Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Auala e Mauaina ai le Olioli i le Faia o Soo

Le Auala e Mauaina ai le Olioli i le Faia o Soo

Le Auala e Mauaina ai le Olioli i le Faia o Soo

O SE tasi o lagona sili e mafai ona olioli ai se tagata o le avea lea ma sē e galulue faatasi ma le Atua. I aso nei, o le galuega a le Atua, e aofia ai le aoaoina o tagata e naunau i le amiotonu i le faapotopotoga Kerisiano ma toleniina i latou mo le ola e avea o ni Kerisiano i le taimi nei ma mo le faasaoina i se lalolagi fou.—Mika 4:1-4; Mataio 28:19, 20; 2 Peteru 3:13.

Ua avea o se puna o le olioli tele mo Molimau a Ieova i Amerika Latina le vaaia o le miliona o tagata ua avea ma soo o Iesu Keriso talu mai le 1980. I lenei fanua fua tele mai, le mea e toatele ai e faaaloalo ma talitonu i le Tusi Paia, ua mafai ai e nisi o faifeau faataimi atoa ona fesoasoani atu i le toatele ina ia tuuina atu o latou ola ia Ieova. Ona o le tele o le poto masani, atonu e mafai ona latou taʻuina mai ia i tatou se mea e uiga i le olioli i le faia o soo. O nisi o a latou fautuaga atonu e fesoasoani ia te oe e mauaina ai le olioli i le faia o soo i le mea o e ola ai.

Iloaina o Ē e Ono Mafai ona Avea ma “Mamoe”

Ina ua auina atu e Iesu ona soo e talaʻi, na ia fetalai e faapea: “O se aai po o se faoa aai tou te oo atu i ai, ia fesili po o ai se i ai ua tatau.” (Mataio 10:11) Pe a e asiasi atu i tagata, e mafai faapefea ona e iloaina i latou e ono mafai ona fesoasoani i ai faaleagaga? Ua faapea mai Eteuati, ua silia ma le 50 tausaga o faifeau faataimi atoa: “Latou te faailoaina mai e ala i a latou fesili ma le loto naunau ma le faamalieina o i latou pe a tuuina atu tali mai le Tusi Paia.” Ua faaopoopo mai faapea Carol: “Pe a faailoa totino mai e se tagata ia te au se faafitauli po o se popolega, o se talosaga moni lava lea mo se fesoasoani. Ou te taumafai e suʻe ni faamatalaga aogā i lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata. O le naunau totino atu faapea, e masani ona oo atu ai i se suesuega faale-Tusi Paia.” Peitai, o ē naunau faamaoni e lē masani ona faigofie ona iloaina. Ua faamatala mai faapea e Luis: “O isi na foliga mai na fiafia tele na mulimuli ane lē fiafia, ae o isi na foliga mai na tetee i le amataga na suia ina ua latou faalogo i mea o fai mai moni ai le Tusi Paia.” Ona e toatele tagata i Amerika Latina e faaaloalo i le Tusi Paia, na ia faaopoopo mai ai, “Ou te iloaina i latou e ono mafai ona fesoasoani i ai faaleagaga pe a latou fiafia e talia mea ua aʻoaʻoina e le Tusi Paia ina ua uma ona ou faailoa atu ia i latou.” O le fesoasoani ia i latou na “ua tatau” ai ina ia agaʻi i luma faaleagaga e mauaina ai le olioli moni ma le lotomalie. E mafai faapefea ona e fesoasoani i ē ua tatau ai?

Amataina o Suesuega Faale-Tusi Paia

O le faaaogaina o fesoasoani e suesueina ai le Tusi Paia ua saunia e le “auauna faamaoni ma le mafaufau” e masani lava o le auala pito sili lea ona lelei e fesoasoani ai i tagata ia malamalama i upu moni o le Tusi Paia. (Mataio 24:45) E mafai faapefea ona e atiina aʻe se talisapaia o le aogā o ia fesoasoani e suesueina ai le Tusi Paia? Ua faapea mai Eteuati: “Talu ai e matuā eseese tulaga, o uiga totino, ma manatu o tagata, ou te taumafai ai la e fetuutuunai i le amataina o suesuega.” E lē mafai ona e faaaogaina le metotia lava e tasi i tagata uma.

