Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faasalalauina Upu Moni o le Tusi Paia i Potukali

Faasalalauina Upu Moni o le Tusi Paia i Potukali

Faasalalauina Upu Moni o le Tusi Paia i Potukali

E MAI Caminha i le itu i mātū o Vila Real de Santo Antônio, e agaʻi i saute, e faitau afe vaafagota felanulanuai o loo taula solo i le 500 [800 kilomita] i le Talafatai o le Atalani o Potukali. Mo le tele o senituri, ‘na ō atu ai i o latou vaa i le sami’ ia tagata faifaiva, e fagotaina iʻa e fai ma mataiʻai a le toatele o tagata Potukali.—Salamo 107:23.

I le 70 tausaga ua mavae, na faia ai se isi ituaiga o faigā faiva i Potukali. Ua pisi ai Molimau a Ieova i le avatua o le tala lelei i le faitau sefuluafe o iʻa faafaatusa. (Mataio 4:19) Ia Me 1995, sa iai se tumutumuga o tagata talaʻi o le Malo e 44,650—o se faatatauga e tusa ma le 1 le tagata talaʻi i tagata e 210 o le atunuu. I nisi o aai, o le faatatauga e tusa o le ʻafa o lena faatatauga.

Ona o le toatele naʻuā o le aufaigaluega, e galueaiina ai i vaiaso uma po o le sili atu foi oganuu e molimau atu ai i le tele o vaipanoa. I lea, e matuā naunau ai Molimau i Potukali e faaaogaina faafeiloaiga eseese ina ia mafai ai ona tufa atu lo latou faamoemoe faale-Tusi Paia i isi. Ioe, latou te talisapaia le tāua o le faalauiloaina atu o upu moni o le Tusi Paia i auala uma lava e mafai ai.—1 Korinito 9:20-23.

Fesoasoani ia i Latou e Fiafia i Lotu

E tusa ai ma se tusigā igoa na faia i le 1991, e 70 pasene o i latou e taʻi 18 tausaga le matutua pe matutua atu foi i Potukali e faapea mai, o i latou o Katoliko Roma. E ui lava i lenei mea, ae e matuā itiiti lava le malamalama o tagata i le Tusi Paia. Ua mātauina e le nusipepa, Jornal de Notícias e faapea: “O se tasi lenei o mala aupito sili o le lalolagi o Katoliko: O le lē malamalama i le Tusi Paia!” Aisea ua faapea ai? Ua faasino mai e le nusipepa Potukali o le Expresso le tali. I le lipotia mai e uiga i se fonotaga a patele e toʻa 500 i Fátima, ua faapea mai ai le pepa: “E tusa ai ma le faamatalaga a le epikopo, e tatau i le patele ona tuusaunoa o ia mai le tele o isi galuega masani ina ia mafai ai ona ia toe faaleleia aʻiaʻi lona tulaga e avea ai ‘o sē e folafola.’ . . . Afai e tuuina atu e le patele lona tagata atoa i le talaʻiina o le Tala Lelei, o le a leai sona taimi mo se isi lava galuega.”

I le faatusatusa atu i ai, o loo pisi lava Molimau a Ieova i Potukali i le faalauiloaina atu o upu moni o le Tusi Paia i auala uma e mafaia. O le iuga, e toatele tagata Katoliko loto faamaoni ua latou mauaina ai le poto o le Tusi Paia.

O Carlota, o se Katoliko aʻiaʻi ma o se sui o le au talavou o se faalapotopotoga faalotu. O ia foi o se faiaʻoga i le aʻoga faataʻitaʻi, lea sa galue ai foi le Molimau, o Antônio. Ona o ia o se paeonia sauatoa, po o se faifeau faataimi atoa, e taumafai ai pea Antônio e talanoa atu e uiga i le Tusi Paia i ana aumea faigaluega i taimi o taumafataga i le aoauli. I se tasi aso, na fesiligia ai o ia e Carlota e uiga i le talitonuga i le afi i seoli ma le tapuaiga ia Maria. Sa faailoa atu e Antônio ia te ia le mea o aʻoaʻo e le Tusi Paia e uiga i nei mataupu, ma o le amataga lena o le tele o talanoaga faale-Tusi Paia. I le uluai sauniga na auai atu i ai Carlota i le Maota o le Malo, sa matuā faafiafiaina ai o ia. Ae peitai, sa feteenai taimi o sauniga ma taimi o sauniga lotu a le vasega faalelotu lea sa auai atu i ai o ia. Sa ia iloa e tatau ona ia faia se filifiliga. O le ā se mea o le a ia faia?

