Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia E Matuā Finafinau i le Faitau

Ia E Matuā Finafinau i le Faitau

Ia E Matuā Finafinau i le Faitau

“Ia e matuā sagai i le faitau atu i le lautele, i le apoapoai atu, i le aʻoaʻo atu, seia ou alu atu.”—1 TIMOTEO 4:13, NW.

1. E mafai faapefea ona aogā ia i tatou le faitauina o le Tusi Paia?

UA FOAI mai e Ieova le Atua i tagata le tomai ofoofogia ina ia aʻoaʻo e faitau ma tusitusi. Ua ia saunia foi lana Afioga, le Tusi Paia, ina ia mafai ona aʻoaʻoina lelei i tatou. (Isaia 30:20, 21) I se uiga faafaatusa, e avea ona itulau ma itu ua mafai ai ona tatou “savavali” faatasi ma augatamā anamua o ē sa matataʻu i le Atua e pei o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. Ua mafai ai ona tatou “vaai” atu i fafine amio Atua e pei o Sara, Repeka, ma Ruta le Moapi o lē sa alofa faamaoni. Ioe, ma ua mafai ai foi ona tatou “faalogologo” atu ia Iesu Keriso a o fofogaina lana Lauga i luga o le Mauga. O nei fiafiaga uma ma nei faatonuga silisili mai le Tusi Paia e mafai ona tatou maua uma pe afai o i tatou o ni tagata e lelei le faitau.

2. O le ā e faaalia ai sa mafai ona lelei le faitau a Iesu ma ona aposetolo?

2 E mautinoa, sa matuā lelei lava le tomai tau faitau o le tagata lelei atoatoa o Iesu Keriso, ma sa matuā malamalama lelei o ia i Tusitusiga Eperu. O lea, ina ua tofotofoina o ia e le Tiapolo, sa faasino atu pea ana fetalaiga i na tusitusiga ma fetalai atu, “Ua tusia.” (Mataio 4:4, 7, 10) I se tasi taimi i le sunako i Nasareta, na ia faitau atu ai i le lautele ma faatatauina ia te ia lava se vaega o le valoaga a Isaia. (Luka 4:16-21) Ae na faapefea i aposetolo o Iesu? I a latou tusitusiga, sa masani ona latou sii mai ai Tusitusiga Eperu. E ui lava sa manatu taʻitaʻi Iutaia e faapea, o Peteru ma Ioane o ni tagata e lē taualoa ma e vālea auā sa lei aʻoaʻoina i laua i aʻoga maualuluga a Eperu, peitai o a la tusi na faagaeeina e le Atua ua faamaonia manino ai sa mafai ona lelei a la faitau ma a la tusitusi. (Galuega 4:13) Ae pe matuā tāua ea le tomai ina ia iloa faitau?

ʻAmuia Lē Faitau Leotele’

3. Aisea e tāua tele ai le faitauina o le Tusi Paia ma lomiga faa-Kerisiano?

3 O le iloaina lelei ma faatatauina le poto saʻo o le Tusi Paia e mafai ona iu atu ai i le ola e faavavau. (Ioane 17:3) O lea ua iloatino ai e Molimau a Ieova, e matuā tāua lava ona faitau ma suesue le Tusi Paia, ma lomiga faa-Kerisiano ua saunia e le Atua e ala mai i le auauna faamaoni ma le mafaufau o Kerisiano faauuina. (Mataio 24:45-47) O le mea moni, e ala i le faaaogaina o lomiga a le Olo Matamata ua fuafuaina faapitoa mo lea faamoemoe, e faitau afe ua aʻoaʻoina ai ina ia faitau ma maua ai le poto o le Afioga a le Atua lea e aumaia ai le ola.

4. (a) Aisea e maua ai le fiafia mai le faitau, suesue, ma faatatauina le Afioga a le Atua? (e) E tusa ai o le faitau, o le ā na taʻu atu e Paulo ia Timoteo?

