tāua le lelei o se aʻoaʻoga faalelalolagi. E fesoasoani ia i tatou e atiina aʻe ai faalemafaufau. Ae o fea tatou te liliu i ai mo aʻoaʻoga e faaalia maia ia i tatou tapulaa tau le amio e silisili ona lelei ia tatou ola aʻe ai, ma fesoasoani mai ia tatou tutupu aʻe ai faaleagaga? I totonu lava o le faapotopotoga Kerisiano, ua tatou maua ai se polokalame o aʻoaʻoga faatiokarate lea e lē o maua i se isi lava vaipanoa o lenei lalolagi. E ala i a tatou suesuega totino faale-Tusi Paia ma lomiga ua faavae i le Tusi Paia, faapea foi ma faatonuga ua tatou maua i sauniga a le faapotopotoga, fonotaga, ma tauaofiaga, e mafai ona tatou mauaina ai lenei aʻoaʻoga tāua tele, e faifai pea—le aʻoaʻoga mai le Atua—e leai sona totogi! O le ā ua aʻoaʻo mai e lena aʻoaʻoga ia i tatou?

20. O le ā ua aʻoaʻoina mai e aʻoaʻoga mai le Atua ia i tatou, ma o ā iuga ua maua mai ai?

20 Ina ua faatoʻā amata ona tatou suesueina le Tusi Paia, ua tatou aʻoaʻoina ai faavae autū o aʻoaʻoga faale-Tusi Paia, o ‘mataupu faavae.’ (Eperu 6:1) A o tatou faaauau pea, ua tatou ave ai i fale “mea aano”—o upu moni loloto ia. (Eperu 5:14) E sili atu i lena, ua tatou aʻoaʻoina mataupu silisili faaleatua ia ua tatou iloa ai le auala e ola aʻe ai e tusa ma le finagalo o le Atua mo i tatou. O se faataʻitaʻiga, ua tatou aʻoaʻoina le tatau ona alofia uiga e masani aʻi ma faiga e ‘leaga ai le tino’ ma ia faaaloalo i le pule ma le tagata lava ia, atoa ai ma mea totino a isi. (2 Korinito 7:1; Tito 3:1, 2; Eperu 13:4) E lē gata i lena, ua tatou talisapaia le tāua o le faamaoni ma le maelega i a tatou galuega ma le tāua o le ola aʻe i faatonuga a le Tusi Paia e uiga i faiga faaleituaiga. (1 Korinito 6:9, 10; Efeso 4:28) A o tatou agaʻi i luma i le faatatauina o nei mataupu silisili i o tatou olaga, tatou te tutupu aʻe ai faaleagaga, ma faalolotoina ai la tatou faiā ma le Atua. E lē gata i lena, o a tatou amio faaleatua, e mafai ona avea ai i tatou o ni tagatānuu lelei i so o se mea o tatou ola ai. Ma e mafai e lenei mea ona uunaia ai isi e viiviia le Puna o aʻoaʻoga tauatua—o Ieova le Atua.—1 Peteru 2:12.

Toleniga i Galuega Fai o le Olaga i Aso Taitasi

21. O ā toleniga o galuega fai na mauaina e fanau i taimi o le Tusi Paia?

21 O le sini lona fa o aʻoaʻoga paleni, ia maua ai e se tagata le toleniga i galuega fai e manaomia mo le olaga i aso taitasi. O aʻoaʻoga faamātua i vaitaimi o le Tusi Paia na aofia ai toleniga i galuega fai. Na aʻoaʻoina teine ia tomai i galuega i totonu o le aiga. I le mataupu mulimuli o le Faataoto o loo faaalia ai le anoanoai ma le eseese o nei galuega. Na faapea ona aʻoaʻoina ai teine i le miloina o le filo, le lalagaina o mea, kuka, fefaatauaiga ma le vaaiga o totonu o aiga i se tulaga lautele, faapea foi ma le faia o ni fefaatauaiga tetele e pei o fanua ma fale. Sa masani ona aʻoaʻoina e tama galuega faaletino a o latou tamā, a lē o mea tau faatoaga po o galuega foi e maua ai ni tomai faapitoa. Na aʻoaʻoina e Iesu le galuega faakamuta mai lona tamāfai o Iosefa; e lē gata ina taʻua ai o ia o le ‘atalii o le tufuga,’ ae o le “tufuga” foi.—Mataio 13:55; Mareko 6:3.

22, 23. (a) O le ā e tatau ona saunia e aʻoaʻoga mo fanau? (e) O le ā e tatau ona avea ma uunaiga ia i tatou i le filifiliaina o aʻoaʻoga faaopoopo pe a foliga mai e manaomia?

22 I aso foi nei, o se aʻoaʻoga e paleni lelei, e aofia ai sauniuniga ina ia tausia lelei manaoga o le aiga i se aso. O upu a le aposetolo o Paulo o loo i le 1 Timoteo 5:8, ua faailoa mai ai e faapea o le tausiga o le aiga o se tasi, o se tiute tauave e paia. Na ia tusi e faapea: “A e afai e le tausi e se tasi i lona aiga, afai foi e le sili ona tausi i e mau ma ia, ua faafitia e ia le faatuatua, e sili foi lona leaga i le ua le faatuatua.” O aʻoaʻoga la, e tatau ona sauniunia ai fanau mo tiute tauave ia o le a latou faafesagai i le olaga ma faaauupegaina ai i latou ina ia avea ma tagata toaaga o se aiga po o se nuu.

