Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Kamalielu—Sa Ia A‘oa‘oina Saulo o Taso

Kamalielu—Sa Ia A‘oa‘oina Saulo o Taso

Kamalielu—Sa Ia Aʻoaʻoina Saulo o Taso

SA TUTULAI ma le lē leoa le motu o tagata. I ni nai minute muamua atu, sa toetoe lava a latou fasiotia ai le aposetolo o Paulo. O ia lea o loo lauiloa foi o Saulo o Taso, na faasaoina o ia e fitafita Roma ae o lenei la ua tu atu i luma o tagata mai se auala fasitepu e i tafatafa o le malumalu o Ierusalema.

I le tālo atu ia i latou ina ia fifilemu, sa amata loa ona tautala atu Paulo i le gagana Eperu, ma faapea atu: “Sema e, le au uso e, ma tamā, faafofoga mai ia i laʻu nei tali atu ia te outou. . . . O aʻu lava o le tagata Iutaia, na fanau i Taso i Kilikia, na tausia aʻu i lenei aai, ua aʻoaʻoina i le aʻoga a Kamalielu i le tonu o le tulafono a o tatou tamā, sa ou maelega i la le Atua, pei o outou uma lava i lenei aso.”—Galuega 22:1-3.

A o lamatia lona ola, aisea na muai tali atu ai Paulo i le faapea atu o ia sa aʻoaʻoina e Kamalielu? O ai Kamalielu, ma o le ā sa aofia ai i le aʻoaʻoina mai ia te ia? Pe o lenei ea aʻoaʻoga, sa iai sona aafiaga ia Saulo e oo lava ina ua mavae le avea o ia ma aposetolo Kerisiano o Paulo?

O Ai Kamalielu?

O Kamalielu sa avea o ia ma Faresaio lauiloa. O ia o le atalii o le atalii o Ileli le Toeaina, o lē sa faavaeina se tasi o aʻoga mai aʻoga maoaʻe se lua tau i mafaufauga i totonu o le Lotu faa-Iutaia a le ʻau Faresaio. * O le auala na aʻoaʻo ai Ileli sa manatu i ai sa sili atu lona fetuutuunai nai lo lē na tetee atu, o Samai. Ina ua uma le faatafunaina o le malumalu i Ierusalema i le 70 T.A., o Bet Hillel (le Fale o Ileli) sa sili i manatu o tagata nai lo Bet Shammai (le Fale o Samai). O le Fale o Ileli sa avea ma taʻu lauiloa i le lotu Iutaia, talu ai o isi vaega uma faalotu sa mou atu i le taimi o le faaumatiaga o le malumalu. O faaiuga sa faia i Bet Hillel sa masani lava ona avea ma faavae o tulafono mo tagata Siu i le Mishnah, lea na avea ma faavae o le Talmud, ma o le taaʻiga a Kamalielu e manino sa avea o se vaega malosi i lana pulega.

Sa amanaiaina tele Kamalielu ma na avea ai o ia ma tagata muamua na taʻua o le rabban, o le taʻu e sili atu lona maualuga nai lo o le rapi. O le mea moni, sa oo ina avea Kamalielu ma tagata e matuā faaaloalogia tele, ua faapea mai le Mishnah e faatatau ia te ia: “Ina ua maliu Rabban Kamalielu le toeaina, na mou atu ai le mamalu o le Torah, ma o le mamā ma le paia [“vavae ese”] na faaumatia.”—Sotah 9:15.

Aʻoaʻoina e Kamalielu—Faapefea?

Ina ua taʻu atu e le aposetolo o Paulo i le motu o tagata i Ierusalema e faapea o ia sa ‘aʻoaʻoina i vae o Kamalielu,’ o le ā sa ia uiga atu i ai? O le ā sa aofia ai i le avea o se soo o le faiaʻoga e pei o Kamalielu?

E tusa ai ma lena toleniga, sa tusi mai le polofesa o Dov Zlotnick o le Aʻoga Faalelotu a Iutaia i Amerika e faapea: “O le saʻo aʻiaʻi o le tulafono tuugutu, o lona maufaatuatuaina i lena taimi, e toetoe a faalagolago atoatoa atu i le faiā a le faiaʻoga ma le tamaitiiti aʻoga: le tausiga o loo faia e le faiaʻoga i le aʻoaʻoina o le tulafono ma le maumauai o le soo i le aʻoaʻoina o ia mea. . . . O lea sa timaʻia soo ina ia nonofo i vae o tagata o aʻoaʻo atu . . . ‘ma puepue maua ma le naunau a latou upu.’”—Avot 1:4, le Mishnah.

