Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai e Tatau Ona Ta‘ua o Rapi?

O Ai e Tatau Ona Ta‘ua o Rapi?

O Ai e Tatau Ona Taʻua o Rapi?

O SE tagata tafao maimoa na te lei faatalitalia le tulaga feomaʻi o taavale, sa itiiti lava se faamoemoe e taunuu ai i le malae vaalele i le taimi tonu. E faitau selau leoleo o loo taumafai e faatonutonu taavale a o leoleoina le sili atu i le 300,000 tagata faavauvau ua patutuʻi ai ala tetele o Ierusalema. Na taʻua e le Jerusalem Post lea mea e faapea “o se ituaiga o solo o se falelauasiga o se maliu e masani ona faia mo na o peresitene, tupu po o ē faauluulu i ai pulega tautalatasi.” O ai lea ua faapogaia ai lea faanoanoaga uigaese ua toʻalia ai le laumua o Isaraelu mo le tele o itula? O se rapi faaaloalogia. Aisea ua manaomia ai e le tofiga o le rapi sea faaaloaloga ma le tuutoina o tagata Siu? O anafea na uluai faaaogā ai le upu “rapi”? Ia te ai ua faatatauina saʻo i ai?

Pe sa Avea Mose o se Rapi?

O le igoa e aupito sili ona faaaloalogia i le faa-Iutaia, o Mose, o le puluvaga o le feagaiga o le Tulafono ia Isaraelu. E taʻua o ia e tagata lotu Iutaia o “Mose ‘la matou Rapi.’” Ae peitai, e leai lava se mau i le Tusi Paia o faasino atu ai ia Mose le taʻu o le “Rapi.” O le mea moni, o le faaupuga “rapi” e lē o maua lava i Tusitusiga Eperu Na faapefea la ona amata faasino atu e tagata Iutaia ia Mose lea taʻu?

E tusa ai ma Tusitusiga Eperu, o le matafaioi ma le pule e aʻoaʻo ma faamatala ai le Tulafono, sa tuuina atu lea i ē na tupuga mai ia Arona, o faitaulaga o le ituaiga o Levi. (Levitiko 10:8-11; Teuteronome 24:8; Malaki 2:7) Ae peitai, i lona lua o senituri T.L.M., na amataina ai se fouvalega i faiga faa-Iutaia e aunoa ma le iloaina, ma na amata mai lava i lena taimi ona aafia ai i se auala tumau manatu o tagata Iutaia.

E faatatau i lenei suiga faaleagaga, na tusia ai e Daniel Jeremy Silver i le tusi, A History of Judaism e faapea: “I [lena] taimi, na amata ai e se vasega o tusiupu e lē o ni faitaulaga ma tagata aʻoga ona luʻia le aiā faaletulafono a le vasega o ositaulaga e avea ai o ni tagata autū e faamatalaina le Torah [Tulafono Faa-Mose]. Sa ioe tagata uma e faapea, o ositaulaga sa tatau ona avea o ē e galulue i totonu o le Malumalu, ae aisea latou te faia ai ni faaiuga i mataupu tau i le Torah?” O ai na māfua ai lenei luʻia o le pule a le vasega o ositaulaga? O se vaega fou i le faiga faa-Iutaia na taʻua o Faresaio. Ua faaauau mai Silver e faapea: “O le faatagaina e Faresaio o tagata e ulufale atu i a latou aʻoga, sa faavae i agavaa tau aʻoaʻoga o tagata, ae lē o [tupuaga faaositaulaga] na fananau mai ai, ma na latou aumaia ai se vasega fou o tagata Iutaia e fai ma taʻitaʻi faalelotu.”

E oo ane i le uluai senituri T.A., ua lauiloa tagata na faauu mai i lenei aʻoga faa-Faresaio e avea o faiaʻoga, po o matai o le tulafono faa-Iutaia. I le avea o se faailoga o le faaaloalo, na amata ai e nisi tagata Iutaia ona faasino atu ia i latou e faapea “o loʻu faiaʻoga,” po o “loʻu matai,” i le faa-Eperu, o le rapi.

E leai se mea e mafai ona avatua i lenei tofi fou le pule nai lo le faatatauina ia Mose, o lē sa manatu i ai o le faiaʻoga silisili i le talafaasolopito o Iutaia. O le iuga o lenei mea, o le a atili faaitiitia ai le tāua o le tofi faaositaulaga, ae faamalosia ai le faatāuaina o le taitaiga faa-Faresaio i tagata. I lea, i le silia i le 1,500 tausaga talu lona maliu, na latou toe faaolaolaina ai Mose o se “Rapi” tofia.

