Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tulafono a o Lei Oo Mai Keriso

Le Tulafono a o Lei Oo Mai Keriso

Le Tulafono a o Lei Oo Mai Keriso

“Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono; ou te mafaufau i ai i le aso atoa.”—SALAMO 119:97.

1. O le ā o pulea ai le faagasologa o fetu o i le lagi?

TALU mai i lona tamaitiiti, e foliga mai sa vaavaai atu ma le ofo Iopu i fetu. Atonu na aʻoaʻo atu e ona mātua ia te ia le tele o faamatalaga e faatatau i fetu ma mea na la iloa e faatatau i tulafono o loo faapea ona pulea ai le faagasologa o fetu i le lagi. Na faapea foi ona faaaogā e tagata o aso anamua le fegasoloaiga mautu o nei taulaiga tetele o fetu ina ia faailogaina ai le suiga o le tau. Ae i nei taimi uma sa vaavaai atu ai ma le maofa Iopu i le lagi, sa ia lei iloa lava po ā malosi tetele o taofiofia faatasi nei fetaulaiga o fetu. O le pogai lena na lē mafai ai ona ia mautali ina ua fesiligia o ia e Ieova le Atua e faapea: “Ua e iloa ea tulafono o le lagi?” (Iopu 38:31-33) Ioe, e iai tulafono o loo pulea ai fetu—o tulafono ua saʻo atoatoa ma lavelave ua matuā lē malamalama atoatoa i ai saienitisi i ona po nei.

2. Aisea e mafai ai ona faapea atu o foafoaga uma o loo pulea e tulafono?

2 O Ieova o le Fai Tulafono Silisili i le vateatea. O loo pulea ana galuega uma lava e tulafono. Sa usiusitai atu ma le faamaoni Lona Alo pele, “le ulumatua o mea uma lava ua faia,” i le tulafono a lona Tama a o lei iai le vateatea! (Kolose 1:15) Ua faatonutonuina foi agelu e ala i tulafono. (Salamo 103:20) E oo foi i meaola o loo pulea foi e tulafono e usiusitai atu i faatonuga e maua mai i le poto ua faapea ona tuuina atu e Lē na Foafoaina Mea ia i latou.—Faataoto 30:24-28; Ieremia 8:7.

3. (a) Aisea e manaomia ai e tagata ia tulafono? (e) E ala mai i le ā na pulea ai e Ieova le nuu o Isaraelu?

3 Ae faapefea le tagata? E ui ua faamanuiaina i tatou i meaalofa e pei o le atamai, o amio tatau, ma le faaleagaga, ae tatou te manaomia pea sina tulafono mai le Atua e taitaia ai i tatou i le faaaogaina o na tomai. Sa lelei atoatoa o tatou uluai mātua o Atamu ma Eva, o lea sa manaomia ai na o ni nai tulafono ina ia taitaia ai i laua. O le alofa mo lo la Tamā faalelagi sa tatau ona avatu ai ia i laua mafuaaga e lava ma totoe e usitaia ai ma le fiafia. Ae na lē usiusitai i laua. (Kenese 1:26-28; 2:15-17; 3:6-19) O le iuga na oo i ai, na avea ai ē tupuga mai ia i laua ma ē ua agasala o loo manaomia le tele o tulafono ina ia aumaia ai le taitaiga. A o mavae atu le gasologa o taimi, na faatumuina ai ma le alofa e Ieova lenei manaoga. Na ia tuuina atu ia Noa tulafono maʻoti sa tatau ona ia tuufaasolo atu i lona aiga. (Kenese 9:1-7) I senituri mulimuli ane, na avatu ai e le Atua i le nuu fou o Isaraelu e ala atu ia Mose se Tulafono tusitusia ua matuā auiliilia lelei. O le taimi muamua lea ua faapea ona pulea ai e Ieova se nuu atoa e ala i le tulafono tauatua. O le iloiloina o lena Tulafono o le a fesoasoani ia i tatou ina ia malamalama ai i le vaega tāua o loo faia e le tulafono tauatua i olaga o Kerisiano i aso nei.

