Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai le Au Faitau

Fesili Mai le Au Faitau

Fesili Mai le Au Faitau

Pe ua silafia e Iesu le taimi tonu o Amaketo i le taimi nei?

E matuā talafeagai ona talitonu ua ia silafiaina.

E tau mānatu nisi i le pogai ua lāgā ai lea fesili. E foliga mai ona o le fetalaiga a Iesu o loo maua i le Mataio 24:36: “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, e le iloa foi e le Atalii, ua na o le Tamā lava.” Mātau le faaupuga “e le iloa foi e le Atalii.”

O le fuaiupu lenei, o le vaega o le tali a Iesu i le fesili a le ʻau aposetolo e faapea: “Ia e fetalai mai ia te i matou pe oo afea ia mea? Pe se a foi le faailoga o lou faatasi mai, ma le faaiuga o le faiga o mea?” (Mataio 24:3, NW) I lana valoaga taʻutaʻua e faatatau i mea tutupu ia e faia aʻe ai “le faailoga,” na ia valoia ai taua, o oge, o mafuie, le sauāina o Kerisiano moni, ma isi mea i le lalolagi ia o le a faapea ona iloa ai lona faatasi mai. E ala i lenei faailoga o le a mātauina ai e ona soo ua lata mai le iuga. Na ia faataitaia le lalata mai o le taimi e pei ona tatupu mai o lau o le laau o le mati, e iloa ai ua latalata mai le taumafanafana. Na ia faaopoopo mai: “E faapea foi outou, pe a outou iloa ia mea uma, tou te iloa ai, ua latalata ia, ua i faitotoa lava.”—Mataio 24:33.

Ae e lei taʻu patino mai e Iesu le taimi tonu o le iuga. Nai lo lena, na ia taʻua le faamatalaga lea na tatou faitau ai i le Mataio 24:36. O le faitauina lena i le New World Translation of the Holy Scriptures, ma le tele o isi Tusi Paia faaonaponei e faitauina tutusa lava foi faapena. Peitai, i nisi faaliliuga tuai e lē o aofia ai le faaupuga “e le iloa foi e le Atalii.”

Mo se faataitaiga, e faitauina faapenei le Douay Version a le Katoliko: “A o lea aso ma lea itu aso e lē iloa lava e se tasi, e lē iloa e agelu i le lagi, ae ua na o le Tamā lava.” E faapena foi le faitauina o le King James Version. Aisea ua lē maua ai le faaupuga “e le [iloa foi] e le Atalii,” e ui o lea e maua i le Mareko 13:32? Auā i tuā i le amataga o le senituri e 17 ina ua sauniunia na faaliliuga e lua, sa lei maua le faaupuga i manusikulipi na faaaogā e le ʻau faaliliu. Ae ui i lea, i le taimi nei, ua tele manusikulipi tuai faa-Eleni ua mauaina. O nei manusikulipi e sili ona lalata atu i le taimi na tusia ai le uluai mau a Mataio, o loo iai le faaupuga “e le iloa foi e le Atalii” i le Mataio 24:36.

O le mea mālie, o loo aofia ai le faaupuga i le Jerusalem Bible a le Katoliko, ma le faamatalaga i le pito i lalo o loo faapea mai na ave ese e le Vulgate faa-Latina le fuaitau lena ona “atonu o ni talitonuga faalotu.” E mautinoa e moni lena mea! O le ʻau faaliliu po ē na tusia o tagata e talitonu i le Tasitolu e ono faaosoosoina i latou e aveesea le faaupuga lea e aliali mai ai faapea e lē iloa uma e Iesu mea e silafia e lona Tamā. E mafai faapefea ona lē silafia e Iesu se tasi o mea moni pe ana faapea o ia ma lona Tamā o se vaega o se Atua tasitolu?

E faapena foi, se faamatalaga mai i le Textual Commentary on the Greek New Testament, na saunia e B. M. Metzger, e faapea: “O upu ‘e le iloa foi e le Atalii’ e seāseā maua i le tele o [manusikulipi] o loo molimau i le Mataio, e aofia ai ma le tusi lata mai a Byzantine. I le isi itu, o tusi aupito sili ona lelei a Alesana, tusi mai Sisifo, ma Kaisareia o loo maua ai lea faaupuga. O le aveesea o upu ona e tulai mai ai ni faigata i le talitonuga faalotu atonu o le mea lena na tupu nai lo le faapea atu o se manatu ua faaopoopo ane i ai” i le Mareko 13:32.—O upu faasisipa e ā matou ia.

O manusikulipi “e aupito sili o loo fai ma sui” o uluai manusikulipi o loo lagolagoina ai le agaigai i luma e tusa ai o le malamalama i le taimi o le iuga. E lē iloa e agelu le itu aso o le iuga; e le iloa foi e le Atalii; ae na o le Tamā. Ma e talafeagai nei upu ma fetalaiga a Iesu o loo maua i le Mataio 20:23, lea o loo ia taʻutino mai ai e lē o ia te ia le pule e faasoa mai ai nofoaga aloaia i le Malo, ae o loo i le Tamā.

O lea la, ua iloa mai i fetalaiga a Iesu a o i le lalolagi na te lei silafia le aso o le ‘iuga o le lalolagi.’ Pe ua ia silafiaina ea la talu mai lena taimi?

I le Faaaliga 6:2 o loo faamatalaina ai Iesu o loo tietie i le solofanua sinasina ma o loo alu atu o ia, “o loo manumalo, o le a manumalo pea ia.” Ona sosoo mai ai lea ma tagata tietie solofanua o loo faaātaina mai ai taua, o oge, ma mala, e pei ona oo ia i tatou talu mai le Taua Muamua a le Lalolagi lea na amata i le 1914. E talitonu Molimau a Ieova o le 1914, na nofotupu ai Iesu o le Tupu i le Malo faalelagi a le Atua, o lē o le a taimua i le taua o le a oo mai e faasaga i le amioleaga i le lalolagi. (Faaaliga 6:3-8; 19:11-16) Ona o lea ua avatu nei ia Iesu le mana e manumalo ai i le suafa o le Atua, e aliali mai ua talafeagai le taʻuina atu e lona Tamā ia te ia o le itu aso o le a oo mai ai le iuga, le itu aso o le a “faaiuina ai lona manumalo.”

O i tatou o i le lalolagi e lei taʻuina mai lava i ai lena aso, o loo tumau pea la ona faatatauina ia i tatou fetalaiga nei a Iesu: “Ia outou, ina mataala ia, auā tou te le iloa pe oo mai afea ia aso. . . . O le mea ou te fai atu ia te outou, ou te fai atu ai i tagata uma: Ina mataala ia.”—Mareko 13:33-37.