4 O le fiafia e maua mai i le faitau, suesue, ma le faatatauina o le Afioga a le Atua. O le tulaga lena auā ua tatou faafiafiaina ma faamamaluina le Atua, maua ana faamanuiaga, ma tofo i le olioli. E finagalo Ieova i ana auauna ina ia fiafia. O lea, na ia faatonuina ai faitaulaga ina ia faitau atu lana Tulafono i tagata o Isaraelu anamua. (Teuteronome 31:9-12) Ina ua faitau atu e le tusiupu o Esera ma isi le Tulafono i tagata uma sa faapotopoto i Ierusalema, sa faamanino atu lona uiga, ma o le iuga sa “taufaiolioli tele” ai. (Neemia 8:6-8, 12) I se taimi mulimuli ane, na taʻu atu ai e le aposetolo Kerisiano o Paulo i lē sa la galulue faatasi o Timoteo e faapea: “Ia e matuā sagai i le faitau atu i le lautele, i le apoapoai atu, i le aʻoaʻo atu, seia ou alu atu.” (1 Timoteo 4:13, NW) Ua faitauina faapea le isi faaliliuga: “Ia e matuā finafinau i le faitau atu i le lautele o le Tusi Paia.”—New International Version.

5. Ua faapefea ona faafesootai atu e le Faaaliga 1:3 le fiafiaga i le faitau?

5 O le faalagolago atu o lo tatou fiafiaga i le faitau ma le faatatauina o le Afioga a le Atua ua manino mai lea i le Faaaliga 1:3. O iina ua taʻu mai ai ia i tatou e faapea: “Amuia [“fiafia,” NW] lē faitau [“leotele,” NW] atoa ma e faalogologo i upu o lenei valoaga ma tausi i mea ua tusia ai; auā ua latalata ona po.” Ioe, e manaomia ona tatou faitau leotele ma faalogologo atu i upu faavaloaga a le Atua o loo i le Faaaliga ma isi tusi uma o le Tusi Paia. O le tagata e fiafia moni o ia lea e “naunau . . . i le tulafono a Ieova; e mafaufau [“faitau leolemū,” NW] foi o ia i lana tulafono i le ao atoa ma le po.” O le ā le iuga? “E manuia foi mea uma na te faia.” (Salamo 1:1-3) O lea la, ona o ni mafuaaga lelei, ua faalaeiauina ai e le faalapotopotoga a Ieova i tatou taitoatasi ina ia faitau ma suesue totino i lana Afioga, pe faia o se aiga, pe faia faatasi ma ni uo.

Ia Ola le Mafaufau ma Manatunatu Loloto

6. O le ā na faatonuina Iosua e faitau, ma na aogā faapefea lenei mea?

6 E mafai faapefea ona e maua ni mea lelei se tele mai lou faitauina o le Afioga a le Atua ma lomiga faa-Kerisiano? E mautinoa o le a e iloa le aogā pe a faia e pei ona sa faia e Iosua, o se taʻitaʻi o Isaraelu anamua o lē sa mataʻu i le Atua. Na poloaia o ia e faapea: “E le teʻa i lou gutu le tusi o lenei tulafono, a ia mafaufau [“faitau leolemū,” NW] i ai i le ao atoa ma le po, ina ia e anaana e fai e tusa ma mea uma ua tusia i ai; ona manuia ai lea ia te oe o lou ala, ona e manuia ai lea.” (Iosua 1:8) O le ‘faitau i se leolemū’ o lona uiga e te taʻuina e oe lava ia upu i se leolemū. O se fesoasoani lenei mo le manatuaina o mea, auā e mau ai pea le mataupu i le mafaufau. Sa tatau ia Iosua ona ia faitauina le Tulafono a le Atua i “le ao atoa ma le po,” po o le faia e lē aunoa. O le auala lena ina ia manuia ai ma ia gaoioi ai ma le atamai i le faataunuuina o tiute tauave mai le Atua. O lena faitauina e lē aunoa o le Afioga a le Atua e mafai ona fesoasoani ia te oe i se auala foi faapena.

7. Aisea e lē tatau ai ona tatou faia faatopelau le faitauina o le Afioga a le Atua?

7 Aua neʻi faia faatopelau le faitauina o le Afioga a le Atua. Afai ua e fuafua e faaalu se taimi i le faitauina o le Tusi Paia po o nisi lomiga faa-Kerisiano, atonu e te manao e faifai mālie. E tāua lena manatu ae maise lava pe afai o loo e suesue ma se sini o le manatuaina o ni manatu tāua. Ma pe a e faitau, ia ola lou mafaufau. Iloilo lelei faamatalaga a lē na tusiaina lena tusi o le Tusi Paia. Fesili ifo ia te oe lava, ‘O le ā le mea o auga i ai ona manatu? E mafai faapefea ona ou faatatauina lenei faamatalaga?’

