Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lo‘u Faamoemoe i Lo‘u Olaga Atoa—Ia Lē Tāitāi Ona Ou Oti

Lo‘u Faamoemoe i Lo‘u Olaga Atoa—Ia Lē Tāitāi Ona Ou Oti

Loʻu Faamoemoe i Loʻu Olaga Atoa—Ia Lē Tāitāi Ona Ou Oti

E PEI ONA FAAMATALAINA E HECTOR R. PRIEST

Na faapea mai le fomai: Ua lē mafai ona togafitia le kanesa. Ua leai se isi mea e mafai ona matou faia mo oe.” O lena faaiuga na faia e sili atu i le sefulu tausaga ua mavae. Ae peitai, o loo ou taofimau pea i le faamoemoe e faavae i le Tusi Paia, o le ola e faavavau i le lalolagi e lē tāitāi ona oti.—Ioane 11:26.

O OʻU mātua, sa avea o ni Metotisi aʻiaʻi o ē e auai e lē aunoa i le lotu i le taulaga o se nuu laitiiti, e lē mamao tele mai le faatoaga a lo matou aiga. Sa ou fanau i le fanua laugatasi maualalo matagofie o loo iai faatoaga i le itumalo o Wairarapa, e tusa ma le 80 maila [po o le 130 kilomita] i le itu i mātū i sasaʻe o Ueligitone, i Niu Sila. O iina sa matou olioli ai i ni vaaiga matagofie i mauga ua ufitia e le kiona, vaitafe manino e tatafe mai mauga, mea mautiʻetiʻe ma aʻega lapotopoto, ma fanua laugatasi lafulemu.

I le Lotu Metotisi, na aʻoaʻoina ai i matou e faapea, e ō tagata lelei uma i le lagi, a o tagata leaga, e ō i seoli, o se afi e faapuapuagatia ai. Ou te lē malamalama, pe afai na finagalo le Atua ia nonofo tagata i le lagi, aisea na ia lē tuua ai i latou iina i le amataga. Sa ou fefe pea i le oti ma sa masani ona ou tau mānatu pe aisea ua tatou oti ai. I le 1927, ina ua 16 oʻu tausaga, na pagatia ai lo matou aiga i se mea faanoanoa na tupu ai. O le mea lena na māfua ai ona ou saili mo ni tali o aʻu fesili.

Aisea na Oti ai Reg?

Ina ua 11 tausaga o loʻu tuagane o Reg, na matuā maʻi tigaina ai o ia. Sa lē mafai ona iloa e fomaʻi po o le ā le mea ua faaletonu, ma sa lē mafai ai ona fesoasoani ia te ia. Na aami e Tinā ia le faifeau Metotisi. Sa tatalo o ia mo Reg, ae sa lē mafai e lenei mea ona faamafanafanaina ai Tinā. Ma na ia taʻuina moni atu ai lava i le faifeau, sa lē aogā ana tatalo.

Ina ua oti Reg, sa talanoa atu ai Tinā i so o se tasi ma tagata uma lava ona o le taumafai e faamalieina lona galala mo le fia maua o ni tali faamaoni e faatatau i le mafuaaga ua oti ai lana tama talavou. A o talanoa atu i se tagata faipisinisi i le taulaga, sa fesili atu o ia pe na te iloa se mea e uiga i le tulaga o le tagata pe a oti. Na te matuā lē iloa lava se mea e uiga i lena mea, ae na ia faapea atu: “Na tuu e se tagata le tusi lenei iinei, ma e mafai ona ave ma oe.”

Na ave e Tinā le tusi i le fale ma amata ona faitau i ai. Ma sa lē mafai ona ia toe tuuesea le tusi. Sa auaumalie ona suia atoa lona mafaufau. Sa ia taʻu mai i le aiga atoa e faapea: “O lenei; o le upu moni lenei.” O le tusi, The Divine Plan of the Ages, o le tusi muamua o le Studies in the Scriptures. I le taimi muamua, sa ou lē talitonu ma taumafai e finau atu i le fuafuaga a Lē na Foafoaina Mea lea o loo aumaia i le tusi. Mulimuli ane, na iu ina ou lē toe finau atu.

Taofimau i Upu Moni o le Tusi Paia

Sa ou mafaufau e faapea, ‘Seʻi manatu i le ola e faavavau, e lē oo i ai le oti!’ O se faamoemoe faapena o loo faatalitalia e se tasi mai se Atua alofa. Se lalolagi parataiso! Ioe, o se faamoemoe lenei mo aʻu.

