Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Galueaiina e le Afioga a le Atua “Vavega”

E Galueaiina e le Afioga a le Atua “Vavega”

E Galueaiina e le Afioga a le Atua “Vavega”

E PEI ONA FAAMATALAINA E THÉRÈSE HÉON

I se tasi aso i le 1965, na ou ulufale ai i se fale o fefaatauaiga, ma ofoina ai ni kopi o mekasini o Le Olomatamata ma le Ala Mai! i le ʻau faioloa. A o oʻu faliu e tuumuli, sa ou faalogoina loa se pa leotele. Na tau se pulufana i le fola o le fale i tafatafa o oʻu vae. Na faatauemu mai se tasi faioloa i le faapea mai: “O le auala lena e tatau ona feutagai ai ma Molimau a Ieova.”

NA OU fefe ona o lena mea na tupu—ae e lei lava lona matautia e taofia ai aʻu mai le faia o le faiva faataimi atoa. Na matuā tautele upu moni o le Tusi Paia na ou aʻoaʻoina sa lē mafai ai ona faatagaina so o se mea e lafoaia ai laʻu faiva. Seʻi oʻu faamatala atu le pogai ua ou fai atu ai lenei tala.

Ina ua mavae loʻu fanau mai ia Iulai 1918, sa faamautū ai oʻu mātua i Cap-de-la-Madeleine, o se nuu laitiiti i Quebec, i Kanata, sa lauiloa, o Le Nofoaga o Vavega (The Place of Miracles). E lolofi atu iina tagata asiasi e tapuai ai i le malumalu o le Taupou o Maria. E ui lava e lē faamaonia vavega sa manatu i ai na faia e Maria, ae na galueaiina e le Afioga a le Atua ia vavega moni i olaga o le toatele o tagata a o tuputupu aʻe le nuu e avea o se aai e aināina e tagata e sili atu i le 30,000.

Ina ua 20 oʻu tausaga, na iloa ai e loʻu tamā loʻu naunau i mea faalelotu ma tuuina mai ai ia te au lana Tusi Paia. Ina ua amata ona ou faitau i ai, sa faateʻia aʻu ina ua ou aʻoaʻoina mai le Esoto mataupu e 20 le matuā manino o le taʻusalaina e le Atua o le tapuai atu i tupua. Sa vave lava ona leai soʻu naunau i aʻoaʻoga a le Lotu Katoliko ma taofia ai loa le toe auai atu i le Misasā. Ou te lei manao ou te tapuai atu i ni faatusa. Ou te manatua pea le faapea mai o Tamā, “Thérèse, e te lē alu i le lotu?” Na ou tali atu, “E leai. O lea e faitau laʻu Tusi Paia.”

Sa faaauau pea ona avea le faitauina o le Tusi Paia ma vaega o loʻu olaga e oo lava i le taimi ina ua uma ona ou faaipoipo ia Setema o le 1938. Talu ai sa masani ona faigaluega loʻu toalua o Rosaire i le po, sa avea ma aʻu masani le faitauina o le Tusi Paia i le taimi e alu ai o ia e faigaluega. E lei pine ae faia loa saʻu faaiuga e faapea, e tatau lava ona iai ni tagata o le Atua, ma sa amata loa ona ou saili mo i latou.

Laʻu Sailiga mo Tagata o le Atua

Ona o mea na ou aʻoaʻoina i le lotu a o oʻu laitiiti, sa ou fefe ai ou te moe ina neʻi oʻu ala aʻe i hele. Ina ia faafetaiaia lena fefe, sa masani ona ou faapea ifo ia te au lava, o le a lē faatagaina e se Atua alofa se mea matuā leaga faapea e tupu. Sa faaauau pea ona ou faitauina ma le mautinoa le Tusi Paia, e saili ai mo le upu moni. Sa pei aʻu o le eunuka Aitiope o lē na faitau ae lei malamalama.—Galuega 8:26-39.