Le Tulafono Faa-Mose—Lona Fuafuaga

4. Aisea o le a avea ai o se luʻi mo ē filifilia na tupuga mai ia Aperaamo le saunia o le Fanau folafolaina?

4 Na fesili le aposetolo o Paulo o lē na avea ma tagata suesue loloto i le Tulafono e faapea: “O lenei, se a le aoga o le tulafono?” (Kalatia 3:19) Ina ia maua le tali, e manaomia ona tatou manatua e faapea na folafola atu e Ieova i lana uo o Aperaamo o le a ala mai i le gafa o lona aiga se Fanau o lē o le ana aumaia faamanuiaga i atunuu uma lava. (Kenese 22:18) Ae ua iai foi iina ma se luʻi: O Isaraelu o ē na filifilia, na tupuga mai ia Aperaamo, sa lē o i latou uma na alolofa atu ia Ieova. A o faagasolo le taimi, o le toatele na faamaonia le uamaaa, fouvale—o isi toetoe lava a lē mafai ona puleaina! (Esoto 32:9; Teuteronome 9:7) O tagata faapena, o le avea ma tagata o le Atua sa māfua ona o lo latou tupuaga, ae sa lē o sa latou lava filifiliga totino.

5. (a) O le ā na aʻoaʻo atu e Ieova ia Isaraelu e ala atu i le Tulafono faa-Mose? (e) Na faapefea ona fuafuaina le Tulafono ina ia aafia ai amio a i latou e tausi atu i ai?

5 E mafai faapefea e se tagata faapena ona saunia pe maua aogā e ala mai i le Fanau folafolaina? Nai lo le puleaina o i latou e pei o ni masini, na aʻoaʻoina i latou e Ieova e ala i le tulafono. (Salamo 119:33-35; Isaia 48:17) O le mea moni, o le upu Eperu mo le “tulafono,” toh·rahʹ, o lona uiga o le “aʻoaʻo atu.” O le ā le mea na ia aʻoaʻo atu? I le tulaga autū, na aʻoaʻo atu e le tulafono ia Isaraelu lo latou manaomia o le Mesia, o lē o le a na togiolaina i latou mai lo latou tulaga agasala. (Kalatia 3:24) Ua faapena foi ona aʻoaʻo atu e le Tulafono le mataʻu ma le usiusitai i le Atua. I le talafeagai ai ma le folafolaga faa-Aperaamo, sa tatau ona avea Isaraelu o ni molimau a Ieova i isi atunuu uma lava. O lea sa tatau i le Tulafono ona aʻoaʻo atu ia i latou ia mataupu tau amio e sili ona faatamalii ma mamalu o le a faapea ona atagia lelei atu ai Ieova; o le a fesoasoani le tulafono ia Isaraelu ina ia tausisia le vavae ese mai faiga faapiopio a nuu o siosiomia ai.—Levitiko 18:24, 25; Isaia 43:10-12.

6. (a) E tusa e fia poloaiga o loo iai i le Tulafono faa-Mose, ma aisea e lē tatau ai ona manatu i ai faapea ua tele naʻuā? (Tagai i le faamatalaga i le pito i lalo.) (e) O le ā le malamalamaga tatou te mauaina mai le suesueina o le Tulafono faa-Mose?

6 E lētioa la iai i le Tulafono faa-Mose le tele o poloaiga—e sili atu ma le 600. * O lenei tulafono tusitusia sa pulea ai vaega o le tapuaiga, o le malo, o amioga tatau, o le faamasinotonu, e oo foi lava i meaʻai ma meainu faapea ma le tumamā. Po o le uiga ea o lena mea e faapea sa avea le Tulafono ma poloaiga sa leai se alofa ma o faatonuga sa matuā faigata ona tausisia? E matuā mautinoa e leai! O le suesueina o lenei tusi Tulafono e aumaia ai se malamalamaga tele i uiga alofa totino o Ieova. Seʻi manatunatu i nisi o faataitaiga nei.