Na faapotopoto e Carlota le vasega atoa o le autalavou ma faamatala atu i ai mai le Tusi Paia le mafuaaga ua ia faamavae ai. Na faitioina e i latou uma lana filifiliga seʻi vaganā ai le tasi teine talavou e igoa ia Stela, o lē sa matuā faalogologo lelei. Ina ua talanoa mulimuli ane o ia ma Carlota, sa tele ni fesili na fesili ai Stela e uiga i le amataga ma le fuafuaga o le ola. Na tuuina atu ia te ia e Carlota le tusi, Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? * ma amata ai se suesuega faale-Tusi Paia ma ia.

I le taimi lena, na matuā lelei le agaigai i luma faaleagaga o Carlota, na papatisoina ia Iuni 1991, ma i le ono masina mulimuli ane, na amata ai ona auauna o se paeonia sauatoa. Ia Me 1992 na faaipoipo ai o ia ma Antônio, ma faaauau faatasi ai pea i le auaunaga paeonia i se faapotopotoga tuaoi o loo sili atu ona manaomia ai le fesoasoani. Ae faapefea Stela? Na papatiso o ia ia Me 1993, ma o loo auauna nei o ia o se paeonia sauatoa.

O le talavou o Francisco, sa naunau tele o ia i le lotu. O Aso Sa uma lava, e auai ai o ia i le Misasā i le taeao, ma lau le Losalio i le afiafi. Sa auauna o ia o se tama tali Misasā, e fesoasoani ia patele i le taimi o le Misasā. Sa ia tatalo foi i le Atua ina ia oo mai se aso e avea ai o ia ma “sagato” (tagata paia)!

Na matuā manao lava Francisco ina ia iai sana Tusi Paia, ma i le tasi aso, na tuuina atu ai e se uo lana Tusi Paia ia te ia. Sa maofa o ia ina ua iloa e iai se suafa o le Atua, o Ieova. (Esoto 6:3; Salamo 83:18) Ina ua ia faitau i le Esoto 20:4, 5 lea o loo faasā ai e le Atua le faaaogaina o faatusa i le tapuaiga, sa sili atu ai ona faateʻia o ia! I le vaai atu i le faatumuina o le falesa i faatusa, sa ia tatalo faatauanau ai i le Atua ina ia fesoasoani ia te ia ia malamalama i nei fenuminumiaiga uma. I ni nai aso mulimuli ane, na la fetaiai ai ma se tasi na la aʻooga faatasi muamua ma fesili atu ia te ia pe aisea ua ia tuua ai le aʻoga pō.

Na tali mai lana uo: “E iai le aʻoga pō e sili atu ona lelei lea ua ou auai atu nei i ai.”

Na toe fesili atu Francisco: “O le ā lena aʻoga, ma o ā mea o e aʻoaʻoina?” Sa matuā faateʻia lava o ia i le tali a lana uo.

Na taʻu atu e lana uo ia te ia e faapea: “O lea ou te suesueina le Tusi Paia i le Maota o le Malo o Molimau a Ieova. E te fia sau?”

Sa faafaigata ona talitonuina e Francisco mea na ia vaaia i le uluai taimi na ia auai i le sauniga—o laumata ʻataʻata ma fiafia; o tagata, e talanoa le tasi i le isi i se uiga mafana ma faaleuo; e nonofo faatasi tamaiti ma o latou mātua ma faalogologo lelei i mea o loo fai mai ai.

Na faapea mai ma le maofa Francisco: “O aʻu o se tagata e fou mai iinei, ae sa ou lagona, ua pei lava aʻu o se tasi o le aiga!” Talu mai ai lena taimi, sa auai pea o ia e lē aunoa i sauniga. Ua auauna nei Francisco o se toeaina i le faapotopotoga, ma ua olioli faatasi nei o ia ma lana avā ma le la fanau e toalua, i folafolaga sili o le Malo o loo i le Afioga a le Atua.