Sa amata e loʻu tuagane o André ma lana avā, o ē nonofo i le fogafale i lalo ifo o le fale matou te nonofo ai ona suesue le Tusi Paia ma Molimau a Ieova pe tusa o le 1957. Sa ou fai atu i le avā a loʻu tuagane ina ia faailoa mai ia te au e ala i le tuʻituʻi mai o le faalo o le fale pe a ō mai Molimau e talaʻi. I lena auala o le a ou lē tali atu ai pe a tuʻituʻi mai le faitotoa. I le tasi aso, sa galo ai ia te ia ona faailoa mai ia te au.

O le aso lena na ou tatalaina ai le faitotoa ma feiloai ai ma Kay Munday, o se paeonia, e pei ona taʻua ai faifeau faataimi atoa a Molimau a Ieova. Sa ia talanoa mai ia te au e uiga i le suafa o le Atua, i le faamatala mai e faapea e iai se suafa totino o le Atua, o Ieova. Ina ua tuumuli, sa ou suʻeina i laʻu Tusi Paia e faamautinoa o mea na ia fai mai ai e lagolagoina moni e mau o le Tusi Paia. Sa ou matuā fiafia i aʻu sailiiliga ia na faia.—Esoto 6:3, Douay Version, faamatalaga i le pito i lalo; Mataio 6:9, 10; Ioane 17:6.

Ina ua toe asiasi mai Kay, sa ma talanoa loa i le aʻoaʻoga a le Katoliko o le Tasitolu, lea e faapea mai o le Atua e tolu peresona i le Atua e toatasi. Mulimuli ane, sa ou suesue ai ma le faaeteete laʻu lava Tusi Paia ina ia faamalieina aʻu lava e lē o aʻoaʻoina ai le Tasitolu. (Galuega 17:11) Sa faamautinoa e laʻu suesuega e faapea, e lē tutusa Iesu ma le Atua, e sili le Atua. O Iesu, na faia e le Atua. Sa iai sona amataga, a o Ieova e leai. (Salamo 90:1, 2; Ioane 14:28; Kolose 1:15-17; Faaaliga 3:14) I le faamalieina i mea na ou aʻoaʻoina, sa ou fiafia ai e faaauau talanoaga faale-Tusi Paia.

I se tasi aso i le 1958, i se taimi o le toʻa o le kiona ia Novema, na valaaulia ai aʻu e Kay i se fonotaga matagaluega na faia i lena lava afiafi i se fale na lisiina. Sa ou talia le valaaulia ma sa ou olioli i le polokalame. Ina ua mavae lena, i se talanoaga ma se Molimau na faalatalata mai ia te au, sa ou fesili atu, “Pe tatau i se Kerisiano moni ona talaʻi mai lea fale i lea fale?”

Na faapea mai o ia, “Ioe, e tatau ona folafolaina atu le tala lelei, ma ua faaalia i le Tusi Paia e faapea o le asiasi atu i tagata i o latou aiga o se auala tāua lea o le talaʻiga.”—Galuega 20:20.

Maeu loʻu fiafia i lana tali! Sa faamautinoa mai ai ia te au ua ou maua tagata o le Atua. Ana faapea e fai mai, “E leai, e lē tatau,” semanū la ou te lē talitonu o le upu moni lea ua ou maua, auā ua uma ona ou iloa le mea na fai mai ai le Tusi Paia e uiga i le talaʻi mai lea fale i lea fale. Na amata mai ai lava iina ona vave ona ou agaigai i luma faaleagaga.

Ina ua mavae lena fonotaga matagaluega, sa amata loa ona ou auai i sauniga a Molimau a Ieova sa faia i le aai tuaoi o Trois-Rivières. Sa na o Kay ma lana paga o Florence Bowman, Molimau sa nonofo i Cap-de-la-Madeleine i lena taimi. I le tasi aso, na ou faapea atu ai, “O le a ou sau a taeao tatou te ō e talaʻi.” Sa fiafia i laua e ave aʻu matou te ō faatasi.