I lana tusi A History of the Jewish People in the Time of Jesus Christ, sa faamalamalamaina ai e Emil Schürer metotia na aʻoaʻo ai faiaʻoga rapi o le uluai senituri. Ua ia tusia e faapea: “O Rapi e sili atu ona taʻutaʻua e masani lava ona latou faapotopoto faatasi i se aofaiga toatele o talavou o loo naunau atu mo aʻoaʻoga, mo le fuafuaga ina ia matuā faamasani lelei atu i ituaiga eseese o mea ma le tele o faamatalaga e faatatau i ‘tulafono tuugutu.’ . . . O aʻoaʻoga o loo aofia ai le toleniina faifai pea o le mafaufau e aunoa ma le faavaivai. . . . E tuuina atu e le faiaʻoga ni fesili faaletulafono i ana tamaiti aʻoga mo ni a latou faaiuga ma faataga i latou e tali mai po o le taliina foi e ia lava. Sa faatagaina tamaiti aʻoga e tuu fesili atu i le faiaʻoga.”

I le vaaiga a tagata rapi, o tulaga o mea sa sili atu ona maualuluga mo tagata aʻoga nai lo le tau ina mauaina o le pasi i le vasega. O i latou sa aʻoaʻoina e na faiaʻoga sa lapataia: “Po o ai lava se tasi e galo ia te ia se mea e tasi mai mea sa aʻoaʻoina—e tusa ai ma le Tusi Paia, o se mataupu e faalagolago i ai le ola ma le oti.” (Avot 3:8) O le viiga sili sa tuuina atu lea i le tagata aʻoga ua pei o “se vaieli malupuipuia lelei, o loo faamaopopoina uma tulutulu o le suāvai.” (Avot 3:8) O ituaiga na o toleniga sa mauaina e Paulo mai ia Kamalielu, a o iloaina o ia i lona igoa Eperu o Saulo o Taso.

O le Uiga Moni o Aʻoaʻoga a Kamalielu

I le tausia pea o aʻoaʻoga faa-Faresaio, sa faaauilumaina ai e Kamalielu talitonuga i le tulafono tuugutu. Sa ia tuuina atu le faamamafaga i aganuu a le ʻau rapi nai lo le Tusi Paia faagaeeina. (Mataio 15:3-9) Na siiina mai e le Mishnah ia upu a Kamalielu e faapea: “Ia saunia se faiaʻoga mo oe [se rapi] ma tuusaʻoloto ai oe mai le masalosalo, auā e lē tatau ona e faatelēina le sefuluai e tuuina atu ona o ni taumatematega.” (Avot 1:16) O le uiga o lenei mea e faapea, afai e lē o faamatalaina auiliili e Tusitusiga Eperu le mea e ao ona fai, e lē tatau la i se tagata ona faaaogaina lona lava manatu po o le mulimuli i lona loto fuatia ifo i le faia o filifiliga. Nai lo lea, e tatau ona ia sailia se rapi ua agavaa o lē e mafai ona faia le faaiuga mo ia. E tusa ai ma Kamalielu, e na o le pau lea o le auala e mafai ai e se tagata ona alofia le agasala.—Faatusatusa i le Roma 14:1-12.

Peitai ane, o Kamalielu sa mātauina e le lautele i le sili atu o lona faapalepale, e iai ona uiga e fetālaʻi lona mafaufau i ana faaiuga faaletulafono i mea tau tapuaiga. Mo se faaaoaoga sa ia faaalia lona manatunatu mo fafine ina ua ia faia le faaiuga faapea, na te “faatagaina se avā e toe faaipoipo i se faamaoniga a se molimau e toatasi [i le maliu o lana tane].” (Yevamot 16:7, le Mishnah) E faaopoopo atu i ai, ina ia puipuia se fafine ua tatalaina lana faaipoipoga, sa tuuina atu e Kamalielu se aofaiga o faasasaaga e faatatau i le avatuina o se tusi mo le tatalaina o faaipoipoga.

O lenei uiga saʻoloto o loo vaaia foi i feutagaiga a Kamalielu ma uluai soo o Iesu Keriso. O le tusi o Galuega o loo faamatala mai ai e faapea ina ua saili atu isi taʻitaʻi Iutaia e fasiotia aposetolo o Iesu ia na latou pueina ona o la latou talaʻiga, “ona tulai lea o le tasi faresaio i le fono, o Kamalielu le igoa, o le aʻoaʻo i le tulafono, ua viia e le nuu uma lava, ua fai atu o ia, ia tuu atu le au aposetolo i fafo seia toe itiiti ane; ona fai atu lea o ia ia te i latou, ‘Outou Isaraelu e, ia outou ma mea a outou faia i nei tagata. . . . O lenei, ou te fai atu ia te outou, faamamao ia ma nei tagata, ma ia tuu pea ia te i latou; . . . ina neʻi iloa ua outou fai taua i le Atua lava.’” Sa utagiaina le lapataiga a Kamalielu ma sa faasaʻolotoina ai le ʻau aposetolo.—Galuega 5:34-40.

