Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Eseta po o le Faamanatuga—O lē Fea e Tatau Ona E Faamanatuina?

Eseta po o le Faamanatuga—O lē Fea e Tatau Ona E Faamanatuina?

Eseta po o le Faamanatuga—O lē Fea e Tatau Ona E Faamanatuina?

A O SULUIA e ave o le malamalama o le tafa o ata le tafatafaʻilagi ia Aperila 7, o le a aloalo atu ai le faitau miliona o tagata e faafeiloaia le aso o le tausaga e sili ona paia ia i latou—le Eseta. I se tasi taimi, na faatatauina ai lea igoa i se vaitaimi e 120 aso o tausamiga ma anapogi na amataina i se aso mālōlō na taʻua o le Septuagesima (o le aso lea e amata i le iva vaiaso a o lei oo i le Aso Sa o le Eseta) ma faaiuina i le aso ua taʻua o le Aso o le Tasitolu. I aso nei, ua faasino lea igoa i se aso e tasi e faamanatuina ai le toetu mai o Iesu—le Aso Sa o le Eseta.

Ae peitai, i se po muamua atu o lena lava vaiaso, o le a faapotopoto ai le isi faitau miliona o tagata mo le faamanatuina o le Faamanatuga o le maliu o Keriso, lea foi ua lauiloa o le Talisuaga Afiafi a le Alii. O se faamanatuga lea na faavaeina e Iesu lava ia i lona po mulimuli i le lalolagi. Sa ia taʻu atu ai i ona soo i lena po e faapea: “Tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au.”—Luka 22:19.

O lē fea la e ao ona e faamanatuina?

Le Amataga o le Eseta

O le igoa Eseta, o loo faaaogaina i le tele o atunuu, e lē o maua i le Tusi Paia. Ua taʻu mai ia i tatou e le tusi Medieval Holidays and Festivals e faapea, “o lea aso mālōlō ua faaigoaina e faamanatu ai se Atua Fafine faapaupau o le Tafa o Ata ma le Tau e Totogo ai Mea, o Eostre.” Ma o ai lenei atua fafine? Ua tali mai le tusi The American Book of Days e faapea: “O Eostre, e tusa ai ma le tala faaanamua, ua faapea mai na ia tatalaina faitotoa o le fale tele o Valhalla (le fale tele o agaga o toa na fasiotia i taua) ina ia faaulufale i ai Baldur, lea na taʻua o le Atua Paʻepaʻe, ona o lona mamā, ma na taʻua foi o ia o le Atua o le La, ona o lona muaulu na faasusulu mai ai pea le malamalama i tagata.” Ua faaopoopo mai lenei tusi e faapea: “E leai se masalosalo, na talia e le Lotu i aso ua mavae tu tuai faapaupau ma tuuina atu i ai se faauigaga faa-Kerisiano. A o faamanatuina le tausamiga o Eostre e faamanatu ai le toe faafouina o le ola i le tau e totogo ai mea, sa faigofie ai ona faaliliuina lea aso e fai ma aso faamanatu o le toe faatūina mai o Iesu nai le oti, o lē e ona le tala lelei lea na latou talaʻiina.”

O lenei taliaina o tu faapaupau, ua faamatalaina ai le auala na oo mai ai i nisi o atunuu ia tu o le Eseta, e pei o fuamoa o le Eseta, le lapiti o le Eseta, ma pani faakoluse vevela. E tusa ai ma le tu o le faia o pani faakoluse vevela, “i luga o pani ua tao faaenaena e faailogaina . . . i se koluse,” ua taʻua ai e le tusi, Easter and Its Customs e faapea: “O le koluse, sa avea o se faailoga faapaupau ua leva ona iai a o lei maua faamaoniga tumau mai mea na tutupu i le uluai Aso Faraile o le Aso maliu a o lei oo i le Eseta, ma i nisi taimi a o lumanai le Faa-Kerisiano, na faailogaina ai luga o falaoa ma keke i le koluse.”

E leai lava se mea o tatou maua i le Tusi Paia e faapea o taʻua ai nei tu, e leai foi se faamaoniga e faapea na talitonu i ai uluai soo o Iesu. O le mea moni, ua taʻu mai e le aposetolo o Peteru ia i tatou ina “ia naunau . . . i le suāsusu e le suia o le upu, ina ia [tatou] tutupu ai i le faaolataga.” (1 Peteru 2:2, LT) O lea, aisea na talia ai e lotu a Kerisinetoma na aʻoaʻoga ua iloatino e faapaupau a latou talitonuga ma faiga faalotu?

Ua tali mai le tusi, Curiosities of Popular Customs e faapea: “Sa avea o se āiāiga maumauai a le uluai Lotu le tuuina atu o se faailoaga faa-Kerisiano i na faamanatuga mataina faapaupau ona ua lē mafai ona toe liaiina ese. E tusa ai ma le Eseta, sa matuā faigofie lava ona faaliliuina. O le olioli i le oso aʻe o le la faitino, ma le alafai mai o le natura ina ua mavae atu le tau mālūlū, ua oo ina avea o se mea e olioli ai i le oso aʻe o le La o le amiotonu, ina ua toe faatūina mai Keriso nai le tuugamau. O nisi o aso faamanatu faapaupau ia na faia i le aso 1 o Me, na suia foi ina ia talafeagai ma le faamanatuina o le Eseta.” Nai lo o lo latou aloese mai tu faapaupau masani ma faiga faataulaitu, sa manatu māmā i ai taʻitaʻi lotu i na mea ma tuuina atu i ai se “faauigaga faa-Kerisiano.”