Ina ua uma ona aʻoaʻoina nei upu moni ofoofogia, na ō atu ai Tinā ma isi tuafāfine Kerisiano e toatolu mai Ueligitone—o Tuafāfine Thompson, Barton, ma Jones—mo se taimi umi mo le faasalalauina atu o fatu o le Malo i nofoaga uma lava o le atunuu i nuu i tua. E ui lava sa lei iai ia Tamā le agaga faamisionare lea sa ia Tinā, ae sa ia lagolagosua ia te ia i lana galuega.

Sa ou mautinoa o le upu moni lea, ae mo se vaitaimi sa itiiti lava saʻu vaega na faia e faatatau i oʻu talitonuga. I le 1935, na ou faaipoipo ai ia Rowena Corlett, ma na iu ai ina faamanuiaina i maʻua ina ua mauaina se tama teine, o Enid, ma se tama tama, o Barry. Sa ou galue e avea o se tagata e faatauina mai manu, ma e faitauafe manu na faatauina mai le au faifaatoaga tuaoi. Pe a talanoaina e nei tagata faifaatoaga faiga faapolotiki, sa ou lagona loʻu fiafia pe a ou faapea atu ia i latou: “E leai lava se taumafaiga e tasi o taumafaiga a tagata o le a taulau. E na o le Malo o le Atua lava le pulega o le a taulau.”

E faanoanoa lava, ona sa oo ina fai ma aʻu masani le ula tapaa; sa tau lē tuuesea laʻu sikā mai loʻu gutu. Sa oo ina leaga tele loʻu soifua mālōlōina, ma na faataotolia ai aʻu i le falemaʻi ona o le tiga o loʻu manava. Na taʻu mai ia te au e faapea ua aafia aʻu i le maʻi o le puta ma le gāʻau e māfua ona o le ulaula. E ui lava ua ou tuua lea masaniga leaga, ae sa masani lava ona ou moemiti e faapea, sa ula saʻu tapaa po o se sikā e faavavau. Pagā se masaniga matuā leaga e mafai ona iu i ai ona o le tapaa!

Ina ua ou lafoaia le tapaa, sa ou faia foi ma isi suiga tāua. I le 1939, ina ua 28 oʻu tausaga, na papatisoina ai aʻu i le Vaitafe o Mangatai, e latalata i loʻu aiga i nuu i tua. O Robert Lazenby, o lē na mulimuli ane ona vaavaaia le galuega talaʻi i Niu Sila, na malaga mamao mai lava mai Ueligitone e fofogaina le lauga o le papatisoga i lo matou aiga ma papatisoina aʻu. Na amata mai ai i lena taimi, na avea ai aʻu ma Molimau a Ieova maelega.

Faamaopoopoina o le Galuega Talaʻi

Ina ua mavae loʻu papatisoga, na tofia ai aʻu e avea ma ovasia o le Faapotopotoga i Eketahuna. O le taimi lena, e lei taliaina ai e laʻu avā o Rowena le upu moni o le Tusi Paia. Ae peitai, sa ou faailoa atu ia te ia, o lea ua ou valaauliaina Alf Bryant ina ia sau mai Pahiatua e faailoa mai ia te au le auala e molimau lelei atu ai mai lea fale i lea fale. Sa ou manao e faamaopoopoina le galuega talaʻi ma ia galueaiina le oganuu atoa i se faiga faifai pea.

Na faapea mai Rowena: “Hector, afai e te alu e te molimau atu mai lea fale i lea fale, e te foi mai ua ou lē o iinei. O le a ou alu ae tuu oe. O lou tiute tauave o iinei—i lou fale faatasi ma lou aiga.”

Sa ou lē iloa po o le ā le mea o le a fai. Sa fai pea ma le faatalatū oʻu ofu. Sa ou mafaufau pea e faapea, ‘E tatau lava ona ou faataunuuina lenei mea. E faalagolago i ai loʻu ola, faapea ma le ola o loʻu aiga.’ O lea na ou faamautinoa atu ai ia Rowena e faapea, ou te lē manao e fai se mea e faatiga ai ia te ia. Sa ou taʻu i ai, ou te matuā alofa faapelepele ia te ia, ae ona o loo aafia ai le suafa ma le pule silisili ese a Ieova, faapea ma o matou lava ola, o le auala lea e tatau ona ou talaʻi atu ai.

