Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le A‘oga o Kiliata—Ua Auina Atu Lana Vasega Lona 100

Le A‘oga o Kiliata—Ua Auina Atu Lana Vasega Lona 100

Le Aʻoga o Kiliata—Ua Auina Atu Lana Vasega Lona 100

UA FAIA se vaega tāua a le Aʻoga Faale-Tusi Paia o le Olomatamata o Kiliata i le faalauiloaina i le lalolagi aoao o le Malo o le Atua i aso nei. Talu ona amata toleniina e le Aʻoga o Kiliata ia misionare i le 1943, ua auauna ai ona tagata faauu i le sili atu i le 200 atunuu. Ia Mati 2, 1996, na faauu ai le vasega lona 100.

Na auai tagata aʻoga i le aʻoga a o faagasolo se vaitaimi na toʻa ai le aisa e sili i le ono futu [2 mita] i le nofoaga o le Watchtower Educational Center i Patterson, i Niu Ioka. E lē o se mea e ofo ai, na toulu ifo le aisa i le aso o lo latou faauuga. Ae ui i lea, na matuā faatumulia le nofoaga na faia ai le faauuga, i tagata na faalogologo i Patterson, i Wallkill ma Brooklyn—e 2,878 lo latou aofaiga atoa.

Na avea Theodore Jaracz, o se sui o le Komiti o Aʻoaʻoga a le Vaega Pule, ma taʻitaʻifono. Ina ua mavae se faafeiloaiga māfana i malo na auai mai le tele o atunuu, ona ia valaaulia ai lea o tagata uma ina ia tutulai ma usu le pese numera 52. Na faatumulia lea nofoaga i viiga ia Ieova a o latou usuina le pese “Our Father’s Name,” mai le tusi pese Sing Praises to Jehovah. O lena pese, faatasi ai ma faamatalaga a le taʻitaʻifono e faatatau i le faaaogaina o aʻoaʻoga e vivii ai ia Ieova, na faataʻimuaina lelei ai le polokalame na sosoo mai ai.

Fautuaga Faale-Tusi Paia Mai Tane Matutua

O le vaega muamua o le polokalame sa faia aʻe i lauga pupuu agaʻi i le vasega faauu na faia e nisi o auauna ua loa a Ieova. O Richard Abrahamson, o se sui o le aiga Peteli na amata lana auaunaga faataimi atoa i le 1940, sa ia faamalosiau atu i le vasega e faapea: “Ia Faaauau Ona Fetuutuunai.” Na ia faamanatu atu ia i latou e faapea ua maeʻa ona latou faia ni fetuutuunaiga i o latou olaga i le avea ai o ni Kerisiano, e aofia ai le lima masina o a latou aʻoaʻoga i Kiliata. O lea, aisea e tatau ai ona faaauau ona latou fetuutuunai?

Na faamatala e le failauga e faapea o le faaupuga na faaaogā e le aposetolo o Paulo i le 2 Korinito 13:11 “e faatatau i se faagasologa agaigai i luma, o se gauai atu pea i faatulagaga a Ieova mo le toe faaleleia o se tasi, o se toe fetuunaiga ina ia faaleleia le tagata lava ia, ina ia mafai ai e se tasi ona ausia tulaga sili atu ona fetaui lelei a Ieova.” I o latou tofiga i atunuu ese, o le a fetaiai ai le vasega faauu ma luʻi fou i lo latou faatuatua. E latou te manaomia ona aʻoaʻoina se gagana fou, le fetuunai atu i se aganuu ese ma tulaga fou o le olaga, ma faafetaui atu i tulaga eseese o le oganuu. E latou te faafeagai foi ma uiga eseese faaletagata i o latou aiga misionare ma i a latou faapotopotoga fou. Afai latou te faatatauina ma le faaeteete mataupu silisili o le Tusi Paia i nei tulaga uma, faatasi ai ma le loto naunau e fetuunai, e pei ona sa tusi ai le aposetolo o Paulo, o le a mafai ai foi ona latou “olioli ai pea.”

