Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faapefea Ona Silasila le Atua i Tapuaiga a Kerisinetoma?

Ua Faapefea Ona Silasila le Atua i Tapuaiga a Kerisinetoma?

Ua Faapefea Ona Silasila le Atua i Tapuaiga a Kerisinetoma?

“E LE sao atu i le malo o le lagi i latou uma o e fai mai ia te au, Le Alii e, le Alii e;” na fetalai ai Iesu Keriso, “na o le na te faia le finagalo o loʻu Tamā o i le lagi. E toatele latou te fai mai ia te au i lea aso, Le Alii e, le Alii e, matou te lei . . . fai ai vavega e tele [i lou igoa]? Ona ou taʻutino atu ai lea ia te i latou, Ou te lei iloa lava outou; ina o ese ia outou ia te au, o outou o e fai amio leaga.”—Mataio 7:21-23.

E ala i lana Afioga paia, le Tusi Paia, ua faamanino mai ai e le Atua lona finagalo. Pe o faia ea e lotu a Kerisinetoma le finagalo o le Atua? Pe o le mea, o latou pei o ē na taʻua e Iesu “o e fai amio leaga”?

Faamasaatoto

I le po a o lei maliu lona Matai, na toeitiiti amataina ai e Peteru se taua e faaaogā ai auupega ma ʻau o fitafita na auina atu e puʻe Iesu. (Ioane 18:3, 10) Peitai na toe faafilemu e Iesu ma lapataia ai Peteru e faapea: “Ina toe sulu ia o lau pelu i lona faamoega; auā o i latou uma o e tago i le pelu, e oti i latou i le pelu.” (Mataio 26:52) O lenei lapataiga manino o loo toe taʻua mai i le Faaaliga 13:10. Pe na utagia ea e lotu a Kerisinetoma lea lapataiga? Po o le mea, ua tuuaʻia faatasi i latou ma nisi i faigā taua o loo faia i vaega eseese o le lalolagi?

I le gasologa o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e faitau selau afe tagata Serbia ma tagata Croatia na fasiotia i le faatagaga a lotu. Ua lipotia mai e le New Encyclopædia Britannica e faapea: “I Croatia, ua faavaeina ai e le pulega faatautalatasi (fascist) a le malo se tulafono e ‘faamamāeseina isi ituaiga tagata o loo iai,’ (tagata ia o Serbia na toatele ai), lea na sili atu ona leaga i faiga faa-Nasi. . . . Na faasilasilaina e faapea o le tasivaetolu o le aofaiga o tagata Serbia o le a tipoti ese, tasivaetolu e faaliliuina i le faa-Katoliko Roma, ma le tasivaetolu e fasiotia. . . . O le iai o se vaega a taʻitaʻi lotu Katoliko i nei faiga na matuā faaleagaina ai faiā a lotu ma le malo ina ua mavae le taua.” E lē mafaitaulia le aofai o tagata na faamalosia e liliu atu i le faa-Katoliko, a leai e fasiotia i latou; o le faitau afe o isi sa lei tuua i ai se filifiliga. O nuu atoa—o tane, fafine, ma tamaiti—na avatu faamalosi i totonu o o latou falesa Orthodox ma fasiotia ai. Ae faapefea ʻau a Komunisi na tetee faasagatau atu? Pe na ia i latou foi se lagolagosua faalelotu?

Ua lipoti mai e le tusi History of Yugoslavia: “O nisi o faifeau na auai i le taua i le itu o ʻau na tetee.” Ua faapea mai le tusi Yugoslavia and the New Communism: “O ʻau na lagolagoina le pulega a le malo na oo ina aofia ai foi faifeau mai le lotu Orthodox a Serbia ma le lotu Katoliko Roma.” Ua faaauau ona faaolaolaina e feeseeseaiga faalelotu ia le taua i atunuu o Alapania, Eleni, Palakeria, Take, Romania ma Yugoslavia i Europa.

Ae faapefea Rwanda? O le failautusi aoao o le Fono a le Katoliko mo Faiā Faavaomalo, o Ian Linden, sa matuā faailoa maia le manatu o loo mulimuli mai i le mekasini faitau The Month e faapea: “O suesuega na faia e [le faalapotopotoga o] Aiā Tatau a Tagata Aferika i Lonetona ua aumai ai se faataitaiga e tasi pe lua o Katoliko o lea lava nuu, o taʻitaʻi o le Lotu Egelani ma le Lotu Papatiso, ua tuuaʻia i lo latou lē taʻuleagaina po o le lē faia o se gaoioiga i fasiotigā tagata a vaegaʻau. . . . E matuā mautinoa lava e faapea sa iai se vaega o Kerisiano iloga i na aulotu na auai i fasiotiga tagata.” E faanoanoa ai, o fetauaiga i le va o ē na taʻua o Kerisiano ua faaauau ona avea ma mala i Aferika tutotonu.

Faitaaga ma le Mulilua

E tusa ai i le Afioga a le Atua, e na o le tasi le faatulagaga mamalu mo feusuaiga, ma o totonu lea o le lio o le faaipoipoga. “Ia faamamaluina le faaipoipoga e tagata uma,” ua fai mai ai le Tusi Paia, “o le moega foi o le ulugalii ia leai sona leaga; auā e faamasinoina e le Atua o e faitaaga ma e mulilulua.” (Eperu 13:4) Pe o faatāuaina ea e taʻitaʻi lotu lenei aʻoaʻoga a le Atua?

I le 1989, na tatala mai ai e le Ekalesia Egelani i Ausetalia se faamaoniga aloaia i faiga tau feusuaiga o fautuaina ai e faapea o feusuaiga a o lei faaipoipo, e lē sese pe afai ua taufai malilie atoatoa uma i ai i laua o le tasi i le isi. E talu ai nei lava, na taʻua ai e le taʻitaʻi o le Ekalesia Egelani i Sikotilani e faapea: “E lē tatau ona taʻuleaga e le Ekalesia ia faiga tau mulilua e faapea o se agasala ma e sese. E tatau ona talia e le Ekalesia o le mulilua e tuufaasolo mai i o tatou tuaa.”

I Aferika i Saute, ua taʻua ai e ni taʻitaʻi lotu lo latou lagolagosua i faiga faatauatane. Mo se faaaoaoga, i le 1990, na taʻua mai ai e le mekasini a Aferika i Saute o le You se faifeau iloga o le lotu Egelani i le faapea mai: “E lē saisaitia ai pea e faavavau i aʻoaʻoga a le Tusi Paia. . . . Ou te talitonu o le a iai suiga i le vaaiga a le lotu ma ana tulafono i tagata amio faatauatane.”—Tagai i le eseesega ma le Roma 1:26, 27.

E tusa ai i le 1994 Britannica Book of the Year, ua avea ai faiga tau feusuaiga o se mataupu laualuga i lotu i Amerika, ae maise lava mataupu e pei “o le faauuina o ē ua faapea mai e tauatane ma tauafafine i le tofi faifeau, le malamalamaga o lotu i aiā tatau faatauatane, le faapaiaina o ‘faaipoipoga faatauatane’ ma le faatulafonoina po o le taʻuleagaina o ituaiga olaga e fesootai ma faiga faatauatane.” O le tele lava o lotu tetele e latou te talia taʻitaʻi lotu o ē taumafai ia e tauivi ia maua le saʻolotoga i mataupu tau feusuaiga. E tusa ai i le 1995 Britannica Book of the Year, e 55 epikopo o le lotu Episcopal na sainia se maliega “e faamautu ai le taliaina o le faauuina o tauatane ma ia faiga.”

E finau mai nisi taʻitaʻi lotu e ʻau i faiga faatauatane, i le faapea mai sa lei taʻua lava e Iesu se faamatalaga e faaalia ai lona tetee atu i ai. Ae pe o le mea moni ea lena? Na faalauiloa e Iesu Keriso e faapea o le Afioga a le Atua o le upu moni lea. (Ioane 17:17) O lona uiga sa ia faamaonia le silafaga a le Atua i faiga faatauatane e pei ona faamatala mai i le Levitiko 18:22, lea ua faitauina e faapea: “Aua lua te momoe ma se tane, e pei ona momoe ma se fafine; o le mea e inosia lava lea.” E lē gata i lea, na lisiina mai e Iesu le faitaaga ma le mulilua i “mea leaga uma [ia] e sau mai totonu, ma leaga ai le tagata.” (Mareko 7:21-23) O le upu Eleni mo le faitaaga e lautele lona uiga nai lo le mulilua. Ua faamatalaina ai ituaiga uma o faiā tau feusuaiga i fafo o le faaipoipoga ua faatulafonoina, e aofia ai faiga faatauatane. (Iuta 7) Na lapataia foi e Iesu Keriso ona soo ina ia aua neʻi tuu ai pea so o se isi ua faapea mai o se aʻoaʻo Kerisiano ae e vaai faatauvaa i le matautia tele o le faitaaga.—Faaaliga 1:1; 2:14, 20.