O nisi, atonu e manaomia ni nai talanoaga faasamasamanoa i mau o le Tusi Paia a o lei tataʻia atu o ia i se tusi e suesueina ai le Tusi Paia. E ui i lea, ua lipotia mai faapea e se ulugalii misionare: “E masani lava ona ma ofoina atu se suesuega i le uluai asiasiga.” Ua faapena foi le faamatalaga a se Molimau o lē ua fesoasoani atu i ni tagata e 55 seia oo atu i lo latou tuuina atu e faapea: “O laʻu auala autū o le amataina o suesuega faale-Tusi Paia, o le faaaogā tuusaʻo o le tusi E Mafai ona E Ola e Faavavau i Parataiso i Le Lalolagi.” E ui e iai nisi e lē fiafia i le manatu o le suesueina o so o se mea, ae ua naunau isi e suesue mea ua latou talitonu o le a fesoasoani i lo latou ola. O le ofoina atu o ni aʻoga faale-Tusi Paia i le aiga e faia fua e manaia tele i le faalogo a i latou nei. E faamatala atu e nisi misionare lenei ofo ona latou faapea atu lea: “Ou te fiafia e faasino atu ia te oe le auala matou te faia ai. Afai e te fiafia i ai, ona mafai lea ona faaauau. Ae afai e te lē fiafia i ai, ia ona pule lava lea o oe.” Pe a ofoina atu faapena, ona lē fefefe lea o tagata e taliaina.

O se tasi Molimau, o lē ua fesoasoani atu i le toatele o tagata lē taualoa ma faalēlelei aʻoga, ua fai mai: “Ua ou iloaina le aogā tele o sāvali i le amataina o suesuega faale-Tusi Paia.” E tusa lava po o le ā le lomiga o latou faaaogaina, e taumafai le faiaʻoga faataimi atoa e faamatilatila le tāua o le Tusi Paia. Ua faapea mai Carola: “I le suesuega muamua, ou te faaaogaina ai na o ata ma mau pe tusa ma le lima, ina ia faapea ona faamatilatila atu manatu autū ma lē foliga atu ai e faigata tele le Tusi Paia.”

Tausia o le Naunau ia Tuputupu Pea

E olioli tagata i lagona o le agaʻi i luma, o lea ua fautua mai ai Jennifer e faapea: “Ia ola le faiga o le suesuega. Ia faagasolo le suesuega i luma.” O le faia o le suesuega e aunoa ma le misia o ni vaiaso e fesoasoani foi ia i latou e lagona e faapea o loo latou faia se agaʻi i luma. Ua faamatala mai e se paeonia faapito o lē na ola aʻe i se nuu i tua, le tāua o le faafaigofie o faamatalaga ma le uaʻi totoʻa atu i manatu autū, ina ia mafai ai e oo lava ia i latou e faalēlelei aʻoga ona mafai ona agaʻi i luma. Ua faapea mai o ia: “I lo matou nuu, e tatau ona matou faasūsūina le eleele i vai ina ua uma ona lūlūina fatu. Pe a matou faalolovaia le fanua, ona malō ai lea o le pito i luga o le eleele ma faapea ai ona lē āti mai i luga fatu o feosofi aʻe, ona latou mamate ai lea. I se uiga tutusa foi la faapea, pe afai e te faalolovaia ē loto fiafia e fou i ni manatu se tele, e ono foliga mai ai la e faigata tele ma o le a latou faavaivai ai.” E oo lava i tagata e iai le naunau fiailoa e tatau ona aʻoaʻo ina ia mafaufau loloto i se mataupu e tasi i taimi taitasi pe afai latou te fia agaʻi i luma i le malamalama. Na fetalai atu Iesu i ona aposetolo e faapea: “Ua totoe ia te au mea e tele e fai atu ai ia te outou, a e tou te le mafaia ona talia i nei ona po.”—Ioane 16:12.