O John Barr, o se tasi o sui e toalima o le Vaega Pule na iai lana vaega i le polokalame, na maua mai lana matua mai le 1 Korinito 4:9. Na ia faamanatu atu i lana ʻau faalogologo e faapea o Kerisiano o loo mataina e agelu ma tagata. Na faapea mai o ia: “O le iloaina o lenei mea e faaopoopo atili atu ai i le tāua o le ola i se olaga faa-Kerisiano, ae maise lava pe a iloa e se tasi o mea o loo ia tautala ai ma faia, e mafai ona iai se aafiaga lelei ia i latou o loo matamata ane, e lē gata o tagata, ae faapea foi i agelu. Ou te talitonu o se mea lea e lelei mo outou uma lava uso ma tuafāfine pele o le vasega lona 100 o Kiliata ona manatuaina a o outou ō ese atu i itu mamao o le lalolagi.”

Na uunaia e le uso o Barr le 48 o tagata aʻoga ina ia manatua, a o latou fesoasoani atu i ē pei ni mamoe ina ia aʻoaʻoina le upu moni, e oo le “olioli i luma o agelu a le Atua, ona o le tagata agasala e toatasi ua salamo.” (Luka 15:10) I le faasino atu i le 1 Korinito 11:10, na ia faailoa mai ai e faapea o le uiga o se tasi e faatatau i faatulagaga faatiokarate e aafia ai e lē gata i o tatou uso ma tuafāfine o ē o loo tatou vaai atu i ai ae atoa foi ma agelu o ē tatou te lē o vāai i ai. Maeu le aogā o le teuina o lenei vaaiga tele i o tatou mafaufau!

Na talanoaina e se tasi sui o le Vaega Pule o Gerrit Lösch, o se tagata foi na faauu i le Aʻoga o Kiliata, mau e pei o le Salamo 125:1, 2; Sakaria 2:4, 5; ma le Salamo 71:21 e faaalia ai faapea o Ieova ‘o loo siosioina ona tagata.’ Na te saunia le puipuiga mo i latou i itu uma. Pe o le a saunia ea e Ieova se puipuiga faapena e na o le taimi o le puapuaga tele? Na tali mai le failauga: “E leai, auā o Ieova ua avea o ia ma ‘pa o le afi,’ o se puipuiga i ona tagata. Na matuā naunau le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga e talaʻi atu le tala lelei o le Malo i le lalolagi aoao e fai ma molimau i nuu uma i le vaitaimi o le 1919 ina ua mavae le taua. Sa avea i latou ma sui o le Ierusalema faafaatusa i le lagi. Ua faamaonia le puipuia e Ieova o nei sui o se vaega o tagata i le taimi o le iuga. O ai la e mafai ona taofiaina i latou? E leai se tasi.” E maeu se faamautinoaga ia i latou ma i tagata uma lava o loo auaumea vavalalata faatasi ma i latou i le faia o le finagalo o le Atua!

Na faamalosia e Ulysses Glass, o se sui ua leva o le aʻoga, le vasega ina ia ‘faauma le galueaiina o la latou siomaga ua tuu ai i latou i totonu o le faalapotopotoga a Ieova i le lalolagi aoao.’ O se siomaga o se tulaga po o se gaoioiga e faapitoa lava ona talafeagai i tomai o se tagata po o ona uiga. Na ia faapea mai, “O outou o le a avea ma misionare ua iai lo outou siosiomaga i totonu o le faalapotopotoga o Molimau a Ieova i le lalolagi aoao. Peitai e ui ina tāua e pei ona iai nei, ae ua na o le amataga lea o lou olaga o se misionare.” E manaomia ona latou faaavanoa atu i latou ina ia faaaogā lelei o latou tomai ma ia faafetaui atu i tofiga faapitoa ua avatu e Ieova ma lana faalapotopotoga ia i latou.