Se Tulafono e Faaalia Manino Mai ai le Alofa Mutimutivale ma le Agaalofa

7, 8. (a) Na faapefea ona faatāua mai e le Tulafono le alofa mutimutivale ma le agaalofa? (e) Na faapefea ona faatatauina e Ieova le Tulafono ma le alofa mutimutivale i le mea na tupu ia Tavita?

7 Ua faatāua mai e le Tulafono le alofa mutimutivale ma le agaalofa, ae maise lava mo ē faatauvaa po o ē o manaomia le fesoasoani. Na faamatilatila mai le manaomia ona puipuia ē mātuaoti ma fafine ua oti a latou tane. (Esoto 22:22-24) O meaola foi na faafaigaluegaina sa puipuia mai le soona sauā i ai. O aiā faavae i mea totino sa faapena foi ona faamamaluina. (Teuteronome 24:10; 25:4) A o faatonuina malosi mai e le Tulafono le faasalaga oti, mo le fasioti tagata ua saunia mai ai foi ma le alofa mutimutivale ia tulaga pe a iai se fasioti tagata paivalea. (Numera 35:11) E mautinoa lava, o faamasino Isaraelu sa tuu atu i ai le avanoa e faia ai faaiuga i faasalaga e faaoo atu i nisi o soligatulafono, e faalagolago lava i uiga o lē ua sese.—Faatusatusa i le Esoto 22:7 ma le Levitiko 6:1-7.

8 Ua saunia e Ieova le faataitaiga mo faamasino e ala i le maumauai i le faatatauina atu o le Tulafono i mataupu e tatau i ai ae faaaogā le alofa mutimutivale i so o se avanoa e talafeagai ai. Na faaalia le alofa mutimutivale i le tupu o Tavita o lē na mulilua ma fasioti tagata. E lē faapea ai na lē faasalaina o ia, auā sa lei puipuia o ia e Ieova mai āuga matautia na tutupu ona o lana agasala. Ae ona o le feagaiga o le Malo, ma o Tavita foi sa avea o se tagata alofa mutimutivale ona uiga ma na ia te ia foi se loto ua matuā salamō, sa lei faasalaina ai o ia i le oti.—Samuelu 24:4-7; 2 Samuelu 7:16; Salamo 51:1-4; Iakopo 2:13.

9. O le ā le vaega a le alofa na faia i le Tulafono faa-Mose?

9 E faaopoopo atu i ai, na faatāua mai e le Tulafono faa-Mose le alofa. Seʻi mafaufau i se malo i aso nei o loo iai se tusi tulafono o loo faamalosia moni ai lava le alofa! O lea, e lē gata ina faasaina e le Tulafono faa-Mose le fasioti tagata; ae na poloai mai foi faapea le tulafono: “E te alofa atu i lē lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe.” (Levitiko 19:18) E lē gata sa faasaina ai le faia o ni faiga lē tonu i tagataese na āumau ai; ae ua poloai mai foi le tulafono e faapea: “E te alofa atu ia te ia e pei o oe lava ia te oe; auā sa āumau outou i le nuu o Aikupito.” (Levitiko 19:34) E lē gata sa faasaina ai le mulilua; ae na faatonuina foi e le tulafono le tane ina ia faafiafia lana avā! (Teuteronome 24:5) I le tusi o le Teuteronome lava ia, o upu Eperu o loo faatāua mai ai le uiga o le alofa, ua faaaogā pe ā ma le faaluasefulu. Na faamautinoa atu e Ieova i tagata Isaraelu lona alofa atu ia i latou—i taimi ua mavae, i le taimi nei, ma i le lumanai. (Teuteronome 4:37; 7:12-14) O le mea moni, o le tulafono sa sili i tulafono uma lava o le Tulafono faa-Mose o le: “Ia e alofa atu ia Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa.” (Teuteronome 6:5) Na fetalai Iesu o le Tulafono atoa e faavae aʻe i lenei poloaiga, faatasi ai ma le poloaiga o le alofa atu i lou tuaoi. (Levitiko 19:18; Mataio 22:37-40) E lētioa ona tusi mai faapea le faisalamo: “Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono; ou te mafaufau i ai i le aso atoa.”—Salamo 119:97.