Faataitai i le Matai

A o faaaogaina e le anoanoai o tagata i nisi taimi le faaupuga “rapi” (“loʻu matai”) e faasino atu ai i isi faiaʻoga o ē latou te faaaloalo i ai, sa masani ona faatatauina lea faaupuga i faiaʻoga lauiloa i le ʻau Faresaio, “o tagata popoto.” Ina ua faaumatia le malumalu i le 70 T.A., na faaiuina ai le aogā o le pule faaositaulaga, ma avea ai rapi faa-Faresaio ma taʻitaʻi e lē tauva o le faiga faa-Iutaia. O lo latou tulaga lē faatautava, na faamalosia ai le atiina aʻe o se ituaiga o lotu maelega valea e faaautū i rapi popoto.

I le talanoa e uiga i lenei suiga i le uluai senituri T.A., na faaopoopo mai ai le polofesa o Dov Zlotnick: “ʻO le mataʻitūina o Tagata Popoto,’ na oo ina sili atu ona faatāuaina nai lo le suesueina o le Torah.” Ua faamatala atili mai e le tagata aʻoga Iutaia o Jacob Neusner e faapea: “O le ‘soo o tagata popoto’ o se tagata aʻoga lea ua pipii atu i se rapi. Na te faia faapea ona o lona fia aʻoaʻoina o le ‘Torah.’ . . . O le ‘Torah’ e lē aʻoaʻoina e ala i le tulafono, ae ala i le vaai i le faatinoina o le tulafono i aga ma gaoioiga a tagata popoto o loo soifua. E latou te aʻoaʻoina le tulafono e ala i mea latou te faia, ae lē na o a latou upu.”

E faamaonia e le tagata aʻoga o le Talmud o Adin Steinsaltz lenei mea, i lona tusia e faapea: “Na faapea mai tagata popoto, ‘O talanoaga masani, o tausuaga, po o talanoaga faasamasamanoa a tagata popoto, e ao ona suesue i ai.’” O le ā le tele e ao ona faatatauina ai lenei mea? Ua taʻua e Steinsaltz e faapea: “O se faaaoaoga e matuā uigaese o lenei mea, o le soo o lē na lipotia mai na lafi i lalo o le moega o lona faiaʻoga sili ina ia mātauina ai amioga o faia e lona faiaʻoga ma lana avā. Ina ua fesiligia e uiga i lona suesuevale, na tali mai le soo talavou: ‘O se mataupu o le Torah, ma e tatau ona suesue i ai,’ o se gaoioiga na talia uma e rapi ma tagata aʻoga e faapea e aogā.”

Ona o le faatāuaina o rapi nai lo o le Torah—o le aʻoaʻoina o le Torah e ala i le rapi—na amata mai lava i le uluai senituri T.A. ma agaʻi mai ai ona avea le faa-Iutaia ma lotu e pulea e rapi. E vavalalata se tagata ma le Atua, e lē ala i le Afioga tusia faagaeeina, ae e ala i se faaaoaoga totino, a se matai, le rapi. O lea la, na amata ai ona faatāuaina le tulafono tuugutu ma uputuu na aʻoaʻoina e rapi nai lo le Tusi Paia faagaeeina. Talu mai lava na taimi, na mātele ai ina faaautū tusi faa-Iutaia e pei o le Talmud i talanoaga, tausuaga, ma amioga a rapi, nai lo folafolaga a le Atua.

O Rapi i le Faagasologa o Tausaga

E ui lava i le umia o le pule tele ma taaʻiga, ae sa lei maua ai e rapi i aso ua mavae ni tupe e ola ai mai a latou galuega faalelotu. Ua taʻua e le Encyclopaedia Judaica e faapea: “O rapi i taimi o le Talmud (tusi faa-Iutaia) sa . . . ese mamao lava mai ia i latou o loo umia le tofi i aso nei. O le rapi o le Talmud, o se tasi sa faamatalaina ma lagolagoina malosi le Tusi Paia ma le Tulafono Tuugutu, ma sa toetoe lava iai sana galuega e maua ai tupe e ola ai o ia. Sa na o le Taulotoaiga o Tausaga na avea ai le rapi . . . ma aʻoaʻo, tagata talaʻi, ma ulu faaleagaga o le faapotopotoga po o faiga nuu faa-Iutaia.”