8. Aisea e aogā ai le mafaufau loloto a o faitauina le Tusi Paia?

8 Ia faaalu se taimi e mafaufau loloto ai a o faitauina le Tusi Paia. O le a fesoasoani lenei ia te oe ina ia manatua ai tala o le Tusi Paia ma faatatauina ai mataupu silisili faale-Tusi Paia. O le mafaufau loloto i le Afioga a le Atua ma manatuaina manatu autū o le a mafai ai foi ona e tautala atu i mea moni mai lou loto, i le avatuina i tagata naunau o ē fesili mai ni tali e saʻo lelei nai lo le taʻu atu o se mea atonu e te toe salamō mulimuli ane ai. Ua faapea mai se faataoto na faagaeeina e le Atua: “E manatunatu le loto o lē amiotonu, ina ia fai se tali.”—Faataoto 15:28.

Ia Faafesootai Atu Manatu Fou i Manatu na Muai Aʻoaʻoina

9, 10. E mafai faapefea ona faaleleia atili lou faitauina o le Tusi Paia e ala i lou faafesootaia o manatu fou faale-Tusi Paia ma manatu ua uma ona e iloa?

9 E tatau ona ioe le toatele o Kerisiano e itiiti lava ni mea na latou iloa muamua e uiga i le Atua, i lana Afioga, ma ana fuafuaga. Peitai i aso nei, o nei faifeau Kerisiano, ua mafai ona latou faamatala mai e amata mai lava i le foafoaga o le tagata seia oo ina paʻū atu i le agasala, ua mafai ona latou faamatala atu ai le fuafuaga na saunia ai le taulaga a Keriso, ua mafai ona latou taʻu atu le faaumatiaga o lenei faiga amioleaga o mea, ma mafai ona latou faaali atu le auala o le a faamanuiaina ai tagata usiusitai i le ola e faavavau i se lalolagi parataiso. Ua matuā mafai lava lenei tulaga talu ai ua aʻoaʻoina e nei auauna a Ieova “le poto i le Atua” e ala i le suesueina o le Tusi Paia ma lomiga faa-Kerisiano. (Faataoto 2:1-5) Ua faasolosolo lava ona latou faafesootai atu manatu fou ua latou aʻoaʻoina ma manatu sa latou muai malamalama i ai.

10 O le faafesootaia o manatu fou faale-Tusi Paia ma manatu ua uma ona e iloa e aogā lea ma e tauia. (Isaia 48:17) Pe a tuuina mai tulafono a le Tusi Paia, o ona mataupu silisili, po o ni manatu e lē mafai ona vaai tino i ai, ia faafesootai atu nei mea ma manatu ua uma ona e iloa. Ia faafetaui atu le faamatalaga i mea ua uma ona e aʻoaʻoina e uiga i le “matua o upu e ola ai.” (2 Timoteo 1:13) Ia saili ni faamatalaga e mafai ona aogā ia te oe e faamalosia ai le lua faiā ma le Atua, e faaleleia ai ou uiga totino faa-Kerisiano, pe fesoasoani ia te oe ina ia tufa atu ai upu moni o le Tusi Paia i isi.

11. O le ā atonu e te faia pe a faitauina se mea o loo taʻua e le Tusi Paia e faatatau i amioga? Fai se faataʻitaʻiga.

11 Pe a faitauina se mea o loo taʻua e le Tusi Paia e faatatau i amioga, ia taumafai e mafaufau i se mataupu silisili o aofia ai. Ia mafaufau loloto i ai, ma filifili po o le ā e te ono faia i ni tulaga faapena. Sa musu pea Iosefa le atalii o Iakopo e faia ni feusuaiga lē mamā ma le avā a Potifara, i lona fesili atu: “Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?” (Kenese 39:7-9) I lenei tala faaootia loto, e te mauaina ai se mataupu silisili—o se agasala i le Atua le faia o feusuaiga lē mamā. E mafai la ona e faafesootaia i lou mafaufau lenei mataupu silisili ma isi faamatalaga o loo i le Afioga a le Atua, ma e mafai ona aogā ia te oe lenei poto pe a faaosoosoina oe e faia ni amioga sese faapena.—1 Korinito 6:9-11.