Na ma ō atu ma Alf i le uluai fale, ma o ia na muamua tautala atu. Ae sa oo ina ou faaauauina le talanoaga, i le taʻuina atu i lē ona le fale e faapea, o mea na tutupu i ona po o Noa o se ata lelei lava lea o mea ia o loo tutupu i o tatou aso ma e tatau ona tatou faia se gaoioiga e faamautinoaina ai lo tatou faaolataga. (Mataio 24:37-39) Na ou tuua ai iina ni tamaitusi.

A o ma ō ese atu, na faapea mai Alf: “O fea na e maua uma mai ai lena poto? E te lē o manaomia aʻu. Alu la na o oe, ona faaluaina ai lea o le telē o la ta oganuu e galueaiina.” Ma o le mea lena na ma faia.

A o ma agaʻi atu i le fale, sa ou lē iloa po o le ā le mea o le a oo ia i maʻua. Ae i loʻu ofo tele ma loʻu olioli, ma te ō atu ua uma ona saunia mai e Rowena se iputi mo i maʻua. I le lua vaiaso mulimuli ane, ae aufaatasi mai loa laʻu avā ia te au i le faiva i le lautele ma avea ai o se faaaoaoga lelei o le maelega faa-Kerisiano.

O uluai tagata lava na avea ma Molimau a Ieova i lo matou fanua laugatasi o faatoaga, o Maud Manser, o lana tama tama o Viliamu, ma lana tama teine o Ruby. O le tane a Maud, sa o se tagata faatupu vevesi ma sona uiga soona māteletele. I se tasi aso, na ma ō ai ma Rowena i la latou faatoaga e matou te ō ma Maud i le faiva. Na faia e le talavou o Viliamu se fuafuaga mo i matou e faaaogā lana taavale, ae sa ese manatu o lona tamā.

Sa faigata le tulaga na iai. Na ou fai atu ai ia Rowena e tago mai i la ma pepe, la ma tama teine o Enid. Na ou oso i totonu o le taavale a Viliamu, ma faaoso vave ese le taavale i fafo mai le faletaavale, a o faanatinati atu le Susuga a Manser e tapuni le faletaavale ae matou te lei ō ese mai. Ae na lē taulau o ia. Ina ua uma ona ou aveina atu le taavale i le auala, na ou faatūina ai loa iina ae ou toe foi mai e faafetaiai le Susuga a Manser ua matuā ita tele. Sa ou fai atu faapea ia te ia: “O lea o le a matou ō i le faiva i le fanua, ma o lea matou te ō ma le faletua o Manser, o lou faletua.” Sa ou talosaga atu ia te ia, ma na foliga mai ai e pei ua tau toʻafilemu lona ita. I le toe tepa i tua, sa ono mafai lava ona ou taulimaina i se isi auala le tulaga, ae mulimuli ane, sa oo ina sili atu ona ia fiafia i Molimau a Ieova, e ui e lei avea lava o ia ma Molimau a Ieova.

Sa toaitiiti lava tagata o Ieova sa iai i na tausaga, ma sa matou olioli moni ma maua aogā mai asiasiga a faifeau faataimi atoa o ē na nonofo ma i matou i la matou faatoaga. Na aofia ai i nei uso asiasi ia Adrian Thompson ma lona tuafafine o Molly, o i laua uma nei na auai i uluai vasega o le Aʻoga o le Olomatamata ma le Tusi Paia o Kiliata mo misionare, ma na auauna i tofiga i nuu ese e pei o Iapani ma Pakisitana.

Mea na Tutupu i le Taimi o le Taua

Ia Setema 1939, na pa ai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma ia Oketopa 1940, na faasaina ai e le malo o Niu Sila le galuega a Molimau a Ieova. E toatele o tatou uso Kerisiano na aveina faamalosi i luma o faamasinoga a le atunuu. O nisi na tuuina i nofoaga e faafaigaluega mamafa ai, ma aveesea ai mai a latou avā ma fanau. A o faasolo ina vevela le taua, e ui lava sa iai la matou faatoaga povi, ae sa ou tau mānatu pe o le a aveina faamalosi aʻu mo le auaunaga faavaegaau. Ona sau loa lea o le faasilasilaga e faapea, aua neʻi toe aveina ese ni faifaatoaga mai le atunuu mo le auaunaga faavaegaau.

