Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Vivii Atu i le Tupu o le Vavau!

Vivii Atu i le Tupu o le Vavau!

Vivii Atu i le Tupu o le Vavau!

“O Ieova o le Tupu ia e faavavau faavavau lava.”—SALAMO 10:16.

1. O ā fesili ua lāgā e faatatau i le vavau?

VAVAU—o le ā sou manatu i le uiga o lea upu? Pe e te manatu e mafai ona faaauau pea e faavavau le taimi? Ia, e lē tau masalomia le faavavau agaʻi i tuā o le taimi i aso ua mavae. Aisea la e lē faavavau ai foi agaʻi atu i le lumanai? O le mea moni lava, ua faatatau atu le Tusi Paia i le Atua o sē e viiviia “mai le vavau e oo lava i le faavavau.” (Salamo 41:13) O le ā le uiga o lea fuaitau? E mafai ona tatou malamalama pe a tatou tagai atu i se mataupu e fesootai i ai—le vateatea.

2, 3. (a) O ā fesili e aofia ai le vateatea, e fesoasoani ia i tatou ina ia maua ai le uiga o le vavau? (e) Aisea e tatau ai ona tatou mananao ia tapuai i le Tupu o le vavau?

2 O le ā le telē o le vateatea? Pe e iai se mea o muta mai ai? E oo ane i le 400 tausaga ua mavae, ua iai se talitonuga e faapea o lo tatou lalolagi o le ogatotonu lea o le vanimonimo. Ona fausia ai lea e Galileo le meavaai mamao, na fuafua ia matuā faatelē ai le vaai atu i le lagi. Na mafai ai loa ona iloa atu e Galileo le tele o isi fetu ma mafai ai ona ia faaalia mai faapea o le lalolagi ma isi paneta o loo faataamilomilo i le la. Sa lē toe nenefu loa le vaai atu i le aniva e taʻua o le Milky Way. Na faamaonia o lea aniva o se faaputuga o fetu, pe tusa ma le selau piliona le aofai. E tatou te matuā lē mafai lava ona faitauina na mau fetu, e tusa lava pe faitauina i le olaga atoa o se tasi. Mulimuli ane, na faaauau ai ona mauaina e tagata suesue i fetu, le faitau piliona o isi aniva. O nei aniva o loo salalau solo atu i le vateatea, i se mamao e mafai e ni meavaai mamao e sili ona malolosi ona latou tilofaia. E foliga mai e leai ni mutaaga o le vateatea. Ua faapena le vavau—e leai ni ona mutaaga.

3 O le manatu e faatatau i le vavau e foliga mai e lē oo i ai le malamalama o o tatou faiʻai faaletagata e muta mai. Peitai ane, o loo iai Lē o loo malamalama lelei i ai. E mafai ona ia faitauina, ioe, e mafai foi ona ia faaigoaina le anoanoai o kuatatiliona o fetu o loo i o latou aniva e faitau piliona! O Ia lenei ua faapea mai: “Seʻi tetepa ae i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea? Na te taʻitaʻiina mai a latou ʻau ua faitauina; na te valaau ia te i latou uma i o latou igoa; ona o le tele o lona malosi ma lona mana tele; e leai so latou e le iloa. E te le iloa ea? E te lei faalogo ai ea? O le Atua o le vavau, o Ieova o le na faia tuluiga o le lalolagi, e le vaivai o ia, e le tigaina foi, e le masuesueina lona mafaufau.” (Isaia 40:26, 28) Maeu se Atua ofoofogia! E mautinoa lava, o le Atua lea e tatau ona tatou fia tapuai atu i ai!

“Tupu e Faavavau Lava”

4. (a) Na faapefea ona faaupu e Tavita lona talisapaia o le Tupu o le vavau? (e) O le ā le faaiuga a se tasi o saienitisi sili i le talafaasolopito e uiga i le pogai o le vanimonimo?