O le lauga mulimuli i lenei vaega o le polokalame sa tauaaoina mai e Wallace Liverance, o se sui o le aʻoga Kiliata o lē na auauna mo le 17 tausaga i Polivia. Na ia fesili atu i le ʻau aʻoʻoga: “Pe o le a outou tuuina ea le Atua i le tofotofoga?” E faapefea ona latou faia faapea? Na tuuina e le nuu o Isaraelu le Atua i le tofotofoga i se auala sese. (Teuteronome 6:16) Na taʻua e le failauga e faapea: “Ua manino mai, o le tofotofoina o le Atua e ala i le faitio po o le muimui pe atonu e ala i le faaalia o le leai o se faatuatua i lana auala e tauaaoina ai mataupu, e sese.” Na ia uunaia e faapea: “Pe a outou taunuu i o outou tofiga fou, ia alofia lena uiga.” O le ā la le ala saʻo e tuu ai le Atua i le tofotofoga? Na faamalamalama mai e le uso o Liverance: “E ala lea i le talitonu i lana folafolaga, i le faia o le mea tonu ua ia fetalai mai ai, ma tuu atu le iuga i ona aao.” E pei ona vaaia i le Malaki 3:10, ua valaaulia e Ieova ona tagata e faapea: “Ia outou tofotofo mai ai ia te au.” Na ia folafola e faapea afai latou te aumaia ma le faamaoni a latou mea e sefulu aʻi a latou mea i le fale e teu aʻi mea i le malumalu, o le a ia faamanuiaina i latou. Ona fesili atu ai lea o le failauga: “Aisea la tou te lē manatu ai faapena i o outou tofiga faamisionare? E finagalo Ieova ia te outou ina ia faamanuiaina outou i lo outou faia faapena, o lea ia tofotofo atu ia te ia. Ia pipii mau i o outou tofiga. Ia faia fetuutuunaiga o loo finagalo o ia tou te faia. Ia onosai. Tagai i ai pe o le a ia lē faamanuiaina outou.” Maeu se fautuaga lelei mo i latou uma o loo auauna ia Ieova!

Ina ua mavae le pese, ona suia lea o le polokalame mai lauga i se faasologa o faatalatalanoaga fiafia.

O Faamatalaga Aogā Mai le Fanua

O Mark Noumair, o se sui fou o le aʻoga Kiliata, na valaauliaina tagata aʻoga ina ia faamatala mai ni mea tutupu na latou maua i le faiva i le fanua a o auai i le aʻoga. Ua faamatilatilaina e nei mea tutupu le aogā o le faaalia o le tausolomua i le faiva ma avatu ai i le ʻau faalogologo manatu aogā e mafai ona latou faaaogaina.

A o faagasolo la latou vasega, na faamanuiaina faapitoa ai lava tagata aʻoga o lenei vasega o Kiliata e ala i le mafai ona auaufaatasi ma sui o le Komiti o le Lālā mai atunuu e 42, o i latou foi sa i le Nofoaga Tutotonu Tau Aʻoaʻoga i Patterson mo se toleniga faapitoa. O le toatele o i latou na faauuina mai Kiliata i ni tausaga ua mavae atu. I le polokalame, na faia ai faatalanoaga e sui mai le vasega lona 3, lona 5, lona 51, ma lona 92, faapena foi ma le Aʻoga Faaopoopo o Kiliata i Siamani. Maeu ni aogā na maua mai i o latou manatu!

Na latou taʻuina mai lagona e oo i misionare a o latou vaaia le aofai o ē vivii ia Ieova i o latou tofiga ua faateleina mai le na o sina vaega itiiti sa iai, ae ua oo atu i le faitau sefulu o afe. Na latou taʻuina mai le sao na latou faia i le avatuina o le tala lelei i nofoaga vavamamao i Andes Mountains ma nuu i auvai o le Vaitafe o Amazon. Na latou talanoaina le molimau atu i tagata e lei aʻoʻoga. Na latou taʻuina mai a latou lava tauiviga malosi ina ia aʻoaʻoina gagana fou ma mea e mafai e le ʻau faauu ona faatalitalia moni lava i le pe o le ā le vave e mafai ai ona latou molimau atu ma faia lauga i se gagana e pei o le faa-Saina. Na oo foi ina latou faatino mai ni taulimaga faataʻitaʻi i le faa-Sepania ma le faa-Saina. Sa latou faamamafaina e faapea e sili atu ona uigā le galuega a misionare pe a latou iloa e lē gata i le gagana ae atoa foi ma mafaufauga o tagata. Na latou faamatala mai e uiga i tulaga leaga masani o le olaga i atunuu matitiva ma faapea mai: “E tatau i misionare ona iloa o lenei tulaga e masani lava ona māfua, ona o le faataumaʻoiina o tagata e isi po o malo foi. O le a sili ona taulau manuia se misionare pe afai e ia te ia lagona e pei ona sa lagona ai Iesu—na alofa mutimutivale o ia i tagata, o ē na pei ni mamoe e leai se leoleo.”

