Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“A‘oa‘o Mai ia te i Matou i Tatalo”

“A‘oa‘o Mai ia te i Matou i Tatalo”

“Aʻoaʻo Mai ia te i Matou i Tatalo”

“LE ALII e, ia e aʻoaʻo mai ia te i matou i tatalo.” Sa faia lena talosaga e se tasi o soo o Iesu Keriso. (Luka 11:1) O le soo e lē o taʻua maia lona igoa, e manino sa o se tagata sa iai se talisapaia loloto mo le tatalo. Ua faapena foi ona iloatino e tagata tapuai moni i aso nei le tāua o le tatalo. Ae maise ai, o le tatalo o le auala lea e faafofoga mai ai ia i tatou le Peresona Silisili o le vateatea! Ma seʻi tau ina mafaufau i ai! O loo uaʻi totino mai “Le faafofoga tatalo” i o tatou popolega ma mea e manatu mamafa i ai. (Salamo 65:2) Ae sili ai ona tāua, e ala i le tatalo, ua tatou avatua ai le faafetai ma le viiga i le Atua.—Filipi 4:6.

E ui i lea, ua lagā e nei upu ia “aʻoaʻo mai ia te i matou i tatalo” ni fesili uigā. I le lalolagi atoa, ua faaaogā e lotu eseese le anoanoai o metotia e faalatalata atu ai i le Atua. Ae po o iai se auala saʻo ma se auala sese e tatalo ai? O le tali i ai, seʻi o tatou tagai muamua atu i nisi o tū lauiloa faalotu o loo faaaogā ai le tatalo. O le a tatou taulai atu i tatalo na o loo faatinoina i Amerika Latina.

Faatusa ma “Sagato”

I lona tulaga lautele, e matuā lolotu lava atunuu o Amerika Latina. Mo se faaaoaoga, i Mekisikō atoa, e mafai e se tasi ona mātaulia ai ia faiga lauiloa o le tatalo i “sagato.” O le mea moni, o se tū masani mo aai i Mekisikō le iai o “sagato” e faaautū i ai faafiafiaga ia ua faia i ni aso patino. E tatalo foi tagata Katoliko Mekisikō i le tele o faatusa eseese. Ae peitai, o le “sagato” o loo talosagaina, e faalagolago lea i le ituaiga o manaoga e faanaunau i ai se tagata tapuai e fai. Afai o loo saili se tasi i se tagata e fia faaipoipo i ai, atonu o le a ia tutu se molīgaʻo ia “Sagato” Atonio. A o sauni malaga se tasi i se taavale atonu e tuu atu lona puipuiga ia “Sagato” Christopher, o lē e leoleomaluina tagata femalagaai, ae maise lava avetaavale i luga o alatetele.

O fea la, e tupuga mai ai nei tū masani? Ua faaalia mai e talafaasolopito e faapea, ina ua tuvae atu tagata Sepania i Mekisikō, sa latou maua ai se faatasiga o tagata ua tuutoina atu i le tapuaiga o atua faapaupau. I lana tusi o le Los Aztecas, Hombre y Tribu (Aztecs, le Tagata ma le Ituaiga), ua taʻua mai ai e Victor Wolfgang von Hagen e faapea: “Sa iai atua patino, e tofu laau ma lona atua, e tofu gaoioiga ma lona atua tane po o le atua fafine, e oo foi i le pule i le ola e iai sona atua. Sa avea Yacatecuhtli ma atua o tagata faipisinisi. I lenei lalolagi o loo tapuaia ai le anoanoai o atua, ua iai ma le manino faanaunauga ma matafaioi eseese a atua.”

Sa matuā mataina le tutusa o nei atua i “sagato” Katoliko o lea ina ua taumafai tagata manumalo o Sepania e “faa-Kerisianoina” ia tagatanuu, sa na ona latou liliu ese o le tautoga mai a latou tupua agaʻi atu i “sagato” a le ekalesia. Ua faailoa mai e se mataupu i le Wall Street Journal, ia tupuaga faapaupau faa-Katoliko ia sa faatino i nisi vaega o Mekisikō. Ua mātauina e faapea i se tasi o vaipanoa, o le tele o “sagato” mai i le 64 sa tapuaia e le nuu e tutusapau ma “atua faapitoa o tagata Meiana.”

Ua finau mai le New Catholic Encyclopedia e faapea, “i le va o sagato ma tagata tapuai o i le lalolagi, ua faavaeina ai se noataga māfana e maufaatuatuaina, . . . se noataga e nai lo le toese mai ai o le faiā ma Keriso ma le Atua, a ua faaoaina ma faatāuaina ai.” Ae ua mafai faapefea i se noataga ua manino sa avea o se faailoga o faiga faapaupau ona faaloloto ai se faiā a se tasi ma le Atua moni? Pe mafai ea e tatalo ua ofo atu i nei “sagato” ona faamalieina moni ai le Atua?

Le Amataga o le Rosalio

O se isi foi tū masani ua lauiloa e aofia ai le faaaogaina o le rosalio. Ua faamatala mai e le Diccionario Enciclopédico Hispano-Americano (Hispanic-American Encyclopedic Dictionary) o le rosalio o se “manoa o loo iai ni pona e limasefulu pe selau limasefulu ua faivaega taʻi sefulu e isi pona e lapopoa ma ua sosoo faatasi e se koluse, lea ua faamuamua ai i luma ni pona se tolu.”

I le faamatalaina o le auala e faaaogā ai le rosalio, ua taʻua e se tasi o lomiga a le Katoliko e faapea: “O le Rosalio Paia o se ituaiga o tatalo e faia i upu po o le mafaufau e uiga i Misitelio i lo tatou togisala. O loo faia aʻe i ni vaevaega taisefulu e sefululima. E faatasi ona toe taʻua i vaega taisefulu taitasi le Tatalo a le Alii, e faasefulu le Si Oʻu Alofa Maria, ae faatasi le Viiga i le Tamā. E manatunatu loloto ai i se misitelio a o faagasolo ia vaega taitasi.” O misitelio o ni talitonuga, po o aʻoaʻoga, ia e tatau i tagata Katoliko ona iloa, o loo faasino lenei tulaga i le soifuaga, o puapuaga, ma le maliu o Keriso Iesu.

Ua taʻua e le World Book Encyclopedia e faapea: “Sa amata uluai tatalo ma se rosalio i totonu o le Faa-Kerisiano i Tausaga Tutotonu, ae peitai sa faateleina lona faaaogaina i tausaga uma e amata mai i le 1400 ma le 1500.” Pe faatapulaa ea le faaaogaina o le rosalio i faiga faa-Katoliko? E leai. Ua taʻua e le Diccionario Enciclopédico Hispano-Americano e faapea: “O loo talitutusa lava ma pona e faaaogā i le tapuaiga a Isalama, o Lama ma Puta.” Ioe, ua tusia e le Encyclopedia of Religion and Religions e faapea: “Ua iai se manatu na taliaina e le ʻau Mahama le Rosalio mai i tagata Puta, ma na talia e Kerisiano mai le ʻau Mahama mai le vaitaimi o Taua Paia Faalotu.”

Ua finau mai nisi e faapea o le rosalio ua na o se fesoasoani e manatua ai pe a manaomia le toe taʻutaʻuina o ni tatalo. Ae po o fiafia i ai le finagalo o le Atua i lona faaaogaina?

E lē manaomia ona tatou tau matematea pe felafolafoai i ai i le talafeagai po o le aogā o nei tū masani. Na aaoina atu e Iesu se tali faaiu i le auala e aʻoaʻoina ona soo e tatalo ai. O ana fetalaiga o le a faafiafiaina ai ma atonu foi e faateʻia ai nisi o le ʻau faitau.

[Ata i le itulau 3]

E masani ona faaaogā e tagata Katoliko pona o le rosalio. O le ā lo latou amataga mai?