O le ā sa Uiga i ai Lenei Toleniga mo Paulo?

Sa toleniina ma aʻoaʻoina Paulo e se tasi o faiaʻoga iloga faarapi o le uluai senituri T.A. E mautinoa, o le taʻua e le aposetolo o Kamalielu sa māfua ai ona uaʻi faapitoa atu le motu o tagata i Ierusalema i lana lauga. Peitai sa ia tautala atu ia i latou e faatatau i se Faiaʻoga e matuā sili mamao atu nai lo Kamalielu—o Iesu, le Mesia. O le taimi lea ua avea ai o ia ma soo o Iesu, ae lē o se soo o Kamalielu, sa lauga atu ai Paulo i le motu o tagata.—Galuega 22:4-21.

Pe sa iai se aafiaga o le toleniga o Paulo e Kamalielu i lana aʻoaʻo atu o se Kerisiano? E foliga mai, o le matuā uaʻi atu i aʻoaʻoga i le Tusi Paia ma tulafono faa-Iutaia sa aogā tele ia Paulo i le avea ma faiaʻoga Kerisiano. Peitai, o tusi faagaeeina tauatua a Paulo o loo maua i le Tusi Paia o loo faaalia manino ai lona teena o aʻoaʻoga faavae o talitonuga faa-Faresaio a Kamalielu. Sa tataʻi e Paulo ana aumea Iutaia ma isi uma, e lē i le ʻau rapi o le lotu a Iutaia po o aganuu e faia e tagata, ae ia Iesu Keriso.—Roma 10:1-4.

Pe ana faaauau pea ona avea Paulo ma soo o Kamalielu, atonu e ono faafiafiaina o ia i le mamalu tele. O isi mai i le vaega a Kamalielu sa fesoasoani e fuafuaina le lumanai o le lotu Iutaia. Mo se faataitaiga, o le atalii o Kamalielu o Simeona, atonu o se tagata sa aʻooga faatasi ma Paulo, sa tele sana vaega na faia i le fouvalega a tagata Iutaia faasaga i tagata Roma. Ina ua uma le faaumatiaga o le malumalu, sa toe faafoisia ai loa e le atalii o le atalii o Kamalielu, o Kamalielu II le pule a le Saniterini, ma see atu ai i le nuu o Yavneh. O le atalii o le atalii o Kamalielu II o Judah Ha-Nasi o ia o lē sa tuufaatasia le Mishnah, lea sa avea ma maa faavae o manatunatuga faa-Iutaia seia oo mai i o tatou aso.

I le avea ma tagata aʻoga a Kamalielu, atonu sa ono avea Saulo o Taso ma tagata maualuga i le lotu a Iutaia. Peitai, e tusa ai ma sea tulaga, sa tusi mai Paulo e faapea: “A e peitai o mea uma sa aoga ia te au, ua ou manatu ua le aoga ia mea ona o Keriso. O lenei foi, e moni lava, o loʻu manatu ua le aoga mea uma lava ona o le silisili ese o le poto i la Keriso Iesu loʻu Alii; ona o ia ua ou faaleaogaina mea uma, ma ou manatu o otaota lava ia mea, ina ia ou maua Keriso.”—Filipi 3:7, 8.

I le tuuesea o lona tulaga o se Faresaio ae avea ma lē e mulimuli atu ia Iesu Keriso, sa faia ai e Paulo se faatatauga aogā o fautuaga a lona faiaʻoga muamua, ina ia faaeteete i le “fai taua i le Atua.” E ala i le faamuta o le sauāina o soo o Iesu, na faamutaina ai e Paulo le fai taua e faasagatau atu i le Atua. Nai lo lena, i le avea o sē e mulimuli atu ia Keriso, ua avea ai o sē e “faigaluega . . . faatasi ma le Atua.”—1 Korinito 3:9.

O le feau i le Faa-Kerisiano moni o loo faaauau pea ona faalauiloa e Molimau maelega a Ieova i o tatou aso. I le pei o Paulo, o le toatele o i latou nei ua faia ni suiga tetele i o latou olaga. O nisi ua oo ina latou tuua galuega e tele tupe e maua ai ina ia maua se avanoa i le faia o se sao tele i le galuega o le talaʻia o le Malo, o se galuega moni “mai le Atua.” (Galuega 5:39) Maeu so latou fiafia i lo latou mulimuli atu i le faataitaiga a Paulo nai lo lona faiaʻoga muamua, o Kamalielu!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O nisi o faamatalaga ua faapea mai o Kamalielu o le atalii lea o Ileli. E lē o matuā manino mai le Talmud i lenei mataupu.

[Ata i le itulau 28]

I le avea ma aposetolo o Paulo, sa faalauiloa atu ai e Saulo o Taso le tala lelei i tagata o atunuu eseese