Ia Faaāta i le Mafaufau Mea Tutupu o i le Tusi Paia

12. Aisea e faaāta ai i le mafaufau tala o loo taʻua i le Tusi Paia a o e faitauina?

12 Mo le faamanatuina o manatu autū i lou mafaufau a o e faitau, ia faaāta i le mafaufau le mea o loo tupu. Ia vaai faalemafaufau i le laufanua, i fale, i tagata. Ia faalogo atu i o latou leo. Ia sosogi i le manogi o areto o loo tao i se ogaumu. Ia pei lava o loo e vaai moni i mea na tutupu. Ona avea ai lea o lau faitauga Tusi Paia o se mea e faagaeeina ai ou faalogona, auā atonu e te vaai atu i se aai anamua, le aʻeaʻe atu i se mauga maualugā, le maofa i mea matautia o le foafoaga, po o le auai faatasi ma tane ma fafine sa matuā faatuatua.

13. E faapefea ona e faamatalaina le mea o loo tusia i le Faamasino 7:19-22?

13 Seʻi faapea la o loo e faitauina le Faamasino 7:19-22. Ia faaāta i le mafaufau le mea o loo tupu. O lea ua siomia mai e le Faamasino o Kitiona ma tane totoa e tolu selau o Isaraelu le faatausiusiuga o le togālauapi a Mitiana. Pe tusa lea o le sefulu i le po, ua amata le “leoleoga i le itu po vaeloto.” Ua faatoʻā uma lava ona faatulaga le leoleoga a Mitiana, ma ua ufitia i le pogisa le togālauapi o fili o Isaraelu o loo momoe. Faauta! ua faaauupegaina Kitiona ma ana tagata i pu. O loo iai ni a latou kate tetele o loo faalafi ai sulu o loo uu i o latou lima agavale. Ua faafuasei lava ona ili mai e vaega taʻi selau e tolu a latou pu, ua taei kate, ma faasusulu aʻe i luga a latou sulu, ma alalaga mai: “O le pelu a Ieova ma Kitiona.” Ua e tepa atu i le togālauapi. Ioe, ua sosola le ʻau Mitiana ma feei! A o faaauau pea ona ili pu a le toatolu selau, ona faapogaia ai lea e le Atua le toe fefasiai e le ʻau Mitiana i latou lava i pelu. Ua sosola ese Mitiana, ma ua tuuina atu e Ieova le manumalo ia Isaraelu.

Le Aʻoaʻoina o Lesona Aogā

14. E ono faaaogā faapefea le Faamasino mataupu e 9 e aʻoaʻo ai se tamaitiiti i le manaomia o le lotomaulalo?

14 O le faitauina o le Afioga a le Atua, e mafai ai ona tatou aʻoaʻoina le tele o lesona. Mo se faaaoaoga, atonu e te manao e faatāua i mafaufau o lau fanau le manaomia o le lotomaulalo. Ia, e tatau ona faigofie ona faaāta i mafaufau ma malamalama i le manatu tāua o mea o loo taʻua i le valoaga a Iotama le atalii o Kitiona. Ia amata le faitau i le Faamasino 9:8. Na faapea mai Iotama: “Na o atu laau e faauuina se tupu mo i latou.” Sa mumusu le olive, le mati, ma le vine e avea ma pule. Peitai sa fiafia le laau tuitui e avea o ia ma pule. Pe a uma ona faitau leotele atu lea tala i lau fanau, e mafai ai ona e faamatala atu e faapea, o laau aogā sa faaāta mai ai tagata lelei o ē sa latou lei fia fai ma tupu i o latou uso Isaraelu. O le laau tuitui, lea sa na o meatafuafi e aogā i ai, na faaāta mai ai le tulaga tautupu o Apimeleko o lē sa faamaualuga, o se fasioti tagata o lē na manao e fia pule i isi, ae na maua lona iuga i le fasiotia o ia i le faataunuuga o le valoaga a Iotama. (Faamasino, mataupu e 9) O ai se tamaitiiti e manao e fia matua aʻe ma avea e pei o se laau tuitui?