Tufa atu le Upu Moni i Tauaiga

O Manuela, o se paeonia sauatoa i le vaifanua o Lisbon, na matuā tele lava ni iʻa faaleagaga na ia maua ona o lona finafinau e molimau atu ma le agalelei i tagata uma lava e aofia ai ma ona tauaiga. I na tauaiga, sa iai lona tuagane faaletino, o José Eduardo, o lē sa aʻoaʻoina i le karate ma le faaaogaina o auupega. Sa matuā tele ana solitulafono o lea na iu ai ina tuuina atu o ia i le faamasinoga i ni moliaga e 22, ma faasalaina ai i le 20 tausaga i le falepuipui. Sa matuā sauā tele o ia e oo lava i pagota i totonu o le falepuipui sa fefefe ai, ma na tuuina ai o ia i se sela e matuā malupuipuia.

Mo le fitu tausaga, sa asiasi atu pea ma le onosai Manuela ia José Eduardo, ae sa teena pea e ia lana feau mai le Tusi Paia. Ae mulimuli ane, ina ua faasalalauina le tusi, Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? na ia talia le tusi, ma na amataina loa se suesuega faale-Tusi Paia. Sa ia faia loa lava ni suiga tetele i lana amio. Ina ua mavae se vaiaso, sa ia molimau totino atu ai i ni pagota se 200, ma i le isi vaiaso na sosoo ai, e sili atu i le 600 isi pagota na ia molimau atu i ai. Na oo lava ina faatagaina o ia e asiasi atu i pagota i isi vaega o le falepuipui. Ona o le suiga mataina i lana amio, na faaitiitia ai lona faasalaga i le 15 tausaga. Ina ua uma ona tuli le 10 tausaga, na magalo ona o le amio lelei. Talu mai lena taimi, ina ua mavae le lima tausaga, ua avea ai nei José Eduardo ma Molimau papatisoina a Ieova, o loo auauna o se auauna o le faiva i le faapotopotoga o loo auai atu i ai. E moni, e pei o le tulaga o ‘se luko o loo nonofo faatasi ma se tamai mamoe’!—Isaia 11:6.

Ona o le faaauau pea o ana taumafaiga e molimau atu i lona aiga, ua olioli ai foi Manuela i le fesoasoani atu i lana tane ma isi sui e toafā o lona aiga ina ia maelega i le auaunaga ia Ieova. Ua avea nei lana tane o se auauna o le faiva.

“O le a Ou Aʻaa ma Sasa i a i Latou e Tuliese ai”

O Maria do Carmo, sa nofo i se nuu tuaoi o Lisbon ina ua asiasi atu Molimau ia te ia. Sa fiafia o ia i mea na ia faalogo i ai ma talosaga atu i lana tane, o Antônio, pe mafai ona faia lana suesuega faale-Tusi Paia i le fale. Na tali atu o ia e faapea: “Aua neʻi e mafaufau e te faia lena mea! O le taimi lava ou te maua mai ai Molimau i lo ta fale, o le a ou aʻaa ma sasa i a i latou e tuliese ai.” I le ma lea, o Antônio, sa avea ma faiaʻoga o le karate ma na te umia le tulaga tolu o le fusi uliuli o le karate. O lea na filifili ai Maria do Carmo e fai lana suesuega faale-Tusi Paia i se isi mea.

Mulimuli ane, na alu ai Antônio i Egelani mo se aʻoga tau i le karate mo le valu aso, ma sa teu lelei i ai e Maria do Carmo i lana atopaʻu le lomiga o Laʻu Tusi o Tala o Le Tusi Paia. * Ona sa tele taimi avanoa o Antônio i lana malaga, o lea na ia faitau ai le tusi. Ina ua toe foi mai Antônio i le vaalele, na matuā lūlū e se afā le vaalele, ma sa faigata ai ona tulaueleele. O le uluai taimi lea i lona olaga na tatalo ai Antônio ia Ieova.