Talaʻi i Loʻu Nuu Moni

Sa ou manatu o le a talia e tagata uma le feau a le Tusi Paia, ae sa vave ona ou iloa, e leai e lē o lea le tulaga. Ina ua tofia Kay ma Florence i se isi nofoaga, sa na o aʻu ai lava i le aai na talaʻia upu moni o le Tusi Paia mai lea fale i lea fale. Ma le lē faavaivai, sa faaauau pea ona ou talaʻi na o aʻu pe tusa ma le lua tausaga seia oo ina ou papatiso ia Iuni 8, 1963. O le aso lava lena na tusia ai loʻu igoa i le auaunaga na taʻua i lena taimi o le paeonia faatuuaga.

Sa faaauau pea ona ou galue o se paeonia faatuuaga mo le tausaga e tasi. Ona folafola mai lea e Delvina Saint-Laurent o le a sau i Cap-de-la-Madeleine e ma te galulue e faatasi i le vaiaso pe a avea aʻu o se paeonia sauatoa. O lea, na faatumu ai loa laʻu talosaga mo se paeonia. Ae e faanoanoa, ona i le toe lua vaiaso ona amata loa lea o laʻu faiva faataimi atoa, na maliu ai Delvina. O le ā se mea o le a ou faia? Ia, o lea ua uma ona faatumu laʻu talosaga ma ou te lei manao e toe solomuli ai. O lea ia Oketopa 1964, na amata ai ona ou galue i le faiva faataimi atoa. Ma mo le isi fa tausaga, na ou talaʻi ai na o aʻu mai lea fale i lea fale.

Sa masani ona feita tagata Katoliko mapo lotu i Cap-de-la-Madeleine. Sa logo e nisi leoleo ona o le taumafai e taofia aʻu mai le talaʻi atu. I se tasi aso e pei ona ou taʻua i le amataga, na taumafai ai se faioloa e faamataʻu aʻu e ala i le fana agaʻi mai i oʻu vae. Ioe, o lenei mea na māfua ai se vevesi i le aai. Na taʻua e le fale televise o le aai lea mea o se tauiviga e tetee faasaga i Molimau a Ieova. O lenei mea na tupu, na iu ai i le avatua o se molimau matagofie. Ma le lei faatalitalia, i le sefulu tausaga mulimuli ane, na oo ai ina avea ma Molimau se tasi o le aiga o le faioloa lea na faapaina le fana agaʻi mai i oʻu vae.

O “Vavega” na Galueaiina e le Afioga a le Atua

I le faagasologa o tausaga, na ou vaaia ai le faasolosolo mālie ona soloia i lalo papupuni o teteega i upu moni o le Tusi Paia i Cap-de-la-Madeleine. E tusa o le 1968, na siitia mai ai iinei nisi Molimau ma amata ai ona talia e tagata o le nuu upu moni o le Tusi Paia. I le amataga o tausaga o le 1970, na iai se āuga lelei o se faatelega maoaʻe i le aofaiga o suesuega faale-Tusi Paia. Sa oo i se tulaga na ou talosaga atu ai i isi Molimau ina ia latou taulimaina nisi o suesuega faale-Tusi Paia na ou faia, ina ia mafai ai ona faia e lē aunoa soʻu sao i le faiva mai lea fale i lea fale.

I se tasi aso, na talia ai e se fafine talavou mai ia te au se tusi e fesoasoani i le faia o suesuega faale-Tusi Paia, O Le Upu Moni E Taʻitaʻi Ai I Le Ola Faavavau. O lana uo i lena taimi, o se tamaloa talavou e igoa ia André, o se tagata solitulafono faigata e foliga fia toa ma e lē popoi, sa auai i le talanoaga. O se talanoaga na faia ma André na faaosofia ai lona fiafia, ma na amataina ai se suesuega faale-Tusi Paia. E lei pine mulimuli ane na amata ai loa ona ia talanoa atu i ana uo e uiga i mea na ia aʻoaʻoina.