15. Ua faapefea ona faamatilatila mai i le tusi o Ruta le tāua o le alofa faamaoni?

15 O loo faaali manino mai le tāua o le alofa faamaoni i le tusi o le Tusi Paia o Ruta. Seʻi faapea la o loo feauauai tagata o lou aiga i le faitauina leotele mai o lena tala ma taumafai e mafaufau loloto i mea o loo taʻua ai. Ua tou vāai atu ia Ruta le Moapi o loo alu atu le la malaga i Peteleema ma Naomi le tinā o lana tane, o le fafine ia ua oti lana tane, ma ua tou lagona atu le faapea ane o Ruta: “E fai lou nuu moʻu nuu; e fai lou Atua moʻu Atua.” (Ruta 1:16) Ua vaaia le fafine toʻaga o Ruta o loo mulimuli atu i ē o loo seleseleina le karite ma aoao toega o karite i le fanua o Poasa. Ua tou lagona atu upu faaviivii a Poasa ia Ruta, i le faapea atu i ai: “Ua iloa e le aai uma o loʻu nuu, o le fafine amio lelei lava oe.” (Ruta 3:11) E lei umi ae faaipoipo loa Poasa ma Ruta. Ina ia tusa ai ma le faatulagaga o le toe faaipoipo atu i se uso o lana uluai tane ua maliu, na fanauina ai e Ruta mai ia Poasa se atalii e avatu “ia Naomi.” Na avea ai lea o Ruta ma fafine na tupuga mai ai Tavita ma mulimuli ane tupuga mai ai Iesu Keriso. Ona ia maua ai lea o se “taui tele.” E lē gata i lea, o i latou e faitauina le tala faale-Tusi Paia latou te aʻoaʻoina mai ai se lesona aogā: Ia alofa faamaoni ia Ieova, ona matuā faamanuiaina ai lea o oe.—Ruta 2:12; 4:17-22; Faataoto 10:22; Mataio 1:1, 5, 6.

16. O le ā le tofotofoga na fesagai ma taulelea Eperu e toatolu, ma e mafai faapefea ona aogā lenei tala ia i tatou?

16 O le tala i taulelea Eperu e igoa ia Sataraka, Mesako, ma Apeteniko e mafai ona aogā ia i tatou ina ia faatuatua ai i le Atua a o fetaiai ma tofotofoga. Seʻi faaāta i le mafaufau le mea na tupu a o faitauina leotele le mataupu e 3 o le Tanielu. O se tupua auro tele o loo faatūina i le fanua laugatasi o Turu, ma o iina o loo faapotopoto ai alii sili o Papelonia. Ina ua lagona atu le leo o mea faifaʻili, ona latou faapaʻūū faō lea ma ifo atu i le tupua ua faatūina e le tupu o Nepukanesa. O lona uiga, na ifo uma lava tagata, vaganā ai Sataraka, Mesako, ma Apeteniko. I lo latou faaaloalo, ae maumauai, ua latou taʻu atu ai i le tupu e faapea, o le a latou lē auauna atu i ona atua ma tapuai atu i le tupua auro. Ua lafo atu nei taulelea Eperu i se afi ua matuā aasa lava. Ae o le ā ua tupu? Ina ua tilotilo atu le tupu i totonu o le afi, ua ia iloa atu ai ni tagata se toafā, o le tasi o i latou ‘ua tino mai e pei o se atalii o atua.’ (Tanielu 3:25) Ua toe aveese mai i fafo taulelea Eperu e toatolu mai le afi, ona faamanuia atu lea e Nepukanesa lo latou Atua. Ua aogā le faaātaina o le tala i le mafaufau. Ma e maeu se lesona ua aumaia ai e faatatau i le faatuatua ia Ieova a o fesagai ma tofotofoga!

Aogā o le Faitauina Faatasi e le Aiga o le Tusi Paia

17. Taʻu faapuupuu mai nisi o mea aogā e mafai e lo outou aiga ona aʻoaʻoina mai le tou faitauina faatasi o le Tusi Paia.

17 E mafai ona tele ni aogā e olioli ai lou aiga pe a e faaalu e lē aunoa se taimi tou te faitauina faatasi ai le Tusi Paia. I le amata atu i le Kenese, e mafai ai ona outou molimauina le foafoaga ma tilotilo atu i le uluai nofoaga Parataiso o le tagata. E mafai ona tou talatalanoa faatasi i tala o mea na tutupu i olaga o augatamā anamua ma o latou aiga, ma tou faitau i le fanauga a Isaraelu a o latou sopoia le alititai ua paʻu mātū o le Sami Ulaula. E mafai ona tou vaaia le tama leoleomamoe o Tavita a o ia faatoilaloina le sauai Filisitia o Koliata. E mafai e le tou aiga ona mātauina le fausaga o le malumalu o Ieova i Ierusalema, e mafai ona vāai atu i lona faatafunaga e autau a Papelonia, ma mafai ona vāai atu i lona toe fausiaina e ala i le taʻitaʻiga a le kovana o Serupapelu. A o tou iai faatasi ma leoleomamoe faatauvaa e latalata i Peteleema, e mafai ona tou lagona atu ai le faasilasilaga a agelu e faatatau i le fanau mai o Iesu. E mafai ona outou maua auiliiliga o lona papatisoga ma lana faiva, e mafai ona vāai atu ia te ia a o tuuina atu lona soifua faaletagata e fai ma togiola, ma e mafai ona tou olioli faatasi i lona toetu mai. Ona sosoo ai lea ma le tou faimalaga faatasi atu ma le aposetolo o Paulo ma mātau le faavaeina o faapotopotoga a o amata ona salalau atu le Faa-Kerisiano. Pe a oo atu i le tusi o le Faaaliga, e mafai e le tou aiga ona olioli i le vaaiga matagofie a le aposetolo o Ioane e faatatau i le lumanai, e aofia ai le Pulega a Keriso i le Afe Tausaga.

