Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faateleina Mea Tutupu o Tala Lē Lelei

Faateleina Mea Tutupu o Tala Lē Lelei

Faateleina Mea Tutupu o Tala Lē Lelei

PE O e mātauina ea, o tala tomua o loo faamatala mai ai tala lē lelei ua sili atu ona toatele ē naunau e fia faitau i ai nai lo tala tomua o loo taʻu mai ai tala lelei? E tusa lava po o se ulutala o se nusipepa e uiga i se mala faalenatura po o ni tala felauai e uiga i tagata lauiloa e lomia i le uluai itulau o se mekasini felanulanuai, e foliga mai lava ua sili ona alumia tala e lē lelei nai lo tala lelei.

I aso nei e lē o faaitiitia tala lē lelei. Ae i nisi taimi e tau mānatu ai se tasi, pe o le au fai lipoti ma ē fai tala fou ua toleniina faapitoa e vaavaai ma sailiili na o tala lē lelei—ae ua lē o aofia ai ni tala lelei.

E Anoanoai i le Faagasologa o Talafaasolopito

O le mea moni, o tala lē lelei ua loa ona faateleina i le faagasologa o senituri, o loo faatupulaia pea nai lo tala lelei. I faamaumauga o talafaasolopito, ua loloʻu ai le fua i le mamafa o tala e uiga i mafatiaga, faanoanoaga, ma le lē fiafia, o mea ia ua oo i olaga o tagata.

Seʻi tatou manatunatu i ni nai faataʻitaʻiga. O le tusi Chronicle of the World, sa fuafuaina e Jacques Legrand, ua faatulaga mai ai se tuufaatasiga o tala, o tala taitasi e faatatau tonu lava i se aso patino na tupu ai se mea e pei lava ona taʻua mai e le au tusitala o nusipepa i ona po nei. O nei lipoti maufaatuatuaina, ua tatou maua ai se vaaiga faalauaitele i le faasalalauina o tala lē lelei ua faapea ona faalogo i ai le tagata a o faasolosolo lona soifuaga mafatia i lenei Lalolagi paneta.

Muamua, seʻi manatunatu i le uluai lipoti lenei a le tusi mai Eleni i le 429 T.L.M. Ua ia lipotia mai taua i le va o Atenai ma Sparta: “O le aai o Potidaea ua faamalosia ona faasiilima e autau a Atenai o ē na siomia le aai talu ai le faaitiitia o meaʻai ma na oo ai ina ʻai e tagata ola tino o tagata oti.’ O se tala e matuā lē lelei lava!

I le agaʻi atu i le uluai senituri a o lei oo mai i o tatou Aso Taatele, ua tatou maua ai se lipoti tusitusia e uiga i le maliu o Julius Caesar, i Roma ia Mati 15, 44 T.L.M. Na faatomua mai e faapea, “Ua tagatavaleina Julius Caesar. Na tatuiina o ia ma oti ai e se vaega o tagata na lotogatasi e fasiotia o ia, ma o nisi o i latou nei o ana lava uo mamae, a o alala i lona nofoa i le Maota o le Senate i le asō, le Aso 15 o Mati.”

A o faagasolo senituri mulimuli ane ai, na faaauau pea ona faatupulaia tala lē lelei. O se tasi o faataʻitaʻiga e faateʻia ai o le tala lea mai Mekisikō i le 1487: “I se faaaliga matautia e sili atu nai lo se isi mea na faia muamua na iloa i Tenochtitlan, le laumua o tagata Aztec, e tusa ma le 20,000 tagata na aveesea o latou fatu ma faataulagaina atu ia Huitzilopochtli, le atua o taua.”

Ua lē gata ina faia e le tagata amioga sauā ma maua mai ai tala lē lelei ae o lona faatamala ua faaopoopo ai tala lē lelei i le lisi umi o mea tutupu. O le afi tele na tupu i Lonetona e foliga mai o se tasi o na mala matautia. O le lipoti mai Lonetona, i Egelani, ia Setema 5, 1666, ua faitauina e faapea: “O lenei la, ina ua mavae aso e fa ma po e fa, ua faatoʻā taofia le sasao aʻe o le afi i Lonetona ina ua amia e le alii sili (duke) o York se vaega o manuao e iai pauta fefiloi mo fana ma fanaina atu ina ia faamalepe ai fale ia e i le ala o le afi. E tusa ma le 400 eka [160 hekatea] ua faatamaʻia i le afi e aofia ai falesa e 87 ma e silia i le 13,000 fale na faatamaʻia ai. O se matuaʻi vavega le na o le toaiva na maliliu.”

