Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Faamaonia le ‘Au Mai o Ieova ia te Au

Na Faamaonia le ‘Au Mai o Ieova ia te Au

Na Faamaonia le ʻAu Mai o Ieova ia te Au

E PEI ONA FAAMATALAINA E MAX HENNING

O le tausaga e 1933, na faatoʻā umia ai lava e Adolf Hitler le pule i Siamani. Peitai, pe tusa e 500 Molimau a Ieova i Perelini sa lei maluelue lo latou faatuatua. O le toatele o talavou na avea ma paeonia, po o faifeau talaʻi faataimi atoa, ma o nisi na oo lava ina taliaina tofiga e galulue ai i isi atunuu o Europa. Na masani ona ma tau fai fesiligia e le tasi le isi o maʻua ma laʻu uo o Werner Flatten e faapea: “Aisea ta te faatuatuai ai, ma faamāumau lo ta taimi? Aisea ta te lē ō ai foi taʻua ta te paeonia?”

I LE valu o aso ina ua mavae loʻu fanau mai i le 1909, na tausia ai aʻu e oʻu mātuafai agaalofa. I le 1918, na faanoanoa tele ai lo matou aiga ina ua oti faafuasei loʻu tuafafinefai laitiiti. E lei leva mulimuli ane, ae asiasi mai i lo matou fale ia Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e pei ona taʻua ai Molimau a Ieova i lena taimi, ma na matuā fiafia tele oʻu mātuafai e talia le upu moni o le Tusi Paia. Na la aʻoaʻoina foi aʻu ina ia ou talisapaiaina mea faaleagaga.

Na ou uaʻi tele atu i laʻu aʻoga ma avea ai aʻu o se palama. Ae sili ai ona tāua, na ou mausalī i le itu faaleagaga. Na amata ona ma paeonia ma Werner ia Me 5, 1933. E ma te vilivili atu i a ma uila vilivae i se taulaga e tusa e 60 maila [100 kilomita] e mamao ese ai ma Perelini, lea na ma nonofo ai ma talaʻi mo le lua vaiaso. Ona ma toe foi ane lea i Perelini ina ia tausia mea manaomia mo le olaga. Ina ua uma lena ona ma toe foi atu lea i la ma oganuu ma te talaʻi ai mo le isi lua vaiaso.

Sa ma talosaga ma te fia auauna i se isi atunuu, ma ia Tesema i le 1933, na ma maua mulimuli ane ai se tofiga i le atunuu na taʻua i na taimi o Yugoslavia. Ae peitai, a o lei tuuvaa atu mo Yugoslavia, na toe suia lo ma tofiga i Utrecht i Holani. E lei leva lava ae ou papatiso loa. I na aso, sa lei faamamafaina tele le papatisoga; sa avea le faiva ma mea e pito sili ona tāua. O le faalagolago atu ia Ieova ua avea nei ma taulaiga faifai pea i loʻu olaga. Sa ou mauaina le faamafanafanaga tele i upu a le faisalamo o le Tusi Paia e faapea: “Faauta, o le Atua o loʻu lea fesoasoani; o loo i ai le Alii i e ua faamalosi mai ia te au.”—Salamo 54:4.

Auauna Faapaeonia i Holani

E lei leva ona ma taunuu i Holani, ae toe tofia i maʻua i le aai o Rotterdam. O le tamā ma lona atalii i le aiga na ma nonofo ai sa paeonia foi. I ni nai masina mulimuli ane, na faatau ai loa se fale telē e nonofo ai paeonia i Leersum, o se taulaga e lē mamao ese mai Utrecht, ma sa ma siitia atu loa iina ma Werner.

A o ma nonofo ai i lena aiga o paeonia, na ma ō atu i uila vilivae i oganuu e latalata ane, ae faaaogā se taavale e ofi ai se pasese e toafitu mo oganuu e tau mamao atu. I lena taimi, sa na o le selau Molimau i Holani atoa. I aso nei, tusa ua 60 tausaga talu mai lena taimi, o le oganuu na ma galulue ai mai lena aiga o paeonia, ua sili atu nei ma le 4,000 tagata talaʻi ua iai i faapotopotoga pe tusa ma le 50!

