Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Auala e Auauna atu ai Leoleo Mamoe Kerisiano ia te Oe

Le Auala e Auauna atu ai Leoleo Mamoe Kerisiano ia te Oe

Le Auala e Auauna atu ai Leoleo Mamoe Kerisiano ia te Oe

I LE tele o isi nofoaga, ua mafai ona mātauina ai le auala o tausia ai e leoleo mamoe se lafu. Latou te taʻitaʻia, puipuia, ma saunia mea o manaomia e mamoe. E naunau toeaina Kerisiano i lenei mea, talu ai o la latou galuega e aofia ai faiga faaleoleo mamoe. E mautinoa lava, o lo latou tiute tauave “ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua,” ma ‘ia tausi atu i le lafu mamoe uma lava.’—Galuega 20:28.

Pe afai o oe o se tagata o le faapotopotoga Kerisiano, e mafai faapefea e leoleo mamoe faaleagaga ona auauna atu ia te oe? Ma e tatau faapefea ona e tali atu i ai i a latou taumafaiga ua faia mo oe? Aisea ua manaomia ai e le faapotopotoga la latou fesoasoani?

Ia Puipuia Faasaga i le Ā?

I aso anamua, sa lamatia le lafu e leona ma isi manufeai o le vao, ma latou te tuliaupuina mamoe taitasi. Sa tatau ai i leoleo mamoe ona saunia se puipuiga. (1 Samuelu 17:34, 35) O Satani le Tiapolo, “o loo fealualuai o ia e pei o se leona tagi, ua saili se tasi e ʻaina e ia.” (1 Peteru 5:8) O loo sii taua mai o ia ma le ita tele e lē gata ina faasaga i le faalapotopotoga a Ieova i sona aotelega i le lalolagi ae faapena foi i auauna taitoatasi a le Atua. O le ā le sini a Satani? E manao o ia e faalotovaivaia tagata o Ieova ma oo foi ina taofia i latou mai le ‘tausia o poloaiga a le Atua,’ ma le faataunuuina o le faia ‘o le galuega o le molimau ia Iesu.’—Faaaliga 12:17.

Na tuuaʻia e Ieova leoleo mamoe o le malo o Isaraelu anamua i le faatamala ona sa avea ana mamoe “ma mea e ʻai a manu feai uma o le vao.” (Esekielu 34:8) Ae peitai ane, ua iai i toeaina Kerisiano se naunau mai le loto ina ia puipuia i latou o i le faapotopotoga ina ia lē taasē se tasi ona o le faatamala pe ona o taaʻiga a Satani, le lalolagi, po o “luko” faaaposetate. (Galuega 20:29, 30) E faapefea ona fesoasoani leoleo mamoe i tagata uma o le lafu ina ia tausia lo latou mataala ma ia mataalia? O se tasi o auala e ala lea i le tuuina atu o lauga faale-Tusi Paia ua lava saunia lelei mai le pulelaa i le Maota o le Malo. O se tasi o auala e ala atu lea i talanoaga atiaʻe a o lei amataina sauniga ma pe a tuua foi. Ae o le isi auala e tele sona aogā, o le asiasi atu totino lea i “mamoe” i o latou fale. (Faatusatusa i le Salamo 95:7.) Ae o le ā lea mea e taʻua o se asiasiga faaleoleo mamoe? E tatau faapefea ona faataunuuina lea ituaiga asiasiga? Ma o ai e tatau ona asia?

O le ā Lea Mea e Taʻua o le Asiasiga Faaleoleo Mamoe?

O le asiasiga faaleoleo mamoe, e lē o se asiasiga i ni uo e faia ai ni talanoaga i ni mataupu e faalētāua tele. Na mātauina e se tasi toeaina: “O le toatele o le autalaʻi e matuā fiafia tele e faitauina se mau po o le talanoa i se tagata patino o loo taʻua i le Tusi Paia. O le mea moni, e lē faia e le toeaina tala uma o le talanoaga. O le tagata talaʻi o le Malo ua asia, e masani lava ona fiafia e faamatala mai ona manatu i le Tusi Paia, ma i le faia faapea e faamausalī ai lona lava faatuatua. Atonu e alu le toeaina ma se mekasini o Le Olomatamata po o se Ala Mai! ina ia talanoaina faatasi se mataupu e atiaʻe ai o iai. Atonu o lenei talanoaga faaleagaga, e faaesea mai ai se asiasiga faaleoleo mamoe mai se asiasiga atu i ni uo.”