4 I le Salamo 10:16, ua faapea mai ai Tavita e uiga i le Atua o Lē na Foafoaina Mea: “O Ieova o le Tupu ia e faavavau faavavau lava.” I le Salamo 29:10, ua ia toe faapea mai ai: “E tietie lava Ieova o le Tupu e faavavau lava.” Ioe, o Ieova o le Tupu o le vavau! Ua toe molimau atili Tavita e faapea, o lenei Tupu faamamaluina o ia o Lē na Fuafuaina Mea ma o Lē na Faia Mea uma o loo tatou vaaia i le vateatea, i lona faapea mai i le Salamo 19:1: “Ua tala mai e le lagi le mamalu o le Atua; ua faaalia foi e le va nimonimo le galuega a ona aao.” I ni tausaga e 2,700 mulimuli ane, na taʻutino ai e le saienitisi lauiloa o Sir Isaac Newton, lona ioeina o le tusitusiga a Tavita, i lona tusia e faapea: “O lenei faiga e sili ona matagofie o le fuafuaina o le la, o paneta ma fetulele, e mafai ona puna mai i se fuafuaga ma le silisili ese o sē e sili ona atamai ma silisili lona malosi.”

5. O ā na tusia e Isaia ma Paulo e uiga i le Puna o le atamai?

5 Maeu le tatau ai ona tatou loto maulalo e ioeina faapea, o le Alii Silisili Ese o Ieova, o lē e ui ina telē anoanoai “le lagi ma le lagi o lagi, e le ofi ai” o ia, e soifua e faavavau! (1 Tupu 8:27) Ua faamatalaina e le Isaia 45:18 e faapea o Ieova o ia o “le na faia le lagi; . . . o le tufuga o le na faia le lalolagi,” o le Puna o le atamai e silisili atu nai lo mea e mafai ona malamalama i ai faiʻai e mafai ona muta mai o tagata. Na fetalai Ieova, e pei ona faamatilatila mai i le 1 Korinito 1:19: “Ou te faaumatia le poto o e popoto, ma ou faaleaogaina le atamai o e atamamai.” O le atamai lea na toe faaopoopo mai ai le aposetolo o Paulo i le fuaiupu e 20 e faapea: “Po o ifea le tagata poto? Po o ifea le tusiupu? Po o ifea le filifiligā o lenei lalolagi? E le ua avea ea e le Atua le poto o lenei lalolagi ma valea?” Ioe, e pei ona faapea atili mai Paulo, i le mataupu e 3, fuaiupu e 19, “o le poto o lenei lalolagi o le valea lea i luma o le Atua.”

6. O le ā ua faailoa mai e le Failauga 3:11 e tusa ai ma le “taimi e lē gata mai”?

6 O tino faalelagi o vaega o le foafoaga na faasino atu i ai le tupu o Solomona e faapea: “Ua faia e [le Atua] mea uma lava e matagofie i o latou lava tausaga; ua tuuina foi e ia le manatu [“taimi e lē gata mai,” NW] i le lalolagi i o latou loto; a e le mailoa e le tagata le galuega ua faia e le Atua mai le amataga e oo i le gataaga.” (Failauga 3:11) E moni lava, ua uunaia le loto o le tagata ina ia taumafai e sailia le uiga o le “taimi e lē gata mai,” o le vavau lea. Ae pe mafai ea ona ia mauaina lena poto?

Se Faamoemoe Ofoofogia o le Ola

7, 8. (a) O le ā se faamoemoe matagofie o taatia mai i luma mo tagata, ma e faapefea ona mauaina? (e) Aisea e tatau ai ona tatou olioli i le iloa o le a faaauau lava e faavavau aʻoaʻoga mai le Atua?