O se tasi auala e tausia ai le naunau ia tuputupu pea, o le faalaeiau atu lea ia i latou o e asiasi i ai ina ia mafaufau pea i le Afioga a le Atua pe a e tuua o ia. Ua fautua mai faapea Yolanda: “Ia tuu atu i ai se fesili e lei taliina. Ia tuu atu i ai ni a latou mea aʻoga e fai, e pei o le faitauina o se vaega o le Tusi Paia po o le suesueina o se mataupu o latou popole ai.”

Atiina aʻe o le Alofa mo Ieova

O le a faateleina lou olioli a o e fesoasoani atu i au tagata aʻoga ina ia avea “ma e anaana i le upu, a e aua le na ona faalogologo i ai.” (Iakopo 1:22) E mafai faapefea ona e faia o lena mea? O Kerisiano moni ua uunaia e le alofa mo Ieova. Ua faamatala mai e Pedro o lē e mai i Mekisikō e faapea: “E lē mafai e tagata ona alolofa atu i se peresona latou te lē iloaina, o lea mai lava i le uluai amataga o le suesuega, ou te aʻoaʻo ia i latou le suafa o le Atua mai le Tusi Paia, ma ou te vaavaai mo avanoa e faamatilatila atu ai uiga o Ieova.” I le talanoaga, e mafai ona e atiina aʻe le talisapaia mo Ieova i le faamatala atu lea o ou lagona mo ia. Ua faapea mai Elisapeta: “Ou te taumafai i taimi uma e taʻua le lelei o Ieova. I le taimi o aʻu suesuega, pe a ou vaai atu i se fugalaau matagofie, se manulele manaia, po o se tamai pusi e fia taalo tele, ou te faasino atu pea i ai o le galuega a Ieova.” Ua fautua mai Jennifer e faapea: “Ia talanoa e faatatau i le folafolaga a le Atua i le lalolagi fou o se mea moni ua e iloa o le a iai. Fesili atu i ai po o ā mea latou te mananao e fai i le lalolagi fou.”

Pe a manatunatu loloto ma talisapaia e se tagata i mea ua ia aʻoaʻoina e faatatau ia Ieova, e goto ifo i lona loto ma uunaia ai o ia e gaoioi. Ae e lē mafai ona ia manatunatu loloto pe afai na te lē o manatuaina. O se autaluga puupuu o ni manatu autū se tolu pe fa pe a uma suesuega taitasi e avea lea o se fesoasoani e manatua ai. O le toatele o faiaʻoga o le Tusi Paia latou te tuu atu i tagata fou ina ia tusia mau autū faatasi ai ma se faamaumauga i le pito i tua o a latou Tusi Paia. Ua faamatala mai e se misionare mai Egelani se tasi o aogā o autaluga e faapea: “Ou te fesili atu pe ua faapefea ona aogā le faamatalaga ia i latou. Ua faapogaia ai e lenei mea ona latou manatunatu loloto i ala ma tulafono a Ieova.”

O se tasi o Molimau faamaoni na faauu mai le vasega lona tolu i Kiliata ua faapea mai: “E tatau ona tatou naunau mafana. E tatau ona iloa e a tatou tagata aʻoga tatou te talitonu i mea o tatou aʻoaʻoina atu.” O le faatuatua lea ua faapogaia ai ona avea oe ma sē fiafia e “anaana i le galuega” e mafai ona aafia ai pe afai e te faaalia atu.—Iakopo 1:25.