18, 19. O ā ni fautuaga aogā ua ofoina mai e faatatau i le faitauina o le Tusi Paia e le aiga?

18 Pe afai o loo faitauina leotele faatasi e le tou aiga le Tusi Paia, ia faitau ma le manino ma ia aasa. Pe a faitauina nisi vaega o le Tusi Paia, e mafai ona faitau ai e se tasi o le aiga—atonu o le tamā—upu a lē o loo faamatalaina le tala. E mafai e isi o outou ona fai moni lava ma tagata na e taʻua i le Tusi Paia, i le faitau atu lea o a outou vaega i ni faalogona e talafeagai ai.

19 A o tou auai o se aiga i le faitauina faatasi o le Tusi Paia, o le a mafai ona faaleleia atili ai lo outou tomai e faitau. E lē taumatea, o le a faateleina ai lo outou poto e uiga i le Atua, ma o lenei mea e tatau ona outou vavalalata atili atu ai ia te ia. Na pese Asafo e faapea: “A o aʻu nei, ou te faalatalata atu i le Atua ou te lelei ai; ua ou faia le Alii o Ieova ma ou malu, ina ia ou taʻuina atu o au galuega uma.” (Salamo 73:28) O le a fesoasoani lenei faiga i lou aiga ina ia faapei ai outou o Mose, o lē “na faamalosi o ia pei o sē iloa atu i le le o vaaia,” o Ieova le Atua lea.—Eperu 11:27.

Le Faitau ma le Faiva Faa-Kerisiano

20, 21. Ua faapefea ona fesootai atu la tatou galuega talaʻi i le tomai ina ia iloa faitau?

20 O lo tatou faanaunauga ia tapuai atu “i le le o vaaia” e tatau ona uunaia ai i tatou ina ia taumafai e avea o ni ē lelei le faitau. O le tomai ina ia faitau lelei e fesoasoani ia i tatou ia molimau atu ai mai le Afioga a le Atua. E mautinoa le fesoasoani ia i tatou e faaauau ai pea i le galuega talaʻi o le Malo lea na poloaia ai e Iesu ona soo ina ua ia fetalai atu faapea: “Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.” (Mataio 28:19, 20; Galuega 1:8) O le molimau atu o le galuega autū lea a tagata o Ieova, ma o le tomai ina ia iloa faitau e fesoasoani ia i tatou ina ia faataulauina ai lea galuega.

21 E manaomia taumafaiga ina ia avea ai o sē lelei le faitau ma o se faiaʻoga tomai o le Afioga a le Atua. (Efeso 6:17) O lea, ‘ia faia le mea sili e te mafai ina ia faamaonia ai oe e le Atua, i le vaevaetonuina o le upu moni.’ (2 Timoteo 2:15) Ia faateleina lou poto i le upu moni o le Tusi Paia ma lou tomai i le avea o se Molimau a Ieova e ala i lou matuā finafinau i le faitau.

O ā Au Tali?

□ Ua faapefea ona faalagolago atu le fiafiaga i le faitauina o le Afioga a le Atua?

□ Aisea e mafaufau loloto ai i mea o loo e faitauina i le Tusi Paia?

□ Aisea e faaaogā ai le faafesootaia o manatu ma le faaātaina i le mafaufau o se tala, pe a faitauina le Tusi Paia?

□ O ā nisi o lesona e tatau ona aʻoaʻoina mai le faitauina o le Tusi Paia?

□ Aisea e faitau leotele ai e le aiga le Tusi Paia, ma o le ā le fesootaiga a le faitau ma le faiva faa-Kerisiano?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 13]

Pe a faitauina faatasi e le aiga le Tusi Paia, ia faaāta i le mafaufau tala ma mafaufau loloto i o latou uiga tāua