7 Na taʻua e Iesu Keriso i lana tatalo ia Ieova: “O le ola e faavavau lenei, ia latou mauaina pea le poto e uiga ia te oe, le Atua moni e toatasi, ma lē ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3, NW) E mafai faapefea ona tatou maua lena poto? E manaomia ona tatou suesueina le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. O iina e mafai ona tatou maua ai le poto saʻo i fuafuaga sili a le Atua, e aofia ai le sauniuniga na faia e ala mai i lona Alo mo le mauaina o le ola e faavavau i le lalolagi parataiso. O “le ola moni” lava lena o loo tautala i ai le 1 Timoteo 6:19. O le a talafeagai lena ma le mea o loo faamatalaina e le Efeso 3:11 e faapea, o “lona finagalo talu anamua lava, na ia [le Atua] faia ia Keriso Iesu lo tatou Alii.”

8 Ioe, e mafai e i tatou o tagata agasala ona maua le ola e faavavau e ala i le aʻoaʻoina ma le faatuatua i le taulaga togiola a Iesu. O le ā le umi o le a faaauau ai lenei aʻoaʻoga? O le a faaauau pea seia oo i le faavavau, a o faasolosolo ona aʻoaʻoina tagata i le atamai o Lē na Foafoaina i tatou. E lē faatuaoia le atamai o Ieova. I le ioeina o lenei manatu, na taʻutino ai le aposetolo o Paulo e faapea: “Aue! le loloto o le tamaoaiga o le poto atoa ma le silafaga a le Atua. E le masuesueina ana faamasinoga; e le mafai foi ona iloa ona ala.” (Roma 11:33) Ua matuā talafeagai ai le taʻua e le 1 Timoteo 1:17 o Ieova e faapea o “le Tupu o le vavau”!

Le Atamai Tau Foafoaga o Ieova

9, 10. (a) O ā galuega sili na faataunuuina e Ieova i le saunia o le lalolagi o sana meaalofa i tagata? (e) Ua faapefea ona faaalia mai le atamai silisili o Ieova i lana foafoaga? (Tagai i le pusa.)

9 Seʻi mafaufau i le tofi ofoofogia ua sauniunia mai e le Tupu o le vavau mo i tatou o tagata. Ua taʻu mai e le Salamo 115:16 ia i tatou e faapea: “O le lagi, o le lagi lava, e ia Ieova lea; a ua tuuina mai e ia le lalolagi mo le fanau a tagata.” Pe e te lē manatu ea o se tofi lenei ua sili ona ofoofogia? O le mea moni lena! Ma e maeu lo tatou matuā sapaitalia o le uta mamao o Lē na Foafoaina i tatou i lona sauniunia o le lalolagi e avea ma o tatou aiga!—Salamo 107:8.

10 O mea ofoofogia uma na faia i le lalolagi i totonu o le ono “aso” faalefoafoaga o loo taʻua i le Kenese mataupu 1, ua aofia ai i aso taitasi le faitau afe o tausaga. O nei galuega faalefoafoaga a le Atua na iu ina ufitia atoa ai le laueleele i se kapeta o le mutia lanu lauava, o laau tetele matagofie ma fugalaau felanulanuai. Ua faatumulia foi i le anoanoai o meafaiola ofoofogia o le sami, le tele o manufelelei mananaia, ma le anoanoai o ituaiga o manuvaefa fanua ma manuvaefa i le vao, ua foafoaina nei meafaiola uma “e taitasi ma lona uiga.” I le sosoo mai ai i le faamatalaina o le foafoaga o le tamaloa ma le fafine, ua faamatala mai e le Kenese 1:31: “Ua silasila atu le Atua i mea uma ua na faia, faauta foi, ua matuā lelei lava.” E maeu se siosiomaga fiafia na siomia ai na uluai tagata! Pe tatou te lē o mātauina ai la i nei foafoaga uma, le atamai, le uta mamao, ma le manatu mamafa ma le alofa mai o Lē na Foafoaina Mea?—Isaia 45:11, 12, 18.

11. Na faapefea ona viiviia e Solomona le atamai faalefoafoaga o Ieova?

11 O lē na maofa i le atamai o le Tupu o le vavau, o Solomona. Na ia uaʻi atu pea lava pea i le atamai o Lē na Foafoaina Mea. (Faataoto 1:1, 2; 2:1, 6; 3:13-18) Ua faamautinoa mai i tatou e Solomona e faapea “o le lalolagi e tumau lea e faavavau.” Sa ia talisapaia le ofoofogia o le foafoaga, e aofia ai le vaega o loo faatinoina e ao faamalumalu, i le faamālūina o lo tatou laueleele. O lea na ia tusi ai e faapea: “O loo tafe ifo vaitafe uma i le sami; a e le tumu ai le sami; o le mea e tafe mai ai vaitafe, e toe foi atu ia i ai.” (Failauga 1:4, 7) O le mea lena o loo tupu, pe a uma ona faamālūina e uaga ma vaitafe le eleele, ona toe faataamilo ai lea o o la suavai mai le fogatai ma toe oo ina liua e avea ma ao. O le ā semanū e foliga i ai lenei laueleele, ma o fea foi semanū o tatou iai, pe ana leai lenei faamamāina ma le faataamilosaga o le vai?

12, 13. E ao faapefea ona tatou faaalia atu lo tatou talisapaia o le foafoaga a le Atua?

12 O lo tatou talisapaia o le paleni i le galueaiina o le foafoaga, e tatau ona faaalia mai i gaoioiga, e pei ona tusia e le tupu o Solomona i ana upu faaiu i le Failauga e faapea: “Seʻi tatou faalogo ia i le iuga o ia mea uma, Ia e mataʻu i le Atua, ma e anaana i ana poloaiga; auā o mea ia e tatau i tagata uma. Auā e faamasinoina e le Atua galuega uma, atoa ma mea lilo uma lava, o mea lelei atoa ma mea leaga.” (Failauga 12:13, 14) E tatau ona tatou matataʻu i le faia o so o se mea e lē fiafia i ai le finagalo o le Atua. Nai lo lena, e ao ona tatou sailiili ia usiusitai atu ia te ia faatasi ma le migao tatau.

13 O le mea mautinoa, e tatau ona tatou mananao e viiviia le Tupu o le vavau ona o ana galuega matagofie o le foafoaga! Ua faalauiloa mai e le Salamo 104:24 e faapea: “Ieova e, ua matuā tele au galuega. Ua e faia ia mea uma i le poto; ua tumu le lalolagi i au oloa.” Seʻi o tatou lagolagoina atu ia ma le olioli, i le fuaiupu mulimuli o lenei salamo i le faapea ifo ia i tatou lava ma fai atu ai i isi: “Loʻu agaga e, ia e faamanū atu ia Ieova. Ia outou vivii atu ia Ioa.”

Palealii o le Foafoaga Faalelalolagi

14. I ā auala e matuā sili ai lava le foafoaga a le Atua o le tagata nai lo meaola?

14 Ua matuā mataina foafoaga uma a Ieova. Ae o le foafoaga faalelalolagi ua sili ona matilatila, o i tatou—le tagata. Sa faia Atamu ona sosoo lea ma Eva, e avea o le taualuga o le aso lona ono o foafoaga a Ieova—o se foafoaga e sili mamao atu nai lo iʻa, o manufelelei, ma meaola! E ui lava e sili ona popoto faanatura le tele o nei meafaiola, ae ua na o le tagata ua foaiina atu i ai le tomai e mafaufau ai, se loto fuatia ifo e mafai ona ia mātaulia ai le eseesega o le mea e saʻo ma le mea e sese, le tomai na te fuafuaina mea mo le lumanai, ma se faanaunauga i le loto ina ia tapuai. Na faapefea ona iai nei mea uma? Nai lo le tupu faasolosolo mai i ni manu ua leai ni mafaufau, sa foafoaina le tagata i le faatusa o le Atua. I se tulaga talafeagai la, ua na o le tagata e mafai ona ia faaatagia maia uiga o Lē na Foafoaina i tatou, lē na faailoa maia ia lava, “O Ieova, o Ieova, o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni.”—Esoto 34:6.