Na fautua mai faapea se tasi toeaina ua lava le poto masani: “A o lei oo i le taimi o le asiasiga, e faaaluina e le toeaina se taimi e mafaufau ai i le tagata talaʻi lea o le a na asia. O le ā o le a mafai ona atiina aʻe ai le tagata talaʻi? O le faamālō atu ma le faamaoni, o se vaega tāua o asiasiga faaleoleo mamoe, auā e faalaeiauina ai le tagata ina ia tumau.” Ioe, o se asiasiga faaleoleo mamoe e sili atu ni mea e aafia ai nai lo le asiasi i ni uo, lea atonu e mafai e so o se tasi o le faapotopotoga ona ia faia.

Aisea e Asia ai Oe e se Leoleo Mamoe?

Pe a asia e se toeaina se aiga, ua saunia la o ia e faalaeiau ma fesoasoani atu i uso talitonu ma fesoasoani ia i latou ina ia faamautūina i le faatuatua. (Roma 1:11) O lea la, pe afai e manao se toeaina po o ni toeaina se toalua e asia oe, e faapeī lau tali atu i ai? Na faapea mai se tasi ovasia faimalaga: “Pe afai o asiasiga faaleoleo mamoe e faatoʻā fai lava ina ua iai se mea ua tau faaletonu, o uiga muamua la o le a faaalia i nei asiasiga ua fuafuaina atonu e faapea, ‘O le ā laʻu mea sese ua fai?’” O leoleo mamoe e alolofa latou te faaaʻoaʻo ia Ieova, o lē na tausi lelei atu i le faisalamo ma sa masani pea ona ‘faafouina lona agaga,’ ae maise lava i taimi e mafatia ai ma oo atu i tulaga e manaomia faapitoa ai lava le fesoasoani.—Salamo 23:1-4.

O le faamoemoe o le asiasiga faaleoleo mamoe ina ‘ia atiaʻe ai, ae lē o le lepeti ai.’ (2 Korinito 13:10) E mautinoa foi le faalaeiauina, o faamatalaga e faaalia ai le talisapaia o le tutumau, le maelega, ma galuega faamaoni a lē o loo asia. Na mātauina faapea e se tasi toeaina: “A o faia se asiasiga faaleoleo mamoe, e lē o se mea lelei ona faaoo atu se agaga e faapea, o lē o loo faia le asiasiga o loo iai le faanaunauga e fia iloa faafitauli ma talanoa loa i ai. E moni, atonu e manao le tagata talaʻi lava ia e fia talanoa i nisi o faafitauli maʻoti. Ma afai o loo tau setusetu le mamoe po ua sē ese mai le lafu, e manaomia la e le toeaina ona faia se gaoioiga e fesoasoani atu ai.”

O leoleo mamoe Kerisiano o le a matuā tausia lelei so o se tasi o loo i tulaga e pei ona faamatalaina mai e upu nei: “Ou te [o Ieova lea] sailia foi le ua sē, ou te aumaia le ua tulia, ou te fusia le ua gau, ou te faamalosia le ua vaivai.” (Esekielu 34:16) Ioe, atonu e manaomia ona saili atu i mamoe, ia toe faafoisia mai, togafitia ni manuʻa, po o le faalaeiauina foi. Na faatamala leoleo mamoe o Isaraelu i nei tiute tauave. Ina ia faatinoina na galuega, e manaomia e se leoleo mamoe ona faalatalata atu i se mamoe patino ma feagai ai ma ona manaoga. E ao ona avea lea ma faavae autū o asiasiga taitasi faaleoleo mamoe i aso nei.

E Manaomia e Mamoe e Lē o Mamaʻi le Tausiga

Pe tatou te faapea atu ai la e lē o manaomia e mamoe e lē o mamaʻi se uaʻi faapitoa atu i ai o leoleo mamoe faaleagaga o ona po nei? Ia pe a fai e oo atu se faafitauli i se mamoe moni, o le a faigofie le avatua i ai o le fesoasoani pe afai e faatuatuaina e le mamoe le leoleo mamoe. Ua faapea mai se tasi tusi e faatatau i le tausia o mamoe, “o le uiga masani o mamoe, o le sōsō mamao ese mai tagata, ma o le faalataina mai o i latou ia te oe e lē o se mea faigofie.” Ua fautuaina mai e lea lava tusi nisi o taʻiala autū e faaopoopo atu i isi mea ina ia mafai ai ona lalata mai mamoe: “Talanoa atu i mamoe e lē aunoa. E oo ina masani lelei i latou i le leo, ma o le a faapea ona tuuina atu ai ia i latou le mautinoa. Ia asiasi soo atu i mamoe o loo i le fagaga.”—Alles für das Schaf. Handbuch für die artgerechte Haltung (Mea Uma mo le Mamoe. Tusi Taʻiala i le Auala e Tausia Lelei ai i Latou).

O lea, e manaomia le fesootai atu totino pe afai e fia maua se faiā maufaatuatuaina i le va o le leoleo mamoe ma le mamoe. E faapena foi le tulaga moni i le faapotopotoga Kerisiano. Na mātauina e se toeaina e faapea: “O le avea o se toeaina i le faapotopotoga ua lauiloa i le asiasi atu e lē aunoa i mamoe, o le a faafaigofie ai ona asiasi atu i se tasi ua iai ni faafitauli.” O lea la, o leoleo mamoe faaleagaga e lē tatau ona taumafai e tau lava ina fafaga ma tausi atu i mamoe i le na o le Maota o le Malo. O avanoa uma e mafai ona maua, e tatau ai i toeaina ona iloa lelei mamoe e ala i le faia o ni asiasiga faaleoleo mamoe i o latou aiga. Na toe manatua e se tasi Kerisiano le taimi faatoʻā tofiaina ai o ia e fai ma toeaina, na telefoni atu le ovasia taʻimua ma talosagaina o ia e asiasi atu ma faamafanafana i se uso lea e lei leva ona maliu si ona afafine i se faalavelave matautia tau taavale. Ua taʻutino mai e le toeaina e faapea: “Pagā loʻu faanoanoa na iai, talu ai ou te lei asiasi muamua atu lava i lea uso ma sa ou lē iloaina foi le mea e nofo ai o ia! Sa matuu ese atu se avega mamafa ina ua ofo mai se toeaina taʻumatuaina ma te ō.” Ioe, e fesoasoani atu le tasi toeaina i le isi toeaina i le faia o asiasiga faaleoleo mamoe.

I le sauniuni atu mo le asiasiga faaleoleo mamoe faapena foi ma le faia o le asiasiga, atonu e mafai ona faatasi atu i ai ma se auauna o le faiva o lē o loo naunau atu i “galuega lelei,” e fai ma ovasia. (1 Timoteo 3:1, 13) Maeu le talisapaia tele e se auauna o le faiva le vaai atu i le auala ua auauna atu ai se toeaina i le mamoe a o faia asiasiga faaleoleo mamoe! Ona faapea ai lea ona tosina vavalalata toeaina ma auauna o le faiva i tagata uma o i le faapotopotoga, ua faamausalī atili ai le fusi o le alofa ma le autasi faa-Kerisiano.—Kolose 3:14.

Fuafuaina o Taimi mo Asiasiga Faaleoleo Mamoe

Pe afai e tuu atu e le au toeaina asiasiga faaleoleo mamoe e faia e fai suesuega o le Suesuega Tautusi a le Faapotopotoga, ona asia uma ai lea o tagata talaʻi uma o i nisi vaega i totonu o le ono masina, ae o isi vaega, e leai lava ni asiasiga ua faia mo isi. Ona masua mai ai lea o faamatalaga a se tasi toeaina: “E foliga mai o isi toeaina ua latou faia taumafaiga ma faia le tele o galuega faaleoleo mamoe, ae o loo manaomia e isi toeaina le faalaeiauga mai i o latou uso a toeaina ina ia faia ai foi faapea.” Ua faia e nisi au toeaina ni fuafuaga ina ia asia uma a latou tagata talaʻi e leoleo mamoe i totonu o se taimi maʻoti ua faatulagaina.

O le mea moni, e mafai e se toeaina po o so o se isi o le au talaʻi ona asiasi atu i se tasi o i le faapotopotoga e aunoa ma le faatalitali i le faia o ni fuafuaga faapitoa. A o lei faia se asiasiga faaleoleo mamoe, na telefoni atu se tasi o toeaina ma faapea atu: “Ou te faia se asiasiga faaleoleo mamoe i se aiga e tasi i masina taitasi. Pe e mafai ona ou asiasi atu ia te oe mo se itula pe ā i se taimi i le masina a sau? O fea le taimi e fetaui lelei ma oe?”