I se tasi taimi, na ou faia ai se suesuega faale-Tusi Paia ma se kegi o ni tagata solitulafono se toafa, o le tasi, sa lei tele ni ana tala, ae sa tele ina faalogo. O lona igoa o Pierre. I le tasi taeao pe tusa o le ta o le lua i le vaveao, na ma faalogoina ai ma loʻu toalua se tuʻituʻi i le faitotoa. Seʻi mafaufau i lenei vaaiga: E toafa le kegi sa tutū i le faitotoa e iai ni a latou fesili e fia fesiligia ai aʻu. O le mea e lelei ai, ona e lei faaseā lava Rosaire e uiga i le lē talafeagai o le taimi o na asiasiga.

I le taimi muamua na auai uma tama ia e toafa i sauniga. Ae peitai, e na o André ma Pierre na maumauai. Na la faatatauina i o la olaga faatulagaga a le Atua ma na papatisoina ai loa i laua. Mo le sili atu nei i le 20 tausaga, o loo auauna faamaoni ai pea nei tamaloloa uma ia Ieova. Ina ua amata ona la suesueina le Tusi Paia, sa lauiloa i laua i a la gaoioiga solitulafono ma sa mataʻitūina e leoleo. I nisi taimi na ō mai ai leoleo e saili ia i laua ina ua uma se tasi o a matou suesuega faale-Tusi Paia po o le taimi foi o sauniga a le faapotopotoga. Ua ou fiafia ona ua ou talaʻi atu “i ituaiga o tagata uma lava” ma iloatino ai i lea le auala ua faia ai e le Afioga a le Atua suiga e foliga mai o ni vavega moni lava.—1 Timoteo 2:4, NW.

Pe ana taʻuina mai i le amataga lava o laʻu faiva e faapea o le a faia se Maota o le Malo i Cap-de-la-Madeleine ma o le a faatumuina i tagata o Ieova, semanū ou te lē talitonu i ai. Sa ou matuā fiafia lava ona o si faapotopotoga laitiiti i le aai tuaoi o Trois-Rivières ua tupu aʻe e avea o ni faapotopotoga olaola se ono o loo faapotopoto i Maota o le Malo e tolu, e aofia ai ma lea e i Cap-de-la-Madeleine.

Ua ou tofo totino i le olioli ona ua mafai ona ou fesoasoani atu i tagata e tusa ma le 30 e ausia le tulaga o le tuuina atu ma papatisoina. O lenei ua 78 oʻu tausaga, ua mafai ona ou faapea moni atu, ua ou matuā fiafia ina ua tuuina atu loʻu ola ia Ieova. Ae peitai, e tatau ona ou faailoa atu, sa iai taimi na oo ai ia te au mafatiaga o le tino na ono faavaivaia ai. Ina ia faafetaiaia ma le manuia na taimi faigata, ou te tatala pea laʻu Tusi Paia ma faitau nisi o fuaitau e masani ona matuā faamalosiau ia te au. E lē mafai ona mavae atu se aso ia te au e aunoa ma loʻu faitauina o le Afioga a le Atua. Ae maise lava le faalaeiau mai o le mau i le Ioane 15:7, lea o loo faapea mai: “Afai tou te tumau ia te au, a tumau foi aʻu upu ia te outou, o mea uma lava tou te mananao i ai, tou te ole atu ai, ona faia lea mo outou.”

E iai loʻu faamoemoe ou te vaai ia Rosaire i le lalolagi fou ua matuā lata mai lava. (2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:3, 4) I le taimi a o lei maliu o ia i le 1975, sa lelei lava lona agaigai i luma i le papatisoga. I le taimi nei, o loo oʻu maumauai pea e tumau i le faiva faataimi atoa ma olioli ai pea i le galuega a Ieova.