Sa faaauau pea e i maʻua ma Rowena la ma faiva faa-Kerisiano, sa tuutoina atu e i maʻua taitoatasi le sili atu i le 60 itula i le masina i le galuega talaʻi. I lena vaitaimi, sa ou fesoasoani ai i Molimau talavou o ē na tausisia lo latou solitu faa-Kerisiano. Na ou tū i luma o faamasinoga i Ueligitone, i Palmerston North, Pahiatua, ma Masterton, e fai ma sui o i latou. E masani lava ona iai se sui o le vasega o taʻitaʻi lotu i le komiti o le vaegaau, ma o se fiafiaga le faaalialia o lo latou lagolagosua lē faa-Kerisiano i taumafaiga o le taua.—1 Ioane 3:10-12.

I le tasi po, a o faia la ma suesuega o Le Olomatamata ma Rowena, na osofaia ai lo matou fale e ni leoleo nanā. I se sailiga, na maua ai lomiga faale-Tusi Paia i lo matou fale. Na faailoa mai ia i maʻua e faapea: “E mafai ona tuu oulua i le falepuipui ona o mea nei.” Ina ua ō leoleo i la latou taavale o le a ō ese, na latou iloa ai, ua mamau taofi o la latou taavale ma ua lē mafai ona gaoioi le taavale. Na fesoasoani i ai Viliamu Manser e toe faalelei le taavale, ma e talu mai ai lena taimi, matou te lei toe fesootai lava ma na tamaloloa.

I le taimi o le faasasaāga, matou te nanāina ai lomiga i se fale i se vaega pito mamao lava o la matou faatoaga. I le tulua o po ma ao, ou te asiasi atu ai i le ofisa o le lālā i Niu Sila ma faatumu le uta o laʻu taavale i lomiga. Ona ou alu lea ma aʻu i le fale ma teu i le nofoaga tu ese lea. I le tasi po, ina ua ou taunuu atu i le lālā e ave se uta faalilolilo, na faafuasei lava ona malamalama le nofoaga atoa! Na valaau mai leoleo: “Ua matou maua oe!” Ae o le mea e ofo ai, na latou tuu mai ma le toʻafilemu aʻu ou te alu e aunoa ma se faafinau.

I le 1949, na ma faatauina atu ai le faatoaga ma Rowena ma filifili ai ma te paeonia seia oo ina leai se tupe na totoe ia i maʻua. Na ma siitia atu i se fale i Masterton ma paeonia ai ma le Faapotopotoga i Masterton. I totonu o le lua tausaga, na faavaeina ai le Faapotopotoga i Featherston i tagata talaʻi maelega e toʻa 24, ma sa ou auauna ai o se ovasia taʻimua. Ona oo lea i le 1953, sa ou olioli ai i le faaeaga o le faimalaga atu i le Iunaite Setete e auai i le tauaofiaga faavaomalo a Molimau a Ieova, na faia i le Yankee Stadium i le Aai o Niu Ioka mo aso e valu. Sa lē mafai ona ma ō ma Rowena ona sa manaomia ona ia tausia la ma tama teine o Enid, o lē na aafia i le maʻi māliu.

Ina ua ou toe foi i Niu Sila, sa tatau loa ona suʻe saʻu galuega totogi. Na matou toe foi atu i le Faapotopotoga i Masterton, o iina na tofia ai aʻu e fai ma ovasia taʻimua. E oo ane i le taimi lena, na faatau ai e Viliamu Manser le Fale Tifaga Laitiiti i Masterton, ma na avea lena ma uluai Maota o le Malo i Wairarapa. I le faagasologa o vaitausaga e āfua mai i le 1950, na olioli ai la matou faapotopotoga i se tuputupu aʻe lelei faaleagaga ma se faatelega. O lea la, ina ua asia e le ovasia o le matagaluega, e masani lava ona ia faalaeiauina tagata taʻumatuaina ina ia siitia atu i isi vaega o le atunuu ina ia fesoasoani ai i le galuega talaʻi iina, ma e toatele nisi na faia faapea.

Sa nonofo ai pea lo matou aiga i Masterton, ma i le faitau sefulu o tausaga mulimuli ane, e lē gata ina tele ni faaeaga na ou maua i le faapotopotoga, ae sa ou olioli foi i ni tofiga i tauaofiaga i va o atunuu ma faavaomalo. Sa auai ma le maelega Rowena i le auaunaga i le fanua, sa fesoasoani ma le maumauai foi i isi ina ia faia faapea.

Tumau i Tofotofoga o le Faatuatua

E pei ona mātauina i le amataga, i le 1985, na maua ai se faaiuga e faapea, ua maua aʻu i le kanesa e lē mafai ona togafitia. Pagā lo matou mananao, o aʻu, ma laʻu avā pele faamaoni o Rowena, faatasi ma la ma fanau ina ia matou iai faatasi ma le faitau miliona o ē o loo ola nei, o le a lē tāitāi ona oo i ai le oti! Ae, na toe auina atu aʻu e fomaʻi i le fale ina ia ou oti ai. Ae muamua lava, na latou fesili mai ia te au po o le ā soʻu manatu i le iuga o le suesuega o loʻu maʻi.

Sa ou tali atu e faapea: “O le a ou taumafai e tausia se loto toafilemu lelei ma āloālo atu mo ni mea lelei i le lumanai.” O le mea moni ua avea le faataoto i le Tusi Paia ma vaimālū ia te au e faapea: “O le loto lelei, o le ola lea o le tino.”—Faataoto 14:30.

Na viiviia e fomaʻi o le kanesa lena fautuaga a le Tusi Paia. Na faapea mai i latou: “O lena vaaiga faalemafaufau, e tusa lea ma le 90 pasene o togafitiga mo tagata e mamaʻi i le kanesa.” Sa latou fautuaina foi le faia o togafitiga e faaaogā ai ave malolosi faaeletise mo vaiaso e fitu. E fiafia lava, ona na iu ina ou taulau i le faafetaiaia o le kanesa.

I lenei taimi sili ona faigata, na taia ai aʻu i se ta matautia. Na pagatia ai si aʻu avā aulelei ma le faamaoni i se faafitauli ua sao le toto i lona faiʻai ma maliu ai. Na ou maua se faamafanafanaga mai faaaoaoga a ē faamaoni na o loo faamauina i le Tusi Paia, ma le auala na foia ai e Ieova o latou faafitauli a o latou tausisia pea lo latou faamaoni. I lea, o loʻu faamoemoe i le lalolagi fou o loo pupula ma malosi pea.—Roma 15:4.

Ae peitai, sa oo ina mafatia loʻu mafaufau ma ou manao ai e taofia le toe auauna e avea o se toeaina. Na faalototeleina aʻu e uso i le faapotopotoga seia oo ina ou toe maua le malosi e faaauau ai pea. O le iuga, ua mafai ona ou auauna pea e avea o se toeaina Kerisiano ma o se ovasia mo le 57 tausaga ua mavae.

Faafesagaia ma le Mautinoa le Lumanai

I nei tausaga uma o le auaunaga ia Ieova, ua avea o se faaeaga e lē mafaatusatusaina. E maeu le tele o ni faamanuiaga ua ou maua! E peiseai e foliga mai e lē o mamao tele atu se taimi ina o 16 oʻu tausaga, na ou faalogo ai i loʻu tinā o alaga: “O lenei; o le upu moni lenei!” Sa tumau ona avea loʻu tinā ma Molimau maelega faamaoni seia oo lava i lona maliu i le 1979, ina ua sili atu i le 100 tausaga o lona soifuaga. O lana tama teine ma lana fanau tama e toaono, na avea foi ma Molimau faamaoni.

O loʻu faanaunauga o loo mu i totonu, o loʻu fia ola lea e vaai i le faamamāina o le suafa o Ieova mai faifaiga uma ua faafaupue atu i ai. Po o le a taunuu ea loʻu faamoemoe i loʻu olaga atoa o le a lē tāitāi ona ou oti? O le a iloa lava lena mea i se taimi. Ae peitai, e iai loʻu mautinoa e faapea, e toatele, ioe e faitau miliona o le a iu ina tofo i lena faamanuiaga. O lea, a o faaauau pea ona ou ola, o le a ou faatāuaina le faamoemoe o le iai faatasi ma i latou o le a lē tāitāi ona oo i ai le oti.—Ioane 11:26.

[Ata i le itulau 28]

Loʻu tina

[Ata i le itulau 28]

O i maʻua ma laʻu avā ma la ma fanau