Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Silia i le 50 Tausaga o ‘Alu Atu’ Pea

E Silia i le 50 Tausaga o ‘Alu Atu’ Pea

E Silia i le 50 Tausaga o ‘Alu Atu’ Pea

E PEI ONA FAAMATALAINA E EMMANUEL PATERAKIS

I le sefuluiva senituri ua mavae na maua ai e le aposetolo o Paulo se valaaulia tutasi: “Sau ia i Maketonia, ma fesoasoani mai ia te i matou.” Sa talia ma le loto malie e Paulo lenei avanoa fou “e folafola atu [ai] le tala lelei.” (Galuega 16:9, 10) E ui e lē o le mamao lena o le valaaulia lea na ou maua, ae peitai, ua sili atu nei i le 50 tausaga ua mavae na ou loto malie ai ou te ‘alu atu’ i oganuu fou e tusa ai ma le agaga i le Isaia 6:8: “O aʻu lenei, ina auina atu aʻu.” O le tele o loʻu faimalaga soo, na faaigoaina ai aʻu ia Turisi Faimalaga Soo (Perpetual Tourist), ae e itiiti lava se fesootaiga o laʻu galuega ma faiga faaturisi. Ou te taunuu loa lava i loʻu potu i le faletalimalo, ona ou tootuli lea ma tatalo e faafetai atu ia Ieova mo lana puipuiga.

NA OU fanau ia Ianuari 16, 1916, i Hierápetra, i Kereta, i se aiga matuā mapo lotu o le Orthodox. Mai lava i le taimi a o oʻu pepe, e ave ai e Mama i matou ma oʻu tuafāfine e toatolu i le lotu i le Aso Sa. A o loʻu tamā, e sili ia te ia le nofo i le fale ma faitau le Tusi Paia. Sa ou alofa tele i loʻu tamā—o se tagata faamaoni, e fai mea tonu, ma loto alofa—ma na matuā aafia lava aʻu ina ua maliu a o iva oʻu tausaga.

Ou te manatuaina e faapea, ina o lima oʻu tausaga, sa ou faitauina ai i le aʻoga se mau na faapea mai: “O mea uma o loo siomia ai i tatou, ua faailoa mai ai o loo soifua le Atua.” A o oʻu tuputupu aʻe, sa ou matuā talitonu lava i lenei mea. O lea, ina ua 11 oʻu tausaga, na ou filifili ai e tusia se tala puupuu e uiga i le Salamo 104:24 auā ua faapea mai lona matua: “Ieova e, ua matuā tele au galuega. Ua e faia ia mea uma i le poto; ua tumu le lalolagi i au oloa.” Sa ou maofa lava ona o mea ofoofogia o le natura, e oo lava i nai mea iti e pei o fatu laau e iai nai apaau laiti e mafai ai ona lelea ese atu i le matagi mai le paolo o le laau tele. I le vaiaso ina ua uma ona ou tuuina atu laʻu tala, na faitauina atu ai e loʻu faiaʻoga i le vasega atoa, ona sosoo ai lea ma le aʻoga atoa. I lena taimi, sa tetee ai faiaʻoga i manatu faa-Komunisi ma sa fiafia lava e faalogo i loʻu sapasapaia o loo soifua le Atua. A o aʻu ia, sa na ona ou fiafia lava e faailoa atu loʻu talitonuga e uiga i Lē na Foafoaina Mea.

Tali i Aʻu Fesili

O loo olaola pea i loʻu mafaufau la matou uluai feiloaiga ma Molimau a Ieova i le amataga o tausaga o le 1930. Sa talaʻi Emmanuel Lionoudakis i taulaga ma nuu uma i Kereta. Sa ou talia ai mai ia te ia le tele o tamai tusi, ae sa ou mātauina lava le tamai tusi o lona matua e faapea: Where Are the Dead? (O Fea o Iai Ē ua Maliliu?). Sa ou matuā fefe lava i tagata oti, sa lē mafai ai ona ou ulu atu e oo lava i le potu na maliu ai loʻu tamā. A o oʻu faitau ma saga faitau i lea tamai tusi, na ou iloa ai le mea o aʻoaʻoina e le Tusi Paia e uiga i le tulaga o ē ua oti, ma ou lagona ai ua mou ese atu loʻu fefe i agaga leaga.

I le taimi o le tau mafanafana, e asiasi mai ai e faatasi i le tausaga Molimau i lo matou aai ma aumai isi lomiga mo aʻu ou te faitau ai. Sa faasolosolo mālie lava ona faateleina loʻu malamalama i le Tusi Paia, ae sa faaauau pea ona ou auai i le Lotu Orthodox. Ae peitai, o le tusi Deliverance, na oo mai ai se suiga iloga. Sa faaalia manino mai ai le eseesega o le faalapotopotoga a Ieova ma le faalapotopotoga a Satani. Mai lava i lena taimi ma agaʻi mai ai, na amata ai ona ou suesueina e lē aunoa le Tusi Paia ma so o se lomiga lava a le Sosaiete o le Olo Matamata sa mafai ona ou maua. Talu ai sa faasaina Molimau a Ieova i Eleni, sa faia ai faalilolilo aʻu suesuega i le po. Ae sa faagaeetia pea aʻu i mea na ou aʻoaʻoina, sa lē mafai ai ona ou taofia aʻu mai le talanoa atu i tagata uma e uiga i ai. E lei umi lava ae amata loa ona mātaʻitu aʻu e leoleo i le asiasi mai pea ia te au i itula uma o le ao ma le po e saili mo ni lomiga.