15. Aisea e tatau ai ona tatou viia Ieova ma le lotomaulalo?

15 Seʻi o tatou vivii atu ma faafetaia Ieova ona o le ofoofogia o lona fuafuaina o o tatou tino. O lo tatou toto, lea e manaomia mo le ola, e faataamilo i totonu o le tino i le taʻi 60 sekone. E pei ona taʻua mai i le Teuteronome 12:23, “o le toto o le ola lava lea”—o lo tatou ola—e tautele i le silafaga a le Atua. O ponaivi malō, o maso e fegauigauiai, ma faiga o neura o loo tali mai ai, ua faaatoatoaina na mea uma e se faiʻai e matuā silisili atu nai lo faiʻai o manu vaefa, ma ni tomai faalemafaufau e lē taitai ona faatusatusa i ai se komepiuta e pei lona telē o se fale e sili ona maualuga. Pe ua lē faapogaia ai ea oe e lenei mea ina ia e lotomaulalo? E tatau. (Faataoto 22:4) Ma ia manatunatu foi i le mea lenei: O o tatou māmā, o faaī, o laulaufaiva, o nifo, ma le gutu e mafai ona galulue faatasi ina ia aumaia ai i tagata ni upu e tautala ai i le faitau afe o gagana. Na faia e Tavita fatuga talafeagai ia Ieova, i lona faapea mai: “Ou te vivii atu ia te oe, auā na faia aʻu e ala ai ona matautia ma ofo tele ai; o mea na e faia, o mea mamana ia; ua ou matuā iloa e aʻu nei mea.” (Salamo 139:14) Seʻi o tatou aufaatasi ma Tavita i le vivii atu ma le faafetai ia Ieova, o Lē na Fuafuaina ma le ofoofogia i tatou, ma o lo tatou Atua!

16. O le ā le fatuga na faia e se fai musika lauiloa e vivii ai ia Ieova, ma o le ā le valaaulia ma le naunau e ao ona tatou uaʻi atu i ai?

16 Ua taʻua e upu o se fatuga faamusika i le 18 senituri mai ia Joseph Haydn, i le viiaina o Ieova e faapea: “Ia avatu ia te Ia le faafetai, outou uma o ana galuega ua matuā matagofie! Ia peseina Lona mamalu, ia peseina Lona viiga, ia faamanuia ma faasilisilia Lona Suafa! E faavavau lava ona viiviia Ieova, Amene, ma Amene!” E sili atu foi ona matagofie ia faaupuga faagaeeina o loo taʻu soo mai i Salamo, e pei o le valaaulia ua faafā ona faalauaitele mai i le Salamo 107 e faapea: “Ia vivii atu i latou ia Ieova ona o lona alofa, ma ona vavega na fai i le fanau a tagata.” Po o e auai atu i lena viiviiga? E tatau ona e auai, auā o mea uma lava e matagofie moni, e puna mai ia Ieova, le Tupu o le vavau.

Faia Pea Galuega Mamana

17. Ua faapefea i ‘le pese a Mose ma le Tamai Mamoe’ ona matuā faasilisilia ai Ieova?

17 I le ono afe tausaga ua tuanai, ua tausolomua ai foi le Tupu o le vavau i le faia pea o nisi galuega e sili atu ona mamana. I le tusi faaiu o le Tusi Paia, i le Faaaliga 15:3, 4, tatou te faitau ai e uiga ia i latou o loo i le lagi ua manumalo mai fili faatemoni: “Ua latou pepese i le pese a Mose le auauna a le Atua, ma le pese a le Tamai Mamoe, ua faapea atu, ‘Le Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava, Ua tetele au galuega e ofo ai! E tonu ma faamaoni ou ala, Le Tupu o augātupulaga e! Le Alii e, o ai se le mataʻu ma vivii atu i lou suafa? Auā ua na o oe e paia; Auā e o mai nuu uma lava, ma latou ifo i ou luma; auā ua faaalia au faamasinoga tonu.’” Aisea ua taʻua ai lenei pese o ‘le pese a Mose ma le Tamai Mamoe’? Seʻi o tatou tilofaia la.