Le Faaaogaina Sese o le Tulafono

10. Na faapefea ona manatu tagata Iutaia i le Tulafono faa-Mose i le tele o taimi?

10 Pagā le faanoanoa na iai ina ua tele ina lē faaalia e Isaraelu le matuā talisapaia o le Tulafono faa-Mose! Na lē usiusitai tagata i le Tulafono, lē amanaiaina, pe faagaloina. Na latou faaleagaina le tapuaiga mamā i faiga inosia faaletapuaiga mai isi atunuu. (2 Tupu 17:16, 17; Salamo 106:13, 35-38) Ma na latou faaleaogaina foi le tulafono i nisi auala.

11, 12. (a) Na faapefea e vaega o taʻitaʻi lotu ona latou faaleagaina mea ina ua tuanai atu le vaitaimi o Esera? (Tagai i le pusa.) (e) Aisea na manatu ai le ʻau rapi anamua e “faia se pa e siomia ai le Tulafono”?

11 O nisi o mea na sili atu ona faaleaogaina ai le Tulafono na faia e i latou, o ē na faapea mai o loo aʻoaʻoina ma faatumauina le Tulafono. Na tupu lenei mea ina ua mavae atu le vaitaimi o le tusiupu faamaoni o Esera i le lona lima o senituri T.L.M. Na tetee malosi Esera faasaga i taaʻiga leaga mai isi atunuu ma faamamafa atu le tāua o le faitauina ma le aʻoaʻoina o le Tulafono. (Esera 7:10; Neemia 8:5-8) O nisi faiaʻoga o le Tulafono na faapea mai ua mulimuli atu i faataitaiga a Esera ma faavaeina aʻe ai le mea ua taʻua o le “Sunako Sili.” Ua faapea mai se tasi o ana taʻiala: “Ia fai se pa faataamilo i le Tulafono.” Na manatu nei faiaʻoga faapea o le Tulafono sa pei o se togalaau faapelepele. Ina ia aua neʻi uia e se tasi lenei togalaau e ala i le solia o ona tulafono, na latou faia atili ai nisi tulafono, le “Tulafono Tuugutu,” ina ia puipuia ai tagata mai le latalata atu i le solia o Tulafono tusia.

12 Atonu e finau mai nisi faapea sa tonu lagona faapena na oo ane i taʻitaʻi Iutaia. Ina ua tuanai atu le vaitaimi o Esera, na pulea Iutaia e atunuu ese, ae maise lava ia Eleni. Ina ia faafetaiaia taaʻiga o filosofia ma aganuu faa-Eleni, na faatutū aʻe ai ni vaega o taʻitaʻi lotu i totonu o Iutaia. (Tagai i le pusa, i le itulau e 10.) Na iai le taimi na tauva ai nei vaega ma na oo ina sili aʻe ai i latou nai lo le ʻau ositaulaga o sa Levī o faiaʻoga o le Tulafono. (Faatusatusa i le Malaki 2:7.) E oo ane i le 200 T.L.M., ua avea le tulafono tuugutu, ma mea ua taaʻina ai le olaga faa-Iutaia. I le taimi muamua sa fuafua ina ia lē tusiaina nei tulafono, ina neʻi teʻi ua manatu i ai e tutusa ma le Tulafono tusitusia. Peitai na faasolosolo mālie ona tuu faamuamua mafaufauga o tagata nai lo le Atua, ma mulimuli ane ai lava, iu ina faaleagaina moni ai e lenei “pa” le “togalaau” lea sa tatau ona ia puipuia.

Le Faaleagaina e le ʻAu Faresaio

13. Na faapefea i nisi o taʻitaʻi lotu Iutaia ona manatu sa tonu lo latou faia o le tele o faatonuga?

13 Na manatu le ʻau tusiupu faapea ona o le Torah, le Tulafono lea faa-Mose, sa atoatoa ona lelei, ua tatau la ona maua ai tali i so o se fesili e ono tulai mai. Sa lē aogā lenei manatu. O le mea moni lava, na faapea ona tuuina atu ai i le ʻau tusiupu le avanoa e faaaogā ai mafaufauga poto faaletagata, ma faafoliga mai ai sa avea le Afioga a le Atua ma faavae o faatonuga i mataupu uma lava e tulai mai—o isi o mataupu totino, ae o isi e faatauvaa.

14. (a) Na faapefea ona soona faalauteleina e taʻitaʻi lotu Iutaia le tulafono e faavae mai le Tusi Paia e faatatau i le vavae ese mai isi atunuu i se faamamafaga e lē faale-Tusi Paia? (e) O le ā ua faaalia ai sa lē taulau tulafono faarapi i le puipuia o tagata Iutaia mai taaʻiga faapaupau?

14 Na tele ina faia e taʻitaʻi lotu tulafono e faavae mai le Tusi Paia ma latou soona faalauteleina atili. Mo se faataitaiga, na faatulaga mai e le Tulafono faa-Mose le vavae ese mai isi atunuu, peitai na talaʻia e le ʻau tusiupu se ituaiga o ʻinoʻino lē talafeagai i so o se mea e lē mai ia Iutaia. Na latou aʻoaʻo atu e lē tatau i se Iutaia ona tuu lana povi i se faletalimalo o se tagata o Nuuese, talu ai ona o tagata o Nuuese “ua masalomia le feusuai ma manu.” Sa lē faatagaina se fafine Iutaia e fesoasoani atu i se fafine o Nuuese i le taimi e tiga fanau ai talu ai “o le a faia ai [sana] vaega i le fanauina mai o se pepe o le a ifo i tupua.” Ona sa iai ni o latou masalosaloga i fale faamalositino faa-Eleni, na faasā ai e le ʻau tusiupu faamalositino uma tau afeleti. Ua faamaonia mai e talafaasolopito e faapea sa itiiti se aogā o nei mea uma i le puipuia o Iutaia mai talitonuga a Nuuese. O le mea moni, na oo ina aʻoaʻo e le ʻau Faresaio le faatuatuaga faapaupau faa-Eleni o le ola pea o le solu!—Esekielu 18:4.

15. Na faapefea ona mimilo e taʻitaʻi lotu Iutaia tulafono e faatatau i le faamamāina ma le mataifale?

15 Na mimilo foi e Faresaio tulafono e faatatau i le faamamāina. Na iai se faaupuga e faapea ana tuu atu se avanoa i Faresaio semanū latou te faamamāina le la. Na faapea mai la latou tulafono, o le faatuai ona “tulai mo le faleese” o le a leaga ai le tagata! O le fafanoina o lima na avea o se tū lavelave, o tulafono po o fea le lima sa tatau ona fafano muamua ma pe faapefea foi ona faia. Na manatu o fafine sa faapitoa lo latou lē mamā. E faavae mai i le poloaiga mai le Tusi Paia e faapea ia “aua neʻi faalatalata atu” i so o se tasi e aiga (o le mea moni o se tulafono na faatatau i le mataifale), na poloaiina e le ʻau tusiupu e lē tatau i se tane ona savali e mulimuli mai tua o lana avā; e lē tatau foi ona faia se la talanoaga i le malae.—Levitiko 18:6.

16, 17. Na faapefea ona faalautele e le tulafono tuugutu le poloaiga ina ia tausisia se Sapati faalevaiaso, ma o le ā le iuga?