Ae atonu o le a e tau mānatu faapea, ‘Ae pe iai se afaina o lena mea?’ Ua manatu nisi e leai, e lē afaina. Na faapea mai Alan W. Watts, o se faifeau o le Lotu Egelani i lana tusi, Easter—Its Story and Meaning: “Pe a oo mai se lotu e pei o le Faa-Kerisiano i se nuu ese, na te taliaina ma ‘faapaiaina’ nisi o tu ma aganuu a tagata ia na maua mai i lotu na muamua atu. E talia ma faaofi atu e le lotu nisi o aganuu a tagata ma palu faatasi ma aso faamanatu na e foliga mai e faatāuaina ai mataupu silisili lava e tasi mai le amataga ia na aʻoaʻoina e le Ekalesia.” I le toatele o tagata, o le mea moni e faapea ua faapaiaina e a latou ekalesia nei aso faamanatu ma tausia e paia, ua lava lea e fai ma mafuaaga latou te faamanatuina ai. Ae ua faaleamanaia ai fesili tāua. O le ā le faalogona o le Atua i nei tu? Po ua ia tuuina mai ea ia i tatou ni taʻiala tatou te mulimuli ai e tusa ai ma lenei mataupu?

Mauaina o le Silafaga a le Atua

Na taʻua e Christina Hole i lana tusi, Easter and Its Customs e faapea: “O le Aso o le Eseta, le Tausamiga o le Toetu o lo Tatou Alii, o se tausamiga aupito sili lea o tausamiga uma a le Lotu Kerisiano.” Ua ioeina foi e isi tusitala lea manatu. Na taʻua e Robert J. Myers i le tusi, Celebrations e faapea: “E leai se aso paia po o se tausamiga i le tausaga faa-Kerisiano e mafai ona faatusatusa atu lona tāua i le Aso Sa o le Eseta.” Ae peitai, ua lāgā ai e lena faamatalaga ni fesili. Afai e tāua tele le faamanatuina o le Eseta, aisea la ua lē aumaia ai i le Tusi Paia se poloaiga faapitoa ina ia faia faapea? Po o iai ea ni faamaumauga e faailoa mai ai na faamanatuina e uluai soo o Iesu le Aso Sa o le Eseta?

E lē faapea ua lē taulau ona aumaia e le Tusi Paia ni taʻiala e faatatau i le mea e tatau pe lē tatau foi ona faamanatuina. Sa matuā taʻu patino mai lava e le Atua i le nuu o Isaraelu anamua lenei mea, ma e pei ona muai taʻua, na tuuina mai faatonuga matuā manino mo Kerisiano ina ia faamanatuina pea le Faamanatuga o le maliu o Keriso. (1 Korinito 11:23-26; Kolose 2:16, 17) Ua taʻu mai ia i tatou e se uluai lomiga o le Encyclopædia Britannica e faapea: “E leai lava se faamaoniga e faapea na faamanatuina le tausamiga o le Eseta i le Feagaiga Fou, po o tusitusiga a Tamā po o tusitala o le vaitaimi o le au aposetolo. O le faapaiaina o ni taimi faapitoa, o se manatu sa lei taitai ona oo i mafaufau o uluai Kerisiano. . . . E lei poloaiina foi e le Alii po o ona aposetolo le tausia o lenei tausamiga po o nisi lava tausamiga.”

Sa lagona e nisi faapea, o le olioli i na tausamiga ma le fiafiaga e maua mai ai ua lava ma totoe e taʻutonuina ai le faamanatuina o na aso. Ae peitai, e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i taimi na talia ai e tagata Isaraelu se faiga faalotu a Aikupito ma toe faaigoa e faapea o “le tausamiga ia Ieova.” O i latou foi ua “nonofo . . . i lalo e aai ma inu” ma “tutū i luga e sisiva.” Ae o a latou gaoioiga na matuā toasa ai Ieova le Atua, ma na ia matuā faasalaina lava i latou.—Esoto 32:1-10, 25-28, 35.

E matuā manino lava le Afioga a le Atua. E lē mafai ona faatasi o le “malamalama” o talitonuga moni, ma le “pouliuli” o le lalolagi a Satani; e lē mafai ona ‘ogatasi’ Keriso ma tapuaiga faapaupau. Ua poloaiina i tatou: “O lea ia o mai ai outou nai totonu ia te i latou, ma ia outou vavae mai, ua fetalai mai ai le Alii, aua foi tou te papai atu i se mea leaga; ona ou talia ai lea o outou.”—2 Korinito 6:14-18.

Ona e na o le Faamanatuga—ae lē o le Eseta—ua poloaiina i le Tusi Paia ina ia faamanatuina e Kerisiano, e tatau ai la ona faamanatuina. E mafai la faapefea ona tatou faamanatuina ma le tatau lea aso?

[Ata i le itulau 5]

O le “tausamiga ia Ieova” a tagata Isaraelu, na matuā toasa ai le Atua

[Ē Ana le Ata i le itulau 2]

Cover: M. Thonig/H. Armstrong Roberts