18. O le ā le galuega ofoofogia ua manatuaina pea i le pese o loo i le Esoto mataupu e 15?

18 I ni tausaga e 3,500 ua mavae, ina ua tanumia uma autau malolosi a Farao i le Sami Ulaula, na vivii faafetai atu ai le fanauga a Isaraelu ia Ieova i se pese. Tatou te faitau i ai i le Esoto 15:1, 18 e faapea: “Ona pepese ai lea o Mose ma le fanauga a Isaraelu i lenei pese ia Ieova, ua latou fai ane, o loo faapea, Ou te pese ia Ieova, auā ua matuā manumalo o ia; o le solofanua atoa ma le na tietie ai, ua ia lafoina i le sami. E fai Ieova ma tupu e faavavau faavavau lava.” O poloaiga amiotonu a lenei Tupu o le vavau sa faamaonia ina ua ia faamasinoina ma faasalaina fili o ē na tetee atu i lana pule silisili ese.

19, 20. (a) Aisea na faavaeina ai e Ieova le nuu o Isaraelu? (e) Ua faapefea ona tali atu le Tamai Mamoe ma isi i le luʻi a Satani?

19 Aisea na talafeagai ai lenei mea? O le faatoaga i Etena lea na tataʻi atu ai e le Gata faitogafiti o tatou uluai mātua i le faia o le agasala. O lea mea na iu ai i le lē lelei atoatoa ua tumu i le agasala lea ua tuufaasolo mai i tagata uma. Ae peitai, na vave ona gaoioi le Tupu o le vavau e tusa ai ma lana uluai fuafuaga, lea o le a taʻitaʻia atu i lona tulieseina o ona fili uma mai le lalolagi, ma le toe faafoisiaina o tulaga faaparataiso. Na faavaeina e le Tupu o le vavau le nuu o Isaraelu ina ia faaata mai ai le auala o le a ia faataunuuina ai lenei mea.—Kalatia 3:24.

20 E ui i lea, na mulimuli ane paʻū atu Isaraelu i le lē faamaoni, ma na taualuga lenei tulaga faanoanoa ina ua tuuina atu e o latou taʻitaʻi le Alo pele e toatasi o le Atua i tagata Roma ina ia matuā faataugaina ma fasiotia. (Galuega 10:39; Filipi 2:8) Peitai ane, o le faamaoni o Iesu seia oo i lona maliu, i le avea ma “Tamai Mamoe a le Atua” ua faataulagaina, na taliina ai i se auala sili ona mataina le luʻi lea na faia e Satani le Fili tuai o le Atua—e faapea e leai se tagata o i le lalolagi e mafai ona faamaoni pea i le Atua pe a fetaiai ma tofotofoga matuitui. (Ioane 1:29, 36; Iopu 1:9-12; 27:5) E ui i le tuufaasolo mai o le lē lelei atoatoa mai ia Atamu, ae o le faitau miliona o isi tagata o loo matataʻu i le Atua ua mulimuli atu i tulagaaao o Iesu e ala i lo latou tausisi i le faamaoni e ui lava ina fesagai ma osofaiga faasatani.—1 Peteru 1:18, 19; 2:19, 21.

21. E tusa ai ma le Galuega 17:29-31, o le ā o le a sosoo mai ai ona talanoaina?

21 Ua oo mai nei le aso e tauia ai e Ieova i latou o ē faamaoni ma faamasinoina ai fili uma o le upu moni ma le amiotonu. (Galuega 17:29-31) O le a faapefea ona taunuu lenei mea? O le a faamatala mai e la tatou mataupu o sosoo mai.

Pusa o le Autaluga

□ Aisea ua saʻo ai ona taʻua Ieova o “le Tupu o le vavau”?

□ Ua faapefea ona faaalia mai le atamai o Ieova i lana foafoaga?

□ I ā auala ua avea ai le tagata ma galuega aupito sili o le foafoaga?