23 O le ā le tele o aʻoaʻoga faalelalolagi e ao ona tatou sailia? E eseese lenei tulaga mai lea atunuu i lea atunuu. Ae afai e manaomia nisi toleniga mo galuega o loo mafai ona maua e faaopoopo i le agavaa e moomia e le tulafono, e pule la mātua i le taʻitaʻia o a latou fanau i le faia o filifiliga e uiga i aʻoaʻoga po o toleniga faaopoopo, i le fuaina o aogā ma mea e lē lelei ai ia suesuega faaopoopo. O le ā la e tatau ona avea ma uunaiga o se tasi i le filifilia o nisi aʻoaʻoga atili pe afai e foliga mai e manaomia? E mautinoa e lē tatau ona māfua ona o le fia mauoa, se faamamaluina ai o le tagata lava ia, pe ina ia faaviiviia ai. (Faataoto 15:25; 1 Timoteo 6:17) Ia manatua le lesona na tatou aʻoaʻoina mai i le faaaoaoga a Iesu—e tatau ona faaaogaina aʻoaʻoga ina ia viia ai Ieova. Afai tatou te filifilia ni aʻoaʻoga faaopoopo, e ao ona avea ma o tatou faanaunauga le lagolagoina ai tautupe o i tatou ina ia mafai ai ona tatou auauna ia Ieova i se tulaga atoatoa e tatau ai i le faiva faa-Kerisiano.—Kolose 3:23, 24.

24. O le ā le lesona ua tatou aʻoaʻoina mai ia Iesu e lē tatau lava ona tatou faagaloina?

24 O lea la, seʻi o tatou filigā ia i a tatou taumafaiga ina ia maua se aʻoaʻoga e paleni lelei faalelalolagi. Seʻi o tatou faaaogā atoatoa avanoa o le polokalame o loo faagasolo pea o aʻoaʻoga mai le Atua ia ua saunia i le faalapotopotoga a Ieova. Ma seʻi aua lava neʻi o tatou faagaloina le tāua o le lesona ua aʻoaʻoina mai ia Iesu Keriso, le tagata silisili ona poto o tagata uma na iai i lenei lalolagi—e tatau ona faaaogaina aʻoaʻoga, e lē ina ia viia ai i tatou lava, ae ia avatu ai le viiga i le Aʻoaʻo silisili i aʻoaʻo uma, o Ieova le Atua!

O le ā Lau Tali?

□ Na faapefea ona faaaogā e Iesu ana aʻoaʻoga?

□ Aisea e tāua ai le aʻoaʻoina ina ia lelei le faitau?

□ E ono mafai faapefea ona tatou faaaogaina le tomai e tusitusi ina ia aumaia ai le viiga ia Ieova?

□ E mafai faapefea e aʻoaʻoga mai le Atua ona fesoasoani ia i tatou ina ia atiina aʻe ai i le itu tau le amio ma le faaleagaga?

□ O le ā le toleniga i galuega fai e tatau i se aʻoaʻoga paleni ona aofia ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 13]

Fesoasoani Aogā mo Faiaʻoga

I le Tauaofiaga Itumalo “O Ē Vivii ma le Olioli” na faia a o faagasolo le 1995 ma le 1996, na avatuina ai e le Sosaiete o le Olo Mata­mata se polosiua fou ua faaulutalaina e faapea Molimau a Ieova ma Aʻoaʻoga. O lenei polosiua e 32 ona itulau felanulanuai, ua lomia faapitoa lava mo faiaʻoga. E oo mai la i le taimi nei, ua faaliliuina i gagana e 58.

Aisea ua avea ai o se polosiua mo fai­aʻoga? Ina ia fesoasoani ia i latou e malamalama lelei ai i talitonuga o tamaiti aʻoga o fanau a Molimau a Ieova. O ā mea o iai i le polosiua? I se auala manino ma le mautinoa, ua faamatalaina ai la tatou vaaiga i mataupu e pei o aʻoaʻoga faaopoopo, o aso fanau ma Kirisimasi, ma le faʻalo i le fuʻa. Ua faamautinoaina foi e le polosiua i faiaʻoga e faapea o loo tatou mananao i a tatou fanau ina ia faia le mea e pito sili i a latou aʻoga, ma tatou te fia galulue soosoo tauʻau ma faiaʻoga, i lo tatou faatāuaina lea o aʻoaʻoga a a tatou fanau.

E faapefea la ona faaaogaina le polosiua o Aʻoaʻoga? Talu ai sa saunia mo faiaʻoga, seʻi o tatou tufaina atu la i faiaʻoga, pule o aʻoga, ma isi tagata i ofisa o aʻoga. Talosia ia fesoasoani lenei polosiua fou i na faiaʻoga uma lava ina ia malamalama ai i la tatou vaaiga ma o tatou talitonuga ma le pogai e tatou te maumauai ai i nisi taimi ina ia tu ese mai. Ua faalaeiauina mātua ina ia faaaogā le polosiua o se faavae mo talanoaga totino ma faiaʻoga o a latou fanau.

[Ata i le itulau 10]

I Isaraelu anamua sa faatāuaina ai aʻoaʻoga