Faamanuiaga o Asiasiga Faaleoleo Mamoe

A o faaauau ona faateteleina omiga mai lenei faiga amioleaga o mea, o asiasiga faalaeiau a leoleo mamoe o ē faaalia uiga malamalama ua avea ma mea e maua mai ai le tele o aogā. Pe a tuuina atu ia i latou uma o loo i le lafu faalaeiauga ma le fesoasoani e ala atu i asiasiga faaleoleo mamoe, e lagona e mamoe taitoatasi le saogalemu ma le malupuipuia.

E faatatau atu i se faapotopotoga na faapea ona asia e lē aunoa le au talaʻi uma o le Malo e leoleo mamoe, na lipotia mai e faapea: “Na oo ina iai i le au talaʻi se vaaiga mautinoa e tusa ai ma asiasiga faaleoleo mamoe. Sa oo ina avea ma mea masani le fesili atu o se tagata talaʻi i se tasi o toeaina po o afea o le a toe asiasi atu ai, ona sa fiafia le tagata talaʻi i le talanoaga i le taimi o le asiasiga ua tuanai. O asiasiga faaleoleo mamoe sa avea o se tasi o vala na faaleleia ai le agaga o le faapotopotoga.” Ua faailoa mai i isi lipoti pe afai e auauna atu ma le agaalofa leoleo mamoe i se auala faapea, e mafai ona faatuputupulaia ai le alofa, le autasi, ma le mafana i le faapotopotoga. Maeu se faamanuiaina ai!

E asiasi atu leoleo mamoe ina ia faaleleia ai le tulaga faaleagaga o mamoe. E mananao toeaina e faalaeiau ma faamalosia o latou uso talitonu. Pe afai e ali aʻe se faafitauli matuia i le taimi o se asiasiga e manaomia ai le fautuaina, atonu e lelei ona faia ni fuafuaga mo le talanoaina i se isi taimi, ae maise lava pe afai o loo ō atu faatasi le toeaina ma se auauna o le faiva. I so o se tulaga e tulai mai, e talafeagai ona faaiuina le asiasiga faaleoleo mamoe i se tatalo.

Po o manao se leoleo mamoe faaleagaga e asiasi atu i lou aiga i se taimi o latalata mai i le lumanai? Pe afai o le tulaga lena, ia fiafia ma tatali mai faalaeiauga mo oe. O loo alu atu o ia e auauna ma faamalosiau ia te oe i au taumafaiga ina ia tumau ai i le ala e taʻitaʻi atu ai i le ola e faavavau.—Mataio 7:13, 14.

[Pusa i le itulau 26]

FAUTUAGA MO ASIASIGA FAALEOLEO MAMOE

Ia faia se fuafuaga: O le tulaga masani lava e lelei le fai o se fuafuaga. Pe afai ua fuafua le toeaina e tauaaoina se faafitauli matuia, o se mea talafeagai le logo atu i le tagata talaʻi lenei mea a o lei faia le asiasiga.

Sauniuniga: Mafaufau i uiga totino ma le tulaga o le tagata. Ia faamālō atu i ai mai lou loto. Ia fai ma ou sini le faaooina atu i ai o se “mea alofa i la le agaga” e faalaeiauina ai ma faamalosia ai le faatuatua—Roma 1:11, 12.

O lē e mafai ona lua ō: O se tasi o toeaina po o se auauna o le faiva e agavaa.

A o faia le asiasiga: E tatau ona toafimalie le toeaina, ia faaali atu uiga alofa ma le mautinoa, ma ia fetuutuunai. Ia fesili atu po o ā mai le aiga ma po o lelei mea uma, ma isi lava mea faapena. Ia faalogologo atu ma le faaeteete. Pe afai e ali aʻe se faafitauli matuia, atonu e lelei ona fuafua mo se isi asiasiga faapitoa faaleoleo mamoe.

Le umi o le asiasiga: Ia tausisia le umi o le taimi ua uma ona fuafuaina, ma ia faamavae ese mai a o iai pea i lē ua asia le olioli.

Faaiuina o le asiasiga: E lelei ona faaiu i se tatalo ma ua talisapaia moni lava.—Filipi 4:6, 7.

[Ata i le itulau 24]

Ua saunia e leoleo mamoe Kerisiano le puipuiga faaleagaga

[Ata i le itulau 26]

O asiasiga faaleoleo mamoe ua maua ai avanoa lelei mo faalaeiauga faaleagaga