Na ma galulue malolosi i le faiva, e oo atu i le 14 itula i aso taitasi, ma sa faafiafiaina ai i maʻua i lena mea. O le sini tupito lava na iai ia tufaina atu le tele o lomiga ma te mafaia. O le tulaga masani lava na iai o le ma tuua lea o le sili atu i le selau tamai tusi i le aso i tagata fiafia. O le faia o toe asiga ma le taulimaina o suesuega faale-Tusi Paia sa lei avea i lena taimi ma vaega o la ma galuega lea e faifai soo.

I se tasi aso, na ma galulue ai ma laʻu paga i le taulaga o Vreeswijk. A o ia molimau atu i se tamaloa i le faitotoa o se nofoaga o le vaegaʻau, na ou faaaogā ai le taimi lena e faitau ai laʻu Tusi Paia. Sa tele ina vasevase laʻu Tusi Paia i le peni mūmū ma le lanumoana. Mulimuli ane, na lapataia ai e se kamuta na galue i luga o le fale na latalata ane le tamaloa sa i le faitotoa, e faapea o aʻu na foliga mai o se sipai. O le iuga, na pueina ai aʻu a o oʻu molimau atu i se faatauoloa, ma na aveina faatasi ai ma laʻu Tusi Paia.

Na ave aʻu i le faamasinoga. Na molia ai aʻu e faapea o faailoga o loo i totonu o laʻu Tusi Paia sa o ni taumafaiga e tusia se ata o le nofoaga o le vaegaʻau. Na lauina loʻu nofosala i le moliaga, ma na faasala ai aʻu e le faamasino mo le lua tausaga i le falepuipui. Peitai, na toe faaofi le tagi i le faamasinoga, ma na ou sao ai. E maeu loʻu fiafia na iai ina ua ou saʻoloto, ae sa sili atu ai ona ou fiafia ina ua toe faafoi uma mai laʻu Tusi Paia ma faamaumauga uma o loo iai!

I le vaitaimi o le taumafanafana o le 1936, na ma faaaluina ai ma Richard Brauning, o se tasi o paeonia i le aiga paeonia, ia lena vaitaimi ma te talaʻi ai i le itu i mātū o le atunuu. I le masina muamua, na ma faaaluina ai le 240 itula i le faiva ma tufaina atu le aofaiga tele o tusi. Na ma nonofo i se faleie ma tausia uma ai o maʻua lava manaoga, o le faia o a maʻua lava tagamea, kuka meaʻai ma mea faapena.

Mulimuli ane, na siitia ai aʻu i le vaa e igoa o le Lightbearer, lea na iloa e le toatele i le itu i mātū o Holani. E toalima paeonia na nonofo ai i luga o le vaa, ma o le vaa lea na mafai ai ona matou oo atu i le tele o oganuu tu ese.

Faaeaga Faaopoopo

I le 1938, na tofia ai aʻu ina ia avea o se auauna o le sone, e pei ona faaigoa ai i lena vaitaimi ovasia matagaluega a Molimau a Ieova. O lea na ou tuua ai le Lightbearer ma amata asiasia faapotopotoga ma Molimau i nofoaga tu ese i isi itumalo e tolu i le itu i saute o le atunuu.

O le uila vilivae lava le auala na faaaogā i a matou femalagaaiga. E masani ona faaaluina ai le aso atoa e malaga mai ai i le tasi faapotopotoga po o le tasi vaega o tagata fiafia i isi. O se tasi o aai na iai i aai na ou asiasi i ai o Breda, lea ou te nofo ai nei. I lena taimi, sa leai se faapotopotoga i Breda ma sa na o le tasi le ulugalii matutua Molimau na iai.

A o auauna ai i uso i Limburg, na valaauina ai aʻu ina ia ou taliina le tele o fesili na fia talanoa i ai le tagata e faigaluega i le eliina o le koale e igoa ia Johan Pieper. Na ia auai ma le mausalī i le upu moni o le Tusi Paia ma avea o se tagata talaʻi lototele. I le fa tausaga mulimuli ane ai, na taofia ai o ia i se nofoaga o faasalaga, lea na ia faaaluina ai le tolu ma le ʻafa tausaga. Ina ua toe faasaʻolotoina o ia, na ia toe maelega ai foi i le galuega talaʻi, ma i le taimi nei, o loo auauna ai pea o ia ma le faamaoni o se toeaina. O lena faapotopotoga laitiiti o Molimau e toʻa 12 i Limburg, ua oo atu nei i le 17 faapotopotoga ua iai faatasi ma le 1,550 tagata talaʻi!

