Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O se Teineitiiti na Tautala Atu ma le Lototele

O se Teineitiiti na Tautala Atu ma le Lototele

Na Latou Faia le Finagalo o Ieova

O se Teineitiiti na Tautala Atu ma le Lototele

A O FAAGASOLO le lona sefulu o senituri T.L.M., sa faigata lava fesootaiga i le va o Isaraelu ma Suria. Sa masani ona fetauai, o lea ina ua mavae le tolu tausaga o aunoa ma ni taua, sa avea ai loa lena tulaga ma faamaumauga o talafaasolopito.—1 Tupu 22:1.

Sa sili ona taufaamataʻu mai i na taimi le ʻau faomea a Suria, o nisi ʻau faomea e sili atu i le selau fitafita e iai. E osofai e nei fitafita ma vete mea a tagata Isaraelu, latou te avea faamalosi ma faapologaina le toatele—e oo lava i tamaiti.

I se tasi osofaiga, na aveesea faamalosi ai e aunoa ma se alofa “le tasi teine itiiti” mai lona aiga o ē matataʻu i le Atua. (2 Tupu 5:2) Ina ua aveina i Suria, sa faamalosia o ia e ola faatasi ma i latou o ē atonu sa ia lagona ai le fefe ma se faalogona ese ona o mea na ia vaaia—o tagata e tapuai i le la, i le masina, i fetu, i laau, i laau iti, e oo lava i maa. Pagā le ese o i latou mai lona aiga ma uo, o ē tapuai i le Atua moni e toatasi, o Ieova! Peitai, e oo lava i lenei siomaga ese, na faaalia ai pea e lenei teineitiiti se lototele mataina e faatatau i le tapuaiga ia Ieova. O le iuga, na ia suia ai le olaga o se alii sili lauiloa na auauna i le tupu o Suria. Seʻi o tatou vaai pe na faapefea ona tupu o lenei mea.

Le Lototele e Tautala Atu Ai

E lē o taʻua i le Tusi Paia le igoa o le teineitiiti. Sa avea o ia ma auauna teine a le avā a Naamanu, o se taʻitaʻiʻau sili ma le lototele a le tupu o Peniata II. (2 Tupu 5:1) E ui lava sa matuā faaaloalogia o ia, ae na maʻi o ia i se maʻi leaga o le lepela.

Ai ona o le amio faaaloalo o le teineitiiti na mafai ai ona faailoa atu e le avā a Naamanu ia te ia le maʻi o lana tane. Atonu pe na fesili atu le fafine i le teine, ‘O le ā se mea e faia i lepela i Isaraelu?’ Sa lei mā lenei teine Isaraelu e taʻu atu ma le lototele e faapea: “Se anoa! ana i ai loʻu alii i le perofeta o i Samaria, po ua faateaina e ia lona lepela.”—2 Tupu 5:3.

Sa lei faaleamanaiaina upu a lenei teine e faapea ua na o ni fāsaga faatamaitiiti. Ae na faailoa atu na upu i le tupu o Peniata, o lē na aauina atu Naamanu ma nisi i se malaga umi e 100 maila [150 kilomita] i Samaria e saili i lenei perofeta.—2 Tupu 5:4, 5.

Le Faamaloloina o Naamanu

Na ō atu Naamanu ma ona tagata i le tupu o Isaraelu, o Ioramo, ma avatu se tusi mai ia Peniata e faailoa atu ai, faatasi ma se meaalofa tupe tele. E lē o se mea e ofo ai, ona sa lei faaalia e lenei tupu ifo i tupua o Ioramo le faatuatua i le perofeta a le Atua, e pei ona sa faaalia e lea auauna teine. Nai lo o lea, sa ia manatu na sau Naamanu e saili se mea e faalani ai se taua. Ina ua faalogo i ai le perofeta a le Atua o Elisaia i le tali a Ioramo, sa ia auina faavave atu loa se feau e talosaga ai ina ia auina mai e le tupu ia Naamanu i lona fale.—2 Tupu 5:6-8.

Ina ua taunuu Naamanu i le fale o Elisaia, sa auina atu e le perofeta se avefeau e taʻu atu ia Naamanu e faapea: “Ina alu ia, ina taele faafitu i Ioritana, ona toe foi mai ai lea o lou tino tuai ia te oe, ona e mamā ai lea.” (2 Tupu 5:9, 10) Na matuā ita Naamanu. Talu ai sa ia faatalitalia se vavega ma se faaaliga mataina e faamaloloina ai o ia, o lea na ia fesili atu ai: “E le sili ea ona lelei o Apana ma Farapa, o vaitafe ia o Tamaseko, i vai uma o Isaraelu? Ou te le taele ai ea, ma ou mamā ai?” Ona liliu lea o Naamanu ua alu ese mai le fale o Elisaia ma le ita tele. Ae ina ua talanoa atu i ai auauna a Naamanu ia te ia, na iu ai ina gauai. Ina ua uma ona tofu faafitu i le Vaitafe o Ioritana, “ona foi mai ai lea o lona tino tuai pei o le tino o le tama itiiti, ua mamā foi ia.”—2 Tupu 5:11-14.

Ina ua toe foi atu ia Elisaia, na faapea atu Naamanu: “Ua ou iloa nei e leai se atua i le lalolagi uma, ua na o i Isaraelu lava.” Na tauto Naamanu e na te “le toe faia . . . se taulaga mu po o se isi taulaga i atua ese, na o Ieova lava.”—2 Tupu 5:15-17.

Lesona mo i Tatou

Na semanū e lē alu atu Naamanu i le perofeta o Elisaia pe ana lē tautala atu ma le lototele le auauna teine talavou. I aso nei, e toatele lava talavou o loo latou faia faapena. I aʻoga, atonu e siomia i latou e tamaiti aʻoga o ē e lē fiafia e auauna i le Atua. Ae peitai, e tāutala i latou e uiga i mea o loo latou talitonu i ai. Ua amata ona faia faapena e nisi o i latou a o laiti lava.

Seʻi manatu ia Alexandra, o se teineitiiti e lima tausaga mai Ausetalia. Ina ua amata ona alu i le aʻoga, na faia ai e lona tinā se talosaga e fia vaai i le faiaʻoga ina ia faamalamalama i ai talitonuga o Molimau a Ieova. Ae na faateʻia le tinā o Alexandra ina ua taunuu atu. Na faapea mai le faiaʻoga: “Ua uma ona ou malamalama i nisi o o outou talitonuga, faapea ma mea e tatau ma lē tatau ona faia e Alexandra i le aʻoga.” Na ofo le tinā o Alexandra, ona sa leai nisi tamaiti Molimau i le aʻoga. Na faamatala e le faiaʻoga e faapea: “Ua uma ona taʻu mai e Alexandra ia i matou.” Ioe, ua uma ona talanoaina ma le faautauta e lenei teineitiiti mea uma ma lona faiaʻoga.

O talavou faapena e tāutala atu ma le loto tetele. I lea, ua latou gaoioi ai e ogatasi ma le Salamo 148:12, 13 e faapea: “O taulelea atoa ma teine, o toeaina atoa ma tama; ia latou vivii atu i le suafa o Ieova; auā ua na o lona suafa e mamalu; o lona viiga ua sili lea i le lalolagi atoa ma le lagi.”