Ua fai mai se Molimau o lē ua fesoasoani i le toatele ina ia tapuai ia Ieova e faapea: “Ua ou iloaina e lagona e tagata le mafana atu i le Atua pe afai ou te fesoasoani ia i latou ina ia latou iloaina tali o a latou tatalo. Ou te avatua ni faaaoaoga o mea na tutupu ia te au lava ia e pei o lenei: Ina ua ma taunuu atu ma laʻu paga o i maʻua uma o ni paeonia i se tofiga fou, e laiti ni fuālaau faisua ma se poloka pata sa ia i maʻua, ma sa leai foi se ma tupe. Na uma a ma meaʻai i le kuka o le afiafi ma faapea ifo, ‘Ia ua leai ni mea mo i taʻua auā taeao.’ Sa ma tatalo e faatatau i ai, ma ō loa e momoe. I le taeao po o le aso na sosoo ai, na asiasi mai ai se Molimau mai i lea vaipanoa ma faafeiloai mai i lona faapea mai, ‘Sa ou tatalo ina ia auina mai e Ieova ni paeonia. O lea la ua mafai nei ona tatou ō faatasi i le tele o taimi o le aso, ae e tatau ona tatou fai taumafataga faatasi ma oulua i le aoauli ona e mamao i tuā le mea ou te sau ai, o lea ua ou sau ai ma aumai meaʻai nei mo i tatou uma.’ O se fasipovi telē ma ni fuālaau faisua se tele. Ou te faamatala atu pea i aʻu tagata suesue e faapea e lē taitai tuulafoaiina i tatou e Ieova pe afai tatou te saili muamua lona Malo.”—Mataio 6:33.

Ofo atu Fesoasoani e Talafeagai

E iai nisi mea e sili atu e aofia ai i le faia o soo o Keriso nai lo le faia o se suesuega faale-Tusi Paia. Ua faapea mai se misionare o lē na auauna mo le tele o tausaga o se ovasia faimalaga: “Ia faaalu se taimi ma i latou. Aua le vave alu ese mai pe a uma loa le suesuega. Pe afai e talafeagai ai, ia nofo ma talatalanoa ai mo sina taimi.” Ua faapea mai Elisapeta: “Ou te naunau atu ia i latou ona o loo aafia ai le ola. O le tele o taimi ou te popole tele ia i latou e tai pei lava o saʻu fanau.” Ua fautua mai isi Molimau e faapea: “Asiasi atu ia i latou pe afai ua mamaʻi.” “Pe afai o e latalata atu i lo latou fale, mo se faaaoaoga i le taimi o le faiva i le fanua, ia asiasi puupuu atu i ai ina ia faafeiloai atu i ai isi Molimau ia i latou.” Ua faapea mai Eva: “Ia faalogologo ma le faaeteete ina ia malamalama lelei i le talaaga ma le tulaga o le tagata i le olaga. O nei mea e aafia ai le auala e tali atu ai tagata i le upu moni ma e mafai ona taofiofia ai lo latou agaʻi i luma. Ia avea oe ma a latou uo ina ia mafai ai ona latou maua le mautinoa e talanoa atu ai i o latou faafitauli.” Ua faaopoopo mai Carol e faapea: “O le naunau faamaoni atu i le tagata e tāua tele auā o suiga e faaoo atu e le upu moni i lona olaga o nisi taimi o lona uiga o le a ō ese mai ai nisi o ona aiga ma uo mai ia te ia. E masani lava ona lelei le iloa e tagata suesue o le mea o tatou nonofo ai ma ia ia i latou le lototele e ō mai ai ia i tatou i so o se taimi.” Ia fesoasoani ia i latou ina ia latou vaai i le faapotopotoga o sona aiga fou.—Mataio 10:35; Mareko 10:29, 30.

Ua faapea mai Yolanda: “Ia nofouta e tuuina atu le fesoasoani e talafeagai ai. Nonofo faatasi ma i latou i le sauniga, ma fesoasoani atu ia i latou i a latou fanau.” O le faaali atu i ē e fou le auala e toleni ai a latou fanau, faaleleia lo latou tulaga tumamā, sauniuni tali mo sauniga, ma i le faia o lauga i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, o vaega uma na o le galuega o le faia o soo. Ua faaopoopo mai faapea se tasi tuafafine: “E tāua tele le toleniina o ē fou mo le faiva. Pe a oo ina faagaloina lenei vala o le toleniina, o le a faaauau pea ona fefefe nisi i le galuega talaʻi, mou atu lo latou olioli i le auauna atu ia Ieova, ma lē taulau ai ona tutumau.” O lea, ia saunia se toleniga ma le faaeteete i le galuega mai lea fale i lea fale, i le faia o toe asiga, ma le amataina o suesuega faale-Tusi Paia. O le a tele lou olioli pe a e vaai atu i lau tagata suesue o agaigai i luma faatasi ai ma lau fesoasoani ma le taʻitaʻiga.