Pe a tauivi taʻitaʻi lotu ina ia faataga le faauu o tauatane ma Tauafafine, o le ā le āuga o lenei mea i sui o a latou aulotu, ae maise lava le autalavou? Pe lē o se taitaiga ea lea i le faatinoga o feusuaiga i fafo o le faaipoipoga? E nai lo lea, ua uunaia ai Kerisiano e le Afioga a le Atua ina ia “sosola ese . . . i le faitaaga.” (1 Korinito 6:18) Pe afai e paʻū atu se uso talitonu i sea agasala, e avatua le fesoasoani ma le manatu ia toe faafoi le tagata i le tulaga lelei ma le Atua. (Iakopo 5:16, 19, 20) Ae faapefea pe afai e teena lenei fesoasoani? Ua taʻua e le Tusi Paia e faapea a lē salamō sea tagata, latou ‘te lē fai mo latou tofi le malo o le Atua.’—1 Korinito 6:9, 10.

“Vavao i le Faaipoipo”

Ona o le ‘tupu tele o le faitaaga,’ ua fai mai le Tusi Paia “e sili le faaipoipo i lo le mu i le manao.” (1 Korinito 7:2, 9) E ui lava i lenei fautuaga poto, ae toatele taʻitaʻi lotu ua faamalosia ina ia tumau pea i le nofofua e lē faaipoipo. Ua faamatala mai e Nino Lo Bello i lana tusi The Vatican Papers e faapea: “E lē o solia ai le tautoga o le nofofua, pe afai o se patele, se monike po o se taupousa ua auai i faiga faaleituaiga. . . . E mafai ona maua le faamagaloga mo feusuaiga faaleituaiga e ala i le faia o se taʻutinoga faamaoni i le kofesio, ae e lē taliaina e le Ekalesia le faaipoipoga a so o se patele e fai.” Pe e aumaia ai e lenei aʻoaʻoga ni fua lelei pe leaga?—Mataio 7:15-19.

E leai se faaletonu o le tele o patele o loo ola i ni olaga mamā, ae o se vaega tele lava e lē o faapena. E tusa ai i le 1992 Britannica Book of the Year, “na lipotia mai ai ua faaalu e le Ekalesia Katoliko Roma le $300 miliona ina ia totogi ai faamasinoga o faiga leaga faafeusuaiga ua faia e taʻitaʻi lotu.” Mulimuli ane, na fai mai se lomiga o le 1994 e faapea: “O le maliliu o se vaega o taʻitaʻi lotu i le AIDS ua faaalialia ai le iai o patele amio faatauatane ma mātauina ai e faapea sa iai se aofai tele lē mailoa o . . . tamaloloa amio faatauatane ua fiafia i le tofi patele.” E letioa ona taʻua e le Tusi Paia e faapea o le “vavao i le faaipoipo” o se ‘aʻoaʻoga a temoni.’ (1 Timoteo 4:1-3) “E tusa ai i le vaaiga a nisi tusitala o talafaasolopito,” ua tusia ai e Peter de Rosa i lana tusi Vicars of Christ, “[o le tautoga faapatele e nofofua] ua faamaonia le sili atu ona faaleagaina ai o amioga mamā nai lo so o se isi lava faalapotopotoga i Atunuu i Sisifo, e aofia ai faiga faatalitane. . . . Ua tele lava ina masani ona avea [lea] o se faalumaina i le Faa-Kerisiano. . . . O tautoga ia nofofua e fai faamalosi ua masani ona taitaia atu ai i le tulaga lē faamaoni o le tele o taʻitaʻi lotu. . . . E mafai e se patele ona paʻū faaafe ae ua faasāina lava o ia i le tulafono a le lotu mai le faaipoipo.”