I Lalo o le Pulega Malosi a Nasi

Ia Me 1940, na osofaia ai ma pulea Holani e Nasi. Na ou mauaina se tofiga i le ofisa o le lālā o le Sosaiete o le Olo Matamata i Amsterdam. Na tatau ona faaauau le faia o la matou galuega ma le matuā faaeteete lava, lea na ala ai ona matou talitonu i le faataoto a le Tusi Paia e faapea: ‘O le uo moni . . . e fanau o se uso mo le aso vale.’ (Faataoto 17:17) O le noataga māfana o le autasi na olaola i lea taimi o mafatiaga na iai sona aafiaga loloto i loʻu tuputupu aʻe faaleagaga, ma na faaauupegaina ai aʻu mo isi foi aso faigata o lumanai mai.

O loʻu tofiga o le vaaia lea o le tilivaina o tusi i faapotopotoga, lea sa masani ona faia e tagata tiliva meli. Sa masani ona suʻe e Leoleo faapitoa a Siamani ia tama talavou ina ia galulue o ni ē e faafaigaluega faamalosi i Siamani, o lea na matou faaaogaina ai tuafāfine Kerisiano e avea ma tiliva meli. I se tasi taimi, na auina mai ai ia i matou ia Wilhelmina Bakker, sa masani ona iloa ia Nonnie, mai The Hague, ma sa ou aveina o ia i le mea sa lafi ai lo matou ovasia o le lālā o Arthur Winkler. O le taumafai ina ia aua neʻi mātauliaina aʻu, na fai ai oʻu lavalava e pei o se faifaatoaga Holani, o seevae e fai i laupapa ma isi teuga uma e fai e le faifaatoaga, ma ou aveina atu loa Nonnie i le taavale laʻu pasese. Sa ou iloa mulimuli ane, le lē mafai ona taofiofia o le ʻata a Nonnie, i lona mafaufau atu i loʻu tulaga matilatila na iai ma ia teuga.

Ia Oketopa 21, 1941, na iloa ai i se ala taufaalata e fili le nofoaga na teu ai tusi ma pepa i Amsterdam. I le taimi o le osofaiga faafuasei a Leoleo faapitoa a Siamani, na pueina ai Winkler ma Nonnie. Ina ua tuuina atu i laua i le falepuipui, na la faalogo atu ai i sui e toalua o na Leoleo o talanoa e faatatau i lo latou tuliloaina “o se tamai tamaloa e uliuli lona lauulu” o lē na lē mafai ona latou toe iloa i auala na tumutumu ai tagata. O le mea moni lava na latou talanoa e uiga ia te au, o lea na auina atu ai e Winkler le feau i uso. Na vave lava ona ave ese atu aʻu i The Hague.

A o tupu lenei mea na toe tatalaina mai ai Nonnie mai le falepuipui, ma toe foi atu ai i The Hague e paeonia ai. O iina na ou toe feiloai ai ia te ia. Ae ina ua pueina le auauna o le faapotopotoga i Rotterdam, na auina atu aʻu e suitulaga ai. Mulimuli ane na pueina ai le auauna o le faapotopotoga i Gouda, ma na siitia atu ai aʻu iina e suia o ia. Mulimuli ane loa ia Mati 29, 1943, na maua ai loa aʻu. A o oʻu siakiina la matou uta o tusi faale-Tusi Paia, na faateʻia aʻu i le osofaiga a Leoleo faapitoa a Siamani.

I tafatafa o le tusi faale-Tusi Paia o loo fofola i luga o le laulau, na iai foi ma le lisi o igoa o uso ma tuafāfine Kerisiano, ua tusia i upu faalilolilo. I loʻu atuatuvale tele, na ou tatalo ai ia Ieova e saunia mai se auala mo aʻu ina ia puipuia ai i latou na saʻoloto pea e talaʻi i lena taimi. E aunoa ma le iloaina mai, na ou tataoina ai loʻu lima i luga o le lisi o igoa ma faanunumi ai i loʻu lima. Ona ou talosaga lea ou te fia alu i le faleese, o iina na ou faaaluina ai le lisi i lalo o le pu.

Pe a iai i ia tulaga faigata, na ou aʻoaʻoina ai e mafai ona maua le malosi e ala i feutagaiga a Ieova ma ona tagata i le taimi ua mavae atoa ma ana folafolaga o le laveaiga. O le tasi lenei o faamautinoaga faagaeeina e masani lava ona ou manatuaina lelei: “Ana le se anoa Ieova na ia te i tatou, ina ua laga mai tagata ia te i tatou; po ua latou foloolaina i tatou.”—Salamo 124:2, 3.