E tatau foi ona tatou faaopoopo atu i nei faataʻitaʻiga o tala lē lelei, ia faamaʻi na pipisi atu ma le lē mataofia i le tele o konetineta—o se faataʻitaʻiga, o le faamaʻi o le kolera (cholera) i le tauamataga o vaitaimi mai le 1830. Ua faatomua mai le lipoti e faapea: “Ua atuatuvale Europa ona o le kolera.” O le lipoti iloga o loo mulimuli mai e faamatala ai tala lē lelei i sona tulaga tau faamataʻu: “O le kolera e lei iai muamua i Europa seia oo i le 1817, ae o se faamaʻi o loo pipisi atu i le itu i sisifo mai Asia. O nisi aai o Rusia e pei o Moscow ma St. Petersburg ua uma ona faatamaʻia se vaega tele o lo la faitau aofai—o le toatele lava o ē ua aafia o tagata o loo nonofo i vaega matitiva o le aai.”

Faatelevaveina i Tausaga e Lei Mamao Atu

O lea la, e mautinoa o tala lē lelei o se mea moni o le olaga a o faagasolo faamaumauga o talafaasolopito, o le faitau sefulu tausaga talu ai o lenei 20 senituri ua aumaia ai faamaoniga e faapea o tala lē lelei ua faateleina, ma ua matuā saoasaoa lava lona faatelevaveina.

E lē taumate, o tala o taua ua avea ma tala e sili atu ona leaga i tala lē lelei ua tatou faalogo i ai i lo tatou senituri. O taua tetele e lua i talafaasolopito—ua fetaui ona taʻua o le Taua Muamua ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi—e mautinoa sa vaaia ai tala lē lelei na lipotia mai i se fua e sili ona matautia. Peitai ua na o se vaegā mea lena o tala lē lelei o loo tutupu i lenei senituri faanoanoa.

Seʻi manatunatu i nai tala tomua nei ua filia tuusaʻo mai le tusi:

Ia Setema 1, 1923: Ua faatamaʻia Tokyo e le mafuie—e 300,000 na maliliu; Setema 20, 1931: O se mala—ua faaitiitia le aogā o le pauni i Peretania; Iuni 25, 1950: Ua osofaia Korea i Saute e Korea i Mātū; Oketopa 26, 1956: Ua faasagatau tagata Hagakeri i le pule a le Soviet i Rusia; Novema 22, 1963: Ua fanaina John Kennedy, ma maliu ai i Dallas; Aokuso 21, 1968: Ua ō atu tane tau a Rusia ma olopalaina ai le fouvalega a Prague; Setema 12, 1970: O vaalele tetele (jets) sa avefaamalosia ua pasae aʻe i le toafa o Ioritana; Tesema 25, 1974: Ua faaleagaina le aai o Darwin e le afā o Tracy—e toʻa 66 ua maliliu ai; Aperila 17, 1975: Faatoilaloina Cambodia e vaegaʻau a Komunisi; Novema 18, 1978: E toatele tagata na pule i o latou ola i Guyana; Oketopa 31, 1984: Sa fanaina Mrs. Gandhi ma maliu ai; Ianuari 28, 1986: Ua pa se vaalele o le vateatea a o taumafai e tuuvaa ese atu; Aperila 26, 1986: Ua mu se faleeletise e faaaogā ai le malosi faaniukilia i Rusia; Oketopa 19, 1987: Ua gau le faaputuga tupe; Mati 25, 1989: Ua matuā faaleagaina se fagaloa o Alaska i le suauu o loo masaa solo ai; Iuni 4, 1989: Ua fasiotia e le vaegaʻau a le malo ni tagata sa tetee i le malo i le Tiananmen Square i Saina.

Ioe, ua faaalia e talafaasolopito e faapea o tala lē lelei e masani lava ona anoanoai, a o tala lelei e lē lava pe a faatusatusa atu i ai. A o televave le salalau atu o tala lē lelei i le faitau sefulu tausaga talu ai nei, a ua faaitiitia pea tala lelei a o faagasolo atu tausaga.

Aisea ua faapea ai? Pe o le a faaauau ai pea lenei tulaga?

O le mataupu o loo sosoo mai o le a taliina ai fesili nei e lua.

[Ē Ana le Ata i le itulau 3]

WHO/League of Red Cross