Faamalosiau i Latou ia Tutumau Mausalī

Ua lapatai mai se tasi ua agavaa i le faia o soo: “E iai se masani o le lē toe faia o le suesuega pe a papatisoina le tagata aʻoga.” E tatau i le faiaʻoga ma le tagata aʻoga ona manatua o se Kerisiano faatoʻā papatisoina e lei taitai lava ona matua faaleagaga. O loo manaomia tele pea lona tuputupu aʻe i lona faatuatua, lona talisapaia mo tulafono a le Atua, ma lona alofa mo Ieova. E tāua ai ona faalaeiauina o ia ina ia atiina aʻe se masani lelei i le faia o suesuega totino ina ia mafai ai ona ia agaigai i luma.—1 Timoteo 4:15.

O le tagata papatiso fou na te ono manaomia le fesoasoani ina ia agaigai ai i luma ma avea o se tagata talimalo i le aufaatasiga o uso. E na te ono manaomia se taʻitaʻiga i le auala e feutagai ai ma tulaga lē lelei atoatoa o uso, a o ia vavalalata atu ia i latou. (Mataio 18:15-35) E na te ono manaomia le fesoasoani e avea ai o se faiaʻoga tomai, e mafai ona ia faia ana lava sailiiliga i mataupu. Ua taʻua mai e se misionare e faapea: “Na manao se tasi tagata aʻoga ina ua uma le papatisoga ina ia faaleleia lona agavaa o se faiaʻoga, o lea na ia fai mai ai ia te au, ‘O le vaiaso a sau e amata ai saʻu suesuega fou, ae manaomia ona ou toe mafaufau ma manatua mataupu muamua ia na ou suesueina. Faamolemole pe mafai ona ta toe talanoaina taitasi ia mataupu, ina ia mafai ona ou faamaumauina faamalamalamaga o mau ma faataʻitaʻiga, ma ia mafai ai loa ona ou faaaogaina pe a ou alu i laʻu suesuega?’ Ua avea o ia o se faiaʻoga agavaa, i le papatisoina o le toafā o ana tagata aʻoga i se tasi o fonotaga.”

Le Pogai ua Aogā ai Taumafaiga i le Faia o Soo

Fai mai Pamela: “O le faia o soo o le faateleina foi lea o ē vivii ia Ieova. O lona uiga o le a maua ai le ola e i latou o loo taliaina le upu moni. Ou te fiafia tele e aʻoaʻoina le upu moni i isi—e manaia tele! O le vaai atu o se tasi i le faasolosolo ona tuputupu aʻe o tagata aʻoga, faia suiga i o latou olaga ma foia toʻatugā sa faafaigata ona foia pe ana lē seanoa le agaga o Ieova. O le toatele o i latou na oo ina alolofa ia Ieova ua avea ma aʻu uo e sili ona pele.”

“Pe a ou manatunatu ia i latou na ou fesoasoani i ai ina ia avea ma soo,” na taʻua ai e se misionare mai Siamani, “ua ou iloa ai tagata sa matamumuli tele ua faia le tele o agaigai i luma o ni faifeau a le Atua, lea e faigata tele ona ou talitonuina latou te mafaia. Ua ou iloa ai tagata ua faaleleia toʻatugā matuia lava, e mautinoa sa faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova. Ua ou iloa aiga sa teteʻa ae ua toe faatasia nei—o ni fanau fiafia faatasi ma mātua o loo vaaia lelei a la avega tauave. Ua ou iloa foi tagata ua olioli i olaga uigā, i le viviiina o Ieova. O le olioli lea e maua i le faia o soo.”

Ioe, o le galulue faatasi ma Ieova le Atua i le galuega o le faia o soo, o se puna o le olioli e lē mafaatusalia. O mea na tutupu i misionare ma paeonia ua faamaonia ai lea tulaga. E mafai foi ona e maua lea olioli ma le faamalieina pe afai e te faatatauina fautuaga ma galue i ai ma le loto atoa. Faatasi ma faamanuiaga a Ieova, o le a atoatoa ai lou olioli.—Faataoto 10:22; 1 Korinito 15:58.