Falepuipui ma Nofoaga o Faasalaga

Na aveina aʻu i le falepuipui i Rotterdam, lea na ou faafetaia ai le iai ia te au o laʻu Tusi Paia. Sa iai foi laʻu tusi o le Salvation, o vaega o le tusi o le Children, ma o le tele o taimi e faitau atoa ai i nei tusi uma. I le mavae o masina e ono, na ou matuā maʻi lava ma sa tatau ai ona ou alu atu i le falemaʻi. A o oʻu lei tuua le falepuipui, na ou nanāina ai tusi i lalo o loʻu faamalū. Na ou iloa mulimuli ane, o le isi Molimau, o Piet Broertjes, sa auina atu i le sela na ou iai ma ia mauaina ai tusi. Ua faapea ai ona faaaogaina ia tusi e faamalosia ai isi i le faatuatua.

Ina ua ou toe malosi, na aveina atu aʻu i le falepuipui i The Hague. A o oʻu iai iina, na ou feiloai ai ia Leo C. van der Tas, o se tagata sa aʻoga faaloia na iai i le falepuipui ona o le tetee i galuega a le ʻau Nasi. E lei faalogo lava o ia i Molimau a Ieova, ma na maua ai loʻu avanoa ou te talaʻi atu ai ia te ia. O nisi taimi na te fafagua aʻu i le leva o le po ma fai mai ana fesili. Na lē mafai ona ia nanāina ona lagona faaviivii i Molimau, ae maise lava ina ua ia iloa ane e faigofie le auala e faasaʻolotoina ai i matou e na o le sainia lea o se faamaoniga e tuulafoaia ai lo matou faatuatua. Ina ua mavae le taua, na avea ai Leo ma loia ma na tauivi malosi i le tele o faamasinoga faaletulafono mo le Sosaiete o le Olo Matamata lea na aofia ai ma le saʻolotoga e fai ai tapuaiga.

Ia Aperila 29, 1944, na tuu atu ai aʻu i se nofoaafi mo se malaga matuā tigaina tele e 18 aso i Siamani. Ia Me 18, na faafalepuipuiina ai loa aʻu i le nofoaga o faasalaga o Buchenwald. Seia oo lava ina faasaʻolotoina i matou e ʻau a Malo o Amerika ma Peretania toeitiiti atoa le tausaga mulimuli ane ai, e lē mafaamatalaina le leaga ma le matautia o le olaga na iai. E faitau afe na maliliu, e toatele lava na maliliu a o matou vāai i ai. Talu ai na ou teena le galue i se falegaosimea na latalata ane e gaosi ai meatau, na tuu ai aʻu ou te galue i le mea e faaalu i ai otaota.

I se tasi aso, na tuʻi i pomu le fale e gaosia ai meatau. O le toatele na nati atu i nofoaga o fitafita mo le saogalemu, a o isi na tamomoe agaʻi atu i le vao. Na lavea le nofoaga o fitafita i pomu na felelei solo, ae o pomu na pāpā na mu ai le vaomatua. O se vaaiga matautia tele! O le toatele na mū ai a o loo feola pea! Na ou mauaina se nofoaga malupuipuia ou te lafi ai, ma ina ua fai ifo le afi, sa ou toe savali atu loa i le nofoaga o faasalaga, ou te ui atu lava i autafa o le lē mafaitaulia o tino oti o taatitia.

O le toatele o tagata i aso nei ua latou iloa lelei le matautia o Sauāga Matautia a Nasi. Ou te faafetai ai ia Ieova i lona faamalosia o loʻu mafaufau, auā a o faagasolo tausaga ua lē faalavelaveina pea oʻu mafaufauga e le tulaga matautia na ou iai. Pe a ou mafaufau atu i le vaitaimi na ou falepuipui ai, o loʻu faalogona sili lava na iai o le olioli lea i le tausia pea o le faamaoni ia Ieova ina ia maua se viiga o lona suafa.—Salamo 124:6-8.

Galuega Ina ua Mavae le Taua

Ina ua faasaʻolotoina aʻu ma ou toe foi atu i Amsterdam, na ou lipoti saʻo atu loa i le lālā mo se tofiga. Sa ou naunau lava ou te fia iloa faamatalaga uma o mea na tutupu i le taimi a o oʻu nofo ese. Sa galue ai Nonnie iina i le taimi lea. I le tausaga mulimuli o le taua, na auauna ai o ia o se tiliva meli e tilivaina tusi faale-Tusi Paia i faapotopotoga. Sa lei toe pueina lava o ia, e ui ina sa tele ina toetoe a maua o ia.