Ina ua taunuu Antônio i le fale, na valaaulia ai o ia e le Molimau lea na suesue ma lana avā i se sauniga. Sa ia talia le valaaulia ma ia iloa ai le faaleuo o tagata uma. Na faia loa ni fuafuaga mo se suesuega faale-Tusi Paia, ma i sina taimi puupuu, na iloa ai e Antônio e tatau ona ia faia ni filifiliga. O le iuga, na faamavae o ia mai le avea o se faiaʻoga o le karate ae amata ona aʻoaʻoina ana tagata aʻoga i le auala e mafai ai ona ola i ni olaga filemu i le taimi nei ma e oo i le faavavau. O le tasi o i latou, sa ia umia foi se fusi uliuli o le karate, ua avea nei ma Kerisiano papatisoina.

Na papatisoina Antônio ia Aperila 1991. I le aso lava ina ua uma lona papatisoga, na amata ai ona ia auauna o se paeonia lagolago. I le ono masina mulimuli ane, na amata ai ona ia auauna o se paeonia sauatoa, ma e lei pine, ae ia taulimaina ni suesuega faale-Tusi Paia se 12. Ia Iulai 1993, na tofia ai o ia e avea o se auauna o le faiva i le faapotopotoga.

I se Oganuu e Galueaiina Soo

I le tele o vaipanoa o le atunuu, e galueaiina ai le oganuu i vaiaso uma lava pe sili atu foi. Ua faapefea e Molimau ona faaauauina la latou galuega o le “fai faiva” i se auala e fua mai?

E taumafai pea João e faafeiloai atu i tagata uma i aiga uma. Ina ua asiasi atu i se tasi tamaitai, na ia fesili atu pe e iai nisi e nonofo i le fale. Na tali ane le tamaitai, o lana tane ma lana fanau tama e toalua e nonofo ai iina, ae e le faigofie ona feiloai atu ia i latou ona e faigaluega ma e faatoʻā ō mai lava i le fale i le afiafi po. O lea, na faaauau ai le molimau atu a João ma asiasi atu i isi i lena vaipanoa. Pe tusa o le itula ma le ʻafa mulimuli ane, na faalatalata atu ai se tamaloa ia João.

Na faapea atu le tamaloa ia João: “Na e fai mai e te fia talanoa ia te au. Faamolemole fai mai po o le ā le mea e te manao ai.”

Na faateʻia João ma tali atu e faapea: “Faamolemole, ou te lē iloa oe. O ai oe?”

“O aʻu o Antônio, ma ou te nofo i le isi itu o le auala. Na e fai i loʻu tinā e te fia talanoa i isi o lo matou aiga, o lea ua ou sau ai e fia iloa po o le ā le mea e te manao ai.”

Na avatu e João se molimau maeʻaeʻa ia Antônio ma amataina ai se suesuega faale-Tusi Paia ma ia. Ina ua uma le suesuega lona lua, na talosaga atu Antônio pe mafai ona fai faalua le suesuega i le vaiaso. I le na o le fa masina, ae auai o ia ma João i le talaʻiina o le tala lelei i le auala lea e iai lo latou fale. E tolu masina mulimuli ane, na papatisoina ai o ia. Talu ai nei, na amata ai foi e lona tinā ona suesue le Tusi Paia. Maeu le tāua o le taumafai e talanoa atu i tagata uma o le aiga i le faiva!

O na mea fiafia na tutupu, ua faaalia ai o loo tele pea le faiva faaleagaga e tatau ona faia i ogasami o Potukali. Ua faamanuia e Ieova ia Molimau galulue mamafa iina i le faitauafe o suesuega faale-Tusi Paia agaigai i luma o loo iai. A o faaauau pea ona latou sailia le tele ma tele o auala e faalauiloa atu ai upu moni o le Tusi Paia i tagata uma, ua faataunuuina moni ai i Potukali i aso nei upu a le aposetolo o Paulo i Kerisiano i Filipi e faapea: “I faiga uma . . . ua talaʻiina atu ai Keriso.”—Filipi 1:18.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ pala. 24 Lomia ma faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Faafanua i le itulau 23]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

SEPANIA

POTUKALI

[Ata i le itulau 24, 25]

E faaaogā e Molimau i Potukali avanoa uma e faalauiloa atu ai upu moni o le Tusi Paia