16 E sili ona matagā le amusia faaleagaga na oo i le tulafono o le Sapati ona o le tulafono tuugutu. Na avatu e le Atua ia Isaraelu se poloaiga faigofie: Aua neʻi e faia so o se galuega i le aso lona fitu o le vaiaso. (Esoto 20:8-11) E ui i lea, o le tulafono tuugutu na ia faamatalaina mai ni tulafono eseese maʻoti e 39 o ituaiga o galuega e faasaina, e aofia ai le nonoaina po o le tatalaina o se faapona, le tuiina faalua o le pito filo, le tusia i lalo o ni mataitusi Eperu se lua, ma isi lava mau mea na faaopoopo atu i ai. Ma o nei galuega uma taitasi na faasaina na manaomia ai foi nisi mau tulafono. O fea faapona na faasā ae o ā faapona na faataga? Na aumaia e le tulafono tuugutu ia aiaiga sa pulepuletutū. Na vaai i le faamaloloina faapea o se galuega na faasaina. Mo se faaaoaoga, sa faasā ona toe faasaʻo se lima ua gau i le Sapati. O se tagata e tiga le nifo sa mafai ona faaaogā le vineta e faamanogi ai lana meaʻai, ae e lē tatau ona ia mimiti le vineta i le va o ona nifo. Atonu o le faia faapea e teʻa ai le tiga o lona nifo!

17 E tusa ai ma manatu o le toatele o tagata Iutaia, na lē manino ai le uiga faaleagaga o le tulafono o le Sapati ona ua tanuina i lalo e le faitau selau o tulafono ua faia e tagata. Ina ua faia e Iesu, le “Alii o le . . . Sapati” ia vavega ofoofogia faamafanafana loto i le Sapati, sa lē faagaeetia ai le ʻau tusiupu ma Faresaio. Sa pau le mea na latou popole i ai o lona tau lē amanaiaina o a latou tulafono.—Mataio 12:8, 10-14.

Aʻoaʻoina Mai le Sese o le ʻAu Faresaio

18. O le ā le āuga na iai ina ua faaopoopoina tulafono tuugutu ma tū i le Tulafono faa-Mose? Faamatala mai.

18 I le aotelega, e mafai ona tatou faapea atu o nei tulafono ma tū faaopoopo na faapipii atu i le Tulafono faa-Mose ua pei lava o le pipii atu o matapisu i le taʻele o se vaa. E tele se galuega a lē ana le vaa i le unaeseina o nei meaola faalafuā mai le vaa ona e telegese ai le vaa ma faaleagaina ai le vali lea e taofi ai le ʻelea. E faapena foi ona avea tulafono tuugutu ma tū ma faamamafa avega i le Tulafono ma tuu atu ai mo le faaaogaina lē tatau e faaleagaina ai. Peitai, nai lo le unaeseina o na tulafono e leai ni aogā, ua faaauau pea e le ʻau tusiupu ona faaopoopo atili atu i ai nisi tulafono. E oo ane i le taimi na afio mai ai le Mesia e faataunuu le Tulafono, ua matuā mafiafia le “vaa” i “matapisu” ma ua toetoe a magoto ai! (Faatusatusa i le Faataoto 16:25.) Nai lo le puipuia o le feagaiga o le Tulafono, na faia e na taʻitaʻi lotu le measese o lo latou faaleaogaina lea o le Tulafono. Ae aisea na lē taulau ai a latou tulafono na fai ma “pa”?

19. (a) Aisea na lē taulau ai le “pa na siomia ai le Tulafono”? (e) O le ā ua faaalia ai faapea sa leai se faatuatua faamaoni o taʻitaʻi lotu Iutaia?