Na ou paeonia i se taimi puupuu i Haarlem, ae i le 1946, na talosagaina ai aʻu ou te alu i le lālā i Amsterdam e galue ai i le Matagaluega o Felauaiga. I le agaʻi atu i le faaiuga o le 1948, na ma faaipoipo ai ma Nonnie, ona ma tuua ai lea o le lālā ina ia ma paeonia faatasi. O le oganuu na tofia ma te paeonia ai e i totonu o Assen. I le sefululua tausaga muamua atu, sa ma iai iina ma Richard Brauning i le taimi o le taumafanafana, sa ma nonofo i se faleie ma talaʻi. Sa ou iloa ane na fanaina Richard ma oti ai i le agaʻi atu i se nofoaga o faasalaga.

O le vaitaimi na ou falepuipui ai ua foliga mai na faaleagaina ai loʻu soifua maloloina. I le ono tausaga mulimuli ane ina ua faasaʻoloto aʻu mai Buchenwald, na faataotooto loloa ai aʻu i le moega e le maʻi mo le fa masina. I tausaga mulimuli ane i le 1957, na ou maʻi ai i le fatafata vaivai mo le tausaga atoa. Na matuā leai se malosi o loʻu tino, ae na tumau pea le malosi o loʻu agaga fia paeonia. I le taimi o loʻu maʻi, na ou pueina ai avanoa uma ou te maua e molimau atu ai. Ou te lagona o lenei agaga fia paeonia sa avea ma vala tāua i le lē faatagaina ai o oʻu tulaga maʻi e avea ai aʻu ma tagata maʻi ua lē toe gaoioi. Ua ma maumauai ma Nonnie e pipii mau atu i le auaunaga faataimi atoa mo le umi lava e faatagaina e lo ma malosi.

Ina ua ou malosi, na tofia atu ai i maʻua i le aai o Breda. O le 21 lea o tausaga talu ona mavae laʻu asiasiga muamua i le aai o se auauna o le sone. Ina ua ma taunuu i le 1959, sa iai iina se faapotopotoga laitiiti o Molimau e toʻa 34. I le taimi nei, e tusa ua 37 tausaga talu mai lena taimi, ua tupu aʻe ai i le ono faapotopotoga ua iai faatasi ma Molimau e sili atu i le 500, e feiloai i Maota o le Malo e tolu! I a matou sauniga ma fonotaga, ua ma vaaia ai le toatele ua oo ina maua le poto o le upu moni o le Tusi Paia ona o nisi o a ma taumafaiga. Ua masani ona ma lagonaina e pei ona sa iai le aposetolo o Ioane ina ua ia tusi e faapea: “E leai soʻu fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali laʻu fanau i le upu moni.”—3 Ioane 4.

Ua ma matutua nei. Ua 86 oʻu tausaga ae 78 Nonnie, ae e tatau ona ou fai atu o le paeonia, o se galuega faatupu malosi. Talu ona ou sau i Breda, ua mafai ona ou foia le tele o faafitauli na ou maua ai i le taimi na ou falepuipui ai. Ua ou olioli foi i le tele o tausaga ua fua mai i le auaunaga ia Ieova.

Pe a toe manatunatu i le tele o tausaga o le auaunaga ua fuatele mai, o se puna lea o le olioli ia i maʻua uma. O la ma tatalo i aso faisoo, ia foaiina mai pea e Ieova ia i maʻua le agaga ma le malosi ina ia ma faaauau ai i lana auaunaga i le umi lava ma te ola ai. Ma le mautinoa lava, ua ma iloa le moni o upu a le faisalamo ia i maʻua e faapea: “Faauta, o le Atua o loʻu lea fesoasoani; o loo i ai le Alii i e ua faamalosi mai ia te au.”—Salamo 54:4.

[Ata i le itulau 23]

Tutū i tafatafa o le mea na ma api ai a o ma paeonia i le vaitausaga o le 1930

[Ata i le itulau 23]

O le vaa na faaaogā matou te oo atu ai i oganuu tu ese

[Ata i le itulau 23]

Faatalanoaina i le polokalame o le tauaofiaga i le 1957

[Ata i le itulau 24]

Faatasi ma laʻu avā i aso nei