□ O ā galuega ua manaomia ai ‘le pese a Mose ma le Tamai Mamoe’?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 12]

Le Atamai Silisili o Ieova

O le atamai o le Tupu o le vavau ua atagia mai lea i le tele o mea o loo iai i le lalolagi. Seʻi mātau upu a Akuru e faapea: “O afioga uma a le Atua, ua se ario ua teʻa ma le otaota ia; o le talita lava o ia i e faatuatua ia te ia.” (Faataoto 30:5) Ona taʻua lea e Akuru le tele o foafoaga ola a le Atua, o mea tetele ma mea ninii. Mo se faaaoaoga, i le fuaiupu e 24 e oo i le 28, ua ia faamatalaina ai “mea e fa ua laiti i le lalolagi, a e sili ona popoto o i latou.” O nei mea o le loi, o le sefanai, o le se akerise, ma le pili (moo).

“E sili ona popoto”—ioe, o le tulaga lena na faia ai meaola. Latou te lē tau mafaufauina ni mea e pei ona faia e tagata, ae faalagolago i lo latou atamai ua uma ona tuuina i totonu o i latou. Pe ua e maofa ea i lenei mea? Maeu ni foafoaga e maopoopo lelei ua iai i latou! Mo se faataʻitaʻiga, ua faatulagaina loi i vaega, lea e aofia ai le tuputamaitai, o le au galulue, ma loi tane. I nisi ituaiga o loi, e faaputuputu ai e loi ia e faia le tele o galuega, ni meaola ninii i totonu o se nofoaga sa latou fausia. O iina latou te mimitiina ai le sua mai na meaola ninii, ae i le taimi lena o loo tulieseina e loi ia e gaoioi e pei o ni fitafita, so o se fili e tau osofai ane. Ua tuuina mai le timaʻiga i le Faataoto 6:6: “Le paie e, ina e alu i le loi, ia vaavaai i lana amio, ina ia poto ai oe.” Pe ua lē tatau ea i na faaaoaoga ona uunaia malosi ai i tatou o tagata ina ia “faamalosi i le galuega a le Alii”?—1 Korinito 15:58.

Ua fausia e tagata vaalele tetele. Ae maeu le sili atu ona faigofie e manu felelei ona feleleai mai ī ma ō, e aofia ai manu felelei laiti e pei o le hummingbird, lea e lē oo i se aunese [30 kalama] lona mamafa! O se vaalele telē o le ituaiga o le Boeing 747 e ofi ai le pasese e toʻa 400, e tatau ona tauaveina ai le 47,000 kalone [180,000 lita] o le suauu, e tatau foi ona faafoeina e se auvaa ua aʻoaʻoina lelei, ma faaaogā ni masini faigata e faatonutonuina ai le lele a le vaalele ina ia laasia ai le vasa ma taunuu i le nofoaga o loo lele atu i ai. Peitai, o se tamai manulele e taʻua o le hummingbird e na o le tasi le kalama po o le lē taitai atoa se aunese o le gaʻo o lona tino e faaaogā e fai ma suauu e lele atu ai mai Amerika i Mātū, e oo atu i le Vaifagaloa o Mekisikō, ma oo atu ai i Amerika i Saute. E lē tau manaomia se uta mamafa o suauu, e lē tau aʻoaʻoina se faiga mo le feleleai, e leai ni faafanua lavelave po o ni komepiuta e faatonutonu ai! Po o lenei ea la tomai na maua mai i se faagasologa na teʻi lava ua tupu aʻe e tusa ai ma le evolusione? E matuā lē talafeagai lava! O lenei tamai manulele ua matuā atamai lava, ua faatonutonuina e Lē na Foafoaina o ia, o Ieova le Atua lea.

[Ata i le itulau 10]

O le anoanoai o foafoaga eseese a “le Tupu o le vavau” ua matuā faasilisilia ai lona mamalu

[Ata i le itulau 15]

E pei ona faamanatuina e Mose ma Isaraelu uma le manumalo o Ieova i le Sami Ulaula, o le a iai foi se fiafiaga tele pe a mavae Amaketo