19 Na lē taulau i taʻitaʻi o Iutaia ona malamalama i le taua faasaga i le leaga e tauina i le loto ae lē ala mai i le mau tulafono na fai e tagata. (Ieremia 4:14) O le ki e manumalo ai o le alofa—alofa mo Ieova, i ana tulafono, ma ana mataupu silisili amiotonu. O le alofa faapena e fua mai ai se ʻinoʻino i mea e inosia e Ieova. (Salamo 97:10; 119:104) O loto faapena ua faapea ona faatumulia i le alofa, e tumau i le faamaoni i tulafono a Ieova i totonu o lenei lalolagi faapiopio. Na iai i taʻitaʻi lotu Iutaia le faaeaga sili o le aʻoaʻoina o tagata ina ia faatupu ma faagaee lea ituaiga alofa. Aisea na latou lē taulau ai i le faia o lena mea? E mautinoa lava sa leai so latou faatuatua. (Mataio 23:23, ma le faaopoopoga i le NW) Pe ana latou faatuatua atu i le mana o le agaga o Ieova ina ia galue i loto o tagata faamaoni, semanū e lē iai ia i latou se lagona o le pule faamalosi i olaga o isi. (Isaia 59:1; Esekielu 34:4) O le leai o se faatuatua, na latou lē mafai ai ona molioo atu le faatuatua; na latou faamamafa le avega a tagata i a latou tulafono faaletagata.—Mataio 15:3, 9; 23:4.

20, 21. (a) O le ā le iuga lautele na oo i ai i le faa-Iutaia ona o mafaufauga e māfuli atu i ni tū? (e) O le ā le lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le mea na tupu i le faa-Iutaia?

20 Na lē faatupuina e taʻitaʻi lotu le alofa. O a latou tū na fua mai ai se lotu na mamapo tele i foliga mai fafo, le usiusitai tau ina fai mo le fia faaalialia—o se agaga sa lelei tele mo le faatuputupulaia o faiga faaʻoleʻole. (Mataio 23:25-28) O a latou tulafono na fua mai ai le anoanoai o mafuaaga e faamasino atu ai i isi. O lea, na lagona ai e le ʻau Faresaio faamaualuluga pulepuletutū le taʻutonuina i lo latou faitioina o Iesu Keriso. Na lē maua e i latou le vaaiga autū o le fuafuaga o le Tulafono ma teena le Mesia moni e toatasi. O le iuga, na tatau ai ia Iesu ona taʻu atu i le nuu o Iutaia e faapea: “Faauta, ua tuua lo outou fale, e faatafunaina.”—Mataio 23:38; Kalatia 3:23, 24.

21 O le ā le lesona mo i tatou? E manino lelei, o se mafaufau e māfuli atu i ni tū e pulepuletutū e lē faatupuina ai le tapuaiga mamā a Ieova! Ae pe o le uiga ea o lenei mea e faapea o ē e tapuai ia Ieova i aso nei e matuā lē tatau lava ona iai ni a latou tulafono seʻi vaganā ai tulafono ia ua matuā faamanino lelei mai totonu o le Tusi Paia? E leai. Mo se tali maeʻaeʻa i ai, seʻi o tatou talanoaina i le mataupu o sosoo mai le auala na suia ai e Iesu Keriso le Tulafono faa-Mose i se tulafono fou ma o se tulafono e sili atu ona lelei.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O le mea moni, o lena mea ua na o se numera laitiiti pe a faatusatusa atu i faiga tau tulafono faaonaponei a atunuu. E fai ma faataitaiga, i le tauamataga mai o tausaga o le 1990, o tulafono e fitoi tonu lava i matagaluega o le malo a le Iunaite Setete na tumu ai itulau e 125,000, faatasi ai ma le faitau afe o tulafono fou ua faaopoopo atu i ai i tausaga taitasi.

Pe Mafai Ona E Faamatalaina?

□ E faapefea ona pulea foafoaga uma e ala i le tulafono tauatua?

□ O le ā le fuafuaga autū sa iai i le Tulafono faa-Mose?

□ O le ā ua faaalia ai sa faatāua i le Tulafono faa-Mose le alofa mutimutivale ma le agaalofa?