Ina ua maeʻa le pese ona faaauau lea o le polokalame i se lauga a A. D. Schroeder, o se sui o le Vaega Pule. Na ia te ia le faaeaga o le avea o se tasi o faiaʻoga muamua i le Aʻoga a Kiliata ina ua tatalaina i le 1943. I le avea ma faaiuga talafeagai i le polokalame, na ia talanoaina ai le mataupu “Ia Viia Ieova o le Alii Silisili Ese.” Na faagaeeina le aofia uma i le talanoaga faaoso naunau o le Salamo 24 a le uso o Schroeder e faatatau i se faaeaga tele o le viiviia o Ieova o se Alii Silisili Ese.

Ina ua mavae le tufatufaina o tusi pasi, ma le pese faaiu, ona faaiuina ai lea e Karl Klein o le Vaega Pule i se tatalo uigā. Maeu le aogā ma le faafouina faaleagaga na iai i lea polokalame!

I aso ina ua mavae le faauuga, na amata ai e le 48 sui o le vasega lona 100 ona faimalaga atu i tofiga faamisionare i atunuu e 17. Ae sa lei faatoʻā amata ai lena o la latou faiva. Ua uma ona iai so latou talaaga mautu o le auaunaga faataimi atoa faa-Kerisiano. Ina ua latou auai i Kiliata, na iai i latou i se tuu faatatauga e 33 tausaga le matutua ma na faaaluina le sili atu i le taʻi 12 tausaga i le faiva faataimi atoa. O nisi o i latou na avea ma sui o aiga Peteli a le Sosaiete o le Olo Matamata i le lalolagi aoao. O isi na auauna o ni ovasia faimalaga. O nisi o tagata aʻoga ua maeʻa ona auai i isi ituaiga o auaunaga i atunuu ese—i Aferika, Amerika i Saute, Europa, o motu o le sami, ma i tagata e tautatala i gagana ese i o latou lava atunuu. Ae i le taimi nei, ua latou aufaatasi atu i le toatele o isi misionare o ē ua fiafia e faapea mai, ‘O le a matou auauna i so o se mea lava i le lalolagi e manaomia ai i matou.’ O o latou faanaunauga moni, ina ia faaaogā o latou ola e faasilisilia ai Ieova.

[Pusa i le itulau 27]

Faamaumauga o le Vasega:

Aofai o atunuu o loo iai o latou sui: 8

Aofai o atunuu ua tofia i ai: 17

Aofai o tagata aʻoga: 48

Faatatauga o tausaga: 33.75

Faatatauga o tausaga i le upu moni: 17.31

Faatatauga o tausaga i le faiva faataimi atoa: 12.06

[Ata i le itulau 26]

Vasega Faauu Lona 100 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia o le Olomatamata o Kiliata

I le lisi i lalo, o laina e amata mai i luma agaʻi i tua, ma o igoa e lisi mai le itu agavale i le itu taumatau i laina taitasi.

(1) Shirley, M.; Grundström, M.; Genardini, D.; Giaimo, J.; Shood, W.; Phair, P.; Buchanan, C.; Robinson, D. (2) Pine, C.; Kraus, B.; Racicot, T.; Hansen, A.; Beets, T.; Berg, J.; Garcia, N.; Fleming, K. (3) Whinery, L.; Whinery, L.; Harps, C.; Giaimo, C.; Berg, T.; Mann, C.; Berrios, V.; Pfeifer, C. (4) Randall, L.; Genardini, S.; Kraus, H.; Fleming, R.; D’Abadie, S.; Shirley, T.; Stevenson, G.; Buchanan, B. (5) Robinson, T.; Garcia, J.; Harps, P.; Racicot, D.; D’Abadie, F.; Phair, M.; Stevenson, G.; Shood, D. (6) Beets, L.; Pfeifer, A.; Berrios, M.; Pine, J.; Mann, L.; Randall, P.; Grundström, J.; Hansen, G.