Ina ua amata ona suia e rapi lo latou tofiga i ni galuega totogi, sa faitioina e nisi lea tulaga. O Maimonide, le rapi lauiloa o lona 12 o senituri o lē na maua ana tupe e ola ai i le avea o se fomaʻi, sa matuā faitio malosi lava i na rapi. “Sa [latou] fuafuaina le mauaina o ni tupe mo i latou lava mai tagata ma nuu, ma ona o le matuā valea, ua oo ai ina manatu tagata e faapea, o se matafaioi ma e tatau ona avatu le fesoasoani (tautupe) i tagata popoto ma tagata aʻoga faapea ma tagata o loo suesue i le Torah, i lea ua avea ai la latou Torah ma a latou galuega e maua ai tupe. Ae o nei mea uma e sese. E leai lava se upu e tasi i le Torah po o upu a tagata popoto, e faapea ia lagolagoina lenei faiga.” (Commentary on the Mishnah, Avot 4:5) Ae sa lē utagia e tupulaga o rapi na sosoo mai ai le faitioga a Maimonide.

Ina ua ulufale atu faiga faa-Iutaia i tausaga faaonaponei, na vaevaeina ai talitonuga i vaega toefuataiina, o ē e lē pipii mau i faiga faa-Iutaia, ma ē e pipii mau i ai. Mo le toatele o tagata Siu, o talitonuga ma faiga faalotu Iutaia, sa oo ina faatulaga lua i isi popolega. O le iuga, na oo ina ōia ai le tulaga o le rapi. O le vaega tele lava, ua avea ai le rapi ma ulu faauuina o se faapotopotoga, ua gaoioi e avea o se faiaʻoga ma o se faufautua tofia e maua se totogi, mo tagata o lana vaega. Ae peitai, i le isi vaega e sili ona pipii mau i faiga faa-Iutaia o Hasid ua oo ina latou faatāuaina rapi e faapea o ni matai ma o ni ē e tatau ona faaaʻoaʻo i ai.

Mātau faamatalaga a Edward Hoffman i lana tusi e uiga i gaoioiga a Hasid Chabad-Lubavitch e faapea: “Sa faamamafa foi e uluai tagata o le lotu Hasid e faapea, i tupulaga uma lava, e iai pea se taʻitaʻi Iutaia e toatasi, se zaddik [o se tagata amiotonu], o lē e avea ma ‘Mose’ o ona aso, o se e lē mafaatusalia lona poto ma le tuutoina i isi. E ala i lona tuutoina uigaese, sa lagona ai e vaega taitasi o le lotu Hasid e faapea, e mafai foi e la latou Rapi ona suia e oo lava i poloaiga a Lē Ona le Malosi Uma Lava. E lē gata ina tapuaia o ia e avea o se faaaʻoaʻo e ala i ona manatu faaalia, ae i le auala o lona olaga (e oo lava i le faia o se mea itiiti e pei o le ‘auala e nonoa ai ona seevae,’ e pei ona faaupuina ai), sa vaaia ai iina le faaeaina ai o le tagata ma faailoa atu ai faaaliga poto o le ala i le Atua.”

“Aua Neʻi Taʻua Outou o Rapi”

O Iesu, le tagata Iutaia o le uluai senituri o lē na faavaeina le Faa-Kerisiano, na soifua i le vaitaimi na amata ai ona pulea e manatu faa-Faresaio e uiga i rapi le faiga faa-Iutaia. E lei avea o ia ma Faresaio, e lei aʻoaʻoina foi i a latou aʻoga, ae peitai, na taʻua o ia o le Rapi.—Mareko 9:5; Ioane 1:38; 3:2.

I le taʻusalaina o auala faarapi i faiga faa-Iutaia, na fetalai ai Iesu e faapea: “Ua tietie le au tusiupu ma le au faresaio i le nofoa o Mose; ua latou fiafia foi i le mea sili e taoto ai i faigaai, ma nofoa sili i sunako, ma ia alofaina i latou i malae, ia taʻua foi i latou e tagata, Rapi e. A o outou, aua neʻi taʻua outou o rapi; auā e toatasi la outou aʻoaʻo; a o outou uma o le au uso outou.”—Mataio 23:2, 6-8.