O le iloiloina la o le silafaga a le Atua i le tapuaiga ia Paala, ua lē faigata ai ona iloa le auala e ao foi ona ia silasila ai i lotu fevaevaeai o Kerisinetoma. Ua tuufaatasia e le tusi mulimuli o le Tusi Paia tapuaiga sese uma lava i lalo o le igoa “Papelonia le aai tele, o le tina o fafine talitane ma mea e inosia i le lalolagi.” Ua faaopoopo mai le Tusi Paia: “Ua iloa foi ia te oe le toto o perofeta ma le au paia, ma i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.”—Faaaliga 17:5; 18:24.

O lea la, ua uunaia ai e le Atua i latou uma o ē mananao ia avea ma ē tapuai moni ia te ia e faapea: “Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala. . . . E oo mai ai i le aso e tasi ona mala, o le faamai, ma le faanoanoa, ma le oge; e susunuina foi o ia i le afi; auā e mamana lava le Alii le Atua o lē faamasino ia te ia.”—Faaaliga 18:4, 8.

Ua mapuna aʻe nei se fesili: Pe a ō ese la mai lotu sese, o fea e tatau ona alu i ai le tagata? O le ā le ituaiga o tapuaiga e taliaina e le Atua?

[Pusa/Ata i le itulau 5]

IFO I TUPUA

O le tapuaiga ia Paala e aofia ai le faaaogaina o tupua. Na taumafai tagata Isaraelu e palu faatasi le tapuaiga ia Ieova ma Paala. Na oo lava ina latou aumaia tupua i totonu o le malumalu o Ieova. O le silafaga a le Atua i le tapuai i tupua na manino mai ina ua ia aumaia le faaumatiaga i luga o Ierusalema ma lona malumalu.

O le tele o lotu a Kerisinetoma ua faatumulia i tupua, ia a lē o se koluse, faatusa, po o faatagata o Maria. E lē gata i lena, o le toatele o tagata lotu ua aʻoaʻoina ina ia ifo, tootutuli, pe fai foi le faailogaina o le koluse i luma o ia faatusa. I sona eseesega, ua faatonuina Kerisiano moni ina ia “sosola ese ai i le ifo i tupua.” (1 Korinito 10:14) E latou te lē taumafai e tapuai i le Atua e faaaogā ai le fesoasoani a meafaitino.—Ioane 4:24.

[Ē Ana le Ata]

Musée du Louvre, Paris

[Pusa i le itulau 7]

“E Tatau i le Taʻitaʻi Lotu Ona Aunoa ma se Sese”

O LENEI faaupuga e mai le Tito 1:7, e tusa ai i le Today’s English Version. Ua faitauina faapea le Tusi Paia Samoa: “E tatau lava i le epikopo ona le mataʻuleagaina.” O le upu “epikopo” e sau mai le upu Eleni o lona uiga o le “ovasia.” O lea o tane ua tofia e taʻitaʻi i le faapotopotoga o Kerisiano moni, e tatau ona ausia mataupu faavae ua faatulaga mai i le Tusi Paia. Afai latou te lē faia faapea, e tatau ona aveesea i latou mai lo latou tulaga o le vaavaaia o le lafu, talu ai ua lē o toe avea i latou ma “faaaʻoaʻo i le lafu mamoe.” (1 Peteru 5:2, 3) O le ā le tāua o tausia ai e lotu a Kerisinetoma lenei manaoga?

I lana tusi I Care About Your Marriage, ua faasino atu ai e Dr. Everett Worthington i se iloiloga o faifeau e toʻa 100 i le setete o Virginia, i U.S.A. E sili i le 40 pasene na iloa ua auai i ni ituaiga o amioga e faaosofia ai manaoga faafeusuaiga ma se tasi e lē o sa latou paaga faaipoipo. O se vaega toatele o i latou sa faia le mulilua.

Ua taʻua e le Christianity Today e faapea: “E silia i le sefulu tausaga ua mavae, ua matuā faateʻia soo ai le lotu i le faailoaina mai o amioga lē mamā a nisi o ona taʻitaʻi lotu e sili ona faaaloalogia.” O le mataupu “Le Mafuaaga e Lē Tatau ai Ona Toe Faafoisia Faifeau Mulilulua i o Latou Tulaga” ua liua ai le faiga taatele o loo iai i Kerisinetoma o le vave ona toe faafoisia o taʻitaʻi lotu i o latou tulaga na iai muamua ina ua mavae lo latou “nofosala i le agasala tau feusuaiga.”