□ Aisea na faaopoopo atu ai e taʻitaʻi lotu Iutaia le mau tulafono i le Tulafono faa-Mose, ma o le ā le iuga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 10]

Le ʻAu Taʻitaʻi Lotu Iutaia

Tusiupu: Na latou manatu ifo ia i latou o ē ua faaauauina le tofi o Esera ma o ē faamatalatalaina atu le Tulafono. E tusa ai ma faamatalaga a le tusi A History of the Jews, “o le ʻau tusiupu sa lē avea i latou uma ma tagata sa taualoa, ma o a latou taumafaiga ina ia faamatala mai uiga loloto o le tulafono sa tele ina faasolo atu i ni faiga ma faasasaaga sa leai ni latou aogā. O nei faasasaaga na fai ma tū mausalī, ma sa lei leva ae avea loa ma pule sauā.”

Hasidim: O le uiga o lea igoa “o ē tuutoina i le lotu” po o “sagato.” Na muai taʻua mai o se vaega pe tusa o le tausaga e 200 T.L.M., na malosi tele la latou taaʻiga faalemalo, o ē na matuā mamapo tele i le puipuia o le Tulafono faasaga i le taaʻiga a le pule malosi a Eleni. Na taapeape le ʻau Hasidim i ni vaega se tolu: o le ʻau Faresaio, le ʻau Satukaio, ma le ʻau Essenes.

Faresaio: Na talitonu nisi tagata atamamai o le igoa e maua mai i ni upu mo “Ē Vavae Ese,” po o le “ʻAu Faatuʻiese.” Na mautinoa lo latou matuā mamapo i a latou taumafaiga ina ia vavae ese mai Nuuese, ma na latou manatu foi i a latou aufaatasiga o se vavae ese mai​—ma e sili ona maualuga​—i lo tagata lautele o Iutaia, o ē na lē malamalama i le fenuminumiai o le tulafono tuugutu. Na faapea mai se tasi tagata suesue o talafaasolopito e uiga i le ʻau Faresaio: “I le vaaiga ia i latou i se tulaga lautele, na latou feagai ai ma tagata e pei o le faiga o tamaiti, na latou faamautuina ma faamatalatalaina mea patino o tū faatauvaa e ao ona tausisia.” Na faapea mai se tasi tagata atamai: “Na fuaina mai e le ʻau Faresaio le anoanoai o tulafono aloaia e pulea ai so o se tulaga, faatasi ai ma iuga lē maalofia sa latou faatāua ai mea faatauvaa ma i le faia faapea na lē amanaia ai mea e sili ona tāua (Mataio. 23:23).”

Satukaio: O se vaega sa fesootai vavalalata atu i ē taualoa ma le ʻau ositaulaga. Sa matuā tetee i latou i tusiupu ma Faresaio, i le faapea atu o tulafono tuugutu sa lē aogā i le Tulafono tusitusia. Na faiaʻina la latou finau atu e pei ona faaalia mai e le Mishnah e faapea: “Sa sili ona [amanaia] e faamasino upu a le ʻau Tusiupu nai lo le [amanaia] o upu o le Tulafono [tusitusia].” O le Talmud, lea na tele ni faamatalaga na iai e faatatau i le tulafono tuugutu, na oo lava ina faapea mai: “O upu a tusiupu ua . . . sili atu nai lo upu a le Torah.”

Essenes: O se vaega e matuā mapolotu lava o ē ua faaesea i latou i ni nofoaga e vavae ese. E tusa ai ma le faamatalaga a le Interpreter’s Dictionary of the Bible, o le ʻau Essene sa sili atu ona taofiofi mamau nai lo le ʻau Faresaio ma “e iai taimi e sili atu ai a latou faiga faa-Faresaio nai lo le ʻau Faresaio.”

[Ata i le itulau 8]

Atonu na aʻoaʻoina Iopu e ona mātua e faatatau i tulafono e pulea ai le faagasologa o fetu