Sa lapataia e Iesu taʻitaʻi lotu faasaga i faaeseesega ia na tutupu aʻe i faiga faa-Iutaia. Sa ia taʻusalaina le tuuina atu o na faaaloaloga lē tatau i tagata. Sa ia taʻu atu ma le faamalosi: “E toatasi la outou aʻoaʻo.” O ai Ia lea?

O Mose, o le “sa . . . fesagai ma Ieova” ma o lē na taʻua e tagata popoto lava latou o “la matou Rapi” sa o se tagata e lē lelei atoatoa. Sa ia faia foi ni mea sese. (Teuteronome 32:48-51; 34:10; Failauga 7:20) Nai lo le faatāuaina o Mose e faapea o se faaaʻoaʻo sili, na taʻu atu e Ieova ia te ia: “Ou te faatuina mo i latou, o so latou uso, se perofeta e pei o oe; ou te tuuina atu foi aʻu upu i lona gutu, e fai atu foi e ia ia te i latou o mea uma lava ou te fai atu ai ia te ia. O le tagata foi e le faalogo i aʻu upu, e fai atu ai e ia i loʻu igoa, o aʻu nei, ou te taui atu ia te ia.”—Teuteronome 18:18, 19.

Ua faamaonia i valoaga o le Tusi Paia e faapea, o nei upu ua faataunuuina ia Iesu, le Mesia. * O Iesu, sa lē gata ina “pei” o Mose; ae na sili o ia ia Mose. (Eperu 3:1-3) Ua faaalia i le Tusi Paia, o Iesu na fanau mai o se tagata lelei atoatoa, ma e lē pei o Mose, o Iesu sa auauna i le Atua “a ua leai se agasala ia te ia.”—Eperu 4:15.

Mulimuli i le Faaaʻoaʻo

O le suesue ma le filigā i gaoioiga uma ma faamatalaga a rapi, sa lei vavalalata atu ai tagata Iutaia i le Atua. A o mafai ona avea se tagata lē lelei atoatoa ma faaaʻoaʻo o le faamaoni, afai tatou te suesue ma faaaʻoaʻo i ana gaoioiga uma, o le a tatou faataitai ai i ana mea sese ma ona ala lē lelei atoatoa faapea ma ona uiga lelei. O le a tatou tuuina atu ai le viiga e lē tatau i mea na foafoaina nai lo o Lē na Foafoaina Mea—Roma 1:25.

Ae na saunia e Ieova se Faaaʻoaʻo mo tagata. E tusa ai ma le faamatalaga a le Tusi Paia, o Iesu sa soifua muamua. O le mea moni, ua taʻua o ia “o le faatusa o le Atua e le vaaia, o le ulumatua o mea uma lava ua faia.” (Kolose 1:15) A o auauna i le lagi mo le faitau meleniuma o tausaga e lē mailoa e avea ma “tufuga” a le Atua, ua iai la Iesu i se tulaga e sili ona lelei e fesoasoani ai ia i tatou ia iloa Ieova.—Faataoto 8:22-30; Ioane 14:9, 10.

O lea, ua mafai ai ona tusi mai Peteru e faapea: “Auā na tigaina Keriso lava mo outou, ua tuuina mai ai e ia le faaaʻoaʻo mo outou, ina ia outou mulimuli atu i ona tulagāaao.” (1 Peteru 2:21) Na faalaeiauina e le aposetolo o Paulo Kerisiano ina “ia vaavaai ma le [“naunau,” NW] atu ia Iesu, o lē na te taʻitaʻiina ma le na te faaatoatoaina [“lo tatou”] faatuatua.” Sa ia faamatalaina foi e faapea, “ua natia foi ma le faaeteete ia te ia le oloa uma o le atamai ma le malamalama.” (Eperu 12:2; Kolose 2:3, NW) E leai lava se isi tagata—e lē o Mose, po o se isi lava rapi poto—e tatau ona uaʻi atu i ai. Afai e iai se tasi e tatau ona matuā faataitai i ai, o Iesu lea. E lē manaomia e auauna a le Atua se taʻu e pei o le rapi, ae maise lava pe a manatu atu i lona faatatauga i aso nei, ae afai na iai se tasi sa tatau ona taʻua o le Rapi, o Iesu la.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 24 Mo nisi faamatalaga atili e faamaonia ai o Iesu o le Mesia folafolaina, tagai i le polosiua Will There Ever Be a World Without War?, itulau 24-30, lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Ē Ana le Ata i le itulau 28]

© Brian Hendler 1995. All Rights Reserved