I le 1936, na ou auai ai i se sauniga mo le uluai taimi i Iráklion, e 75 maila le mamao. Sa ou matuā fiafia lava ina ua feiloai atu i Molimau. O le toatele lava o i latou o ni tagata maulalo, e toatele lava i faifaatoaga, ae sa latou fesoasoani e faamautinoa mai ia te au e faapea, o le upu moni lenei. Na faia ai loa iina i le taimi lea loʻu tuuina atu ia Ieova.

O loʻu papatisoga, o se mea e lē mafai ona galo ia te au. I se tasi po i le 1938, na ave ai aʻu ma aʻu tagata aʻoga o le Tusi Paia e toalua e le uso o Lionoudakis i se po matuā pogisa i le matafaga. Ina ua uma ona fai se tatalo, ona ia faatofuina ai lea o i matou i le vai.

Puʻe Faapagotaina

I le taimi muamua lava na ou alu ai ou te talaʻi, sa tele ni mea na tutupu ai. Sa ma feiloai ai ma se tasi o uo ua leva i le aʻoga o lē na avea ma patele, ma na ma faia ai se talanoaga e sili ona lelei. Ae i se taimi mulimuli ane, na ia faamatala mai ai e faapea, e tusa ai ma le poloaiga a le epikopo, sa tatau ona ia ave faapagotaina aʻu. A o ma faatali i le ofisa o le pulenuu mo le taunuu mai o leoleo mai le nuu tuaoi, ae faapotopoto mai loa se motu o tagata i fafo. O lea na ou tago ai i se Tusi Paia faa-Eleni o le Feagaiga Fou sa iai i le ofisa, ma amata ona ou talanoa atu ia i latou e faavae i le Mataio mataupu e 24. Muamua, sa lei fia faalogo tagata, ae na faasalavei atu le patele, i le faapea atu: “Tuu ai pea o ia e lauga. O la tatou Tusi Paia lena.” Sa mafai ona ou talanoa atu mo se itula ma le ʻafa. O lea, o loʻu uluai aso i le faiva sa avea foi ma avanoa mo laʻu uluai lauga lautele. Talu ai e uma lava laʻu lauga e lei taunuu mai leoleo, na manatu ai le pulenuu ma le patele e fai i se vaega o tagata ina ia tuli ese aʻu mai le aai. I le piʻoga muamua o le auala na amata ai ona ou taumafai ou te tamoʻe saoasaoa ina ia aloese ai mai maa na latou fetogia ai aʻu.

I le aso na sosoo ai, e toalua leoleo na ō mai faatasi ma le epikopo, ma puʻe faapagota aʻu i le falefaigaluega. I le ofisa o leoleo, sa mafai ai ona ou molimau atu ia te i latou mai le Tusi Paia, ae talu ai e lei iai i laʻu lomiga faale-Tusi Paia le faailoga e faataga ai le talaʻi, na molia ai aʻu i le faaliulotuina o tagata ma le tufatufaina atu o lomiga e lē faatagaina e le tulafono. Na tatalaina aʻu e faatali ai loʻu faamasinoga.

Na faia loʻu faamasinoga ina ua mavae se masina e tasi. I laʻu tali atu, na ou faasino atu ai e faapea, o loo oʻu faia ona o le usiusitai i le poloaiga a Keriso ina ia talaʻi. (Mataio 28:19, 20) Na tali mai ma le aamu le faamasino e faapea: “Loʻu atalii e, o Lē na tuuina mai lena poloaiga, na faasatauroina. O le mea e leaga ai, ona e lē o ia te au le pule e tuuina atu ai ia te oe se faasalaga faapena.” Ae peitai, na tulai mo aʻu se loia talavou ou te lē masani ai ma tali atu e faapea, ona o le matuā faateleina o faiga faa-Komunisi ma le lē talitonu i le Atua, e tatau ai i le faamasinoga ona mitamita ona o le iai o ni tane talavou o loo nofo sauni e lagolagoina le Afioga a le Atua. Ona savali mai lea o ia ia te au ma faamālō ma le māfana mai ia te au e tusa ai ma laʻu tali tusitusia lea na iai i laʻu faila. I le maofa ona o loʻu laitiiti tele, na ia ofo mai ai e avea o ia ma aʻu loia e lē totogia. Nai lo o le tulia o le faasalaga faatulagaina e tolu masina, na faasalaina ai aʻu i le na o le sefulu aso i le falepuipui ma le sala tupe e 300 setatara po o le $65.00 Amerika. O na teteega sa atili faamalosia ai laʻu filifiliga e auauna ia Ieova ma sapasapaia le upu moni.

I se tasi taimi ina ua puʻeina aʻu, sa mātauina e le faamasino le faigofie ona ou siiina atu o le Tusi Paia. Sa ia fai atu ai i le epikopo e alu ese mai lona ofisa, i le faapea atu: “Ua uma ona faia lau galuega. Tuu mai la o ia e faitalia aʻu.” Ona tago lea o ia ma avaʻe lana Tusi Paia, ma na ma talanoa e uiga i le Malo o le Atua i le aoauli atoa. O mea tutupu faapena na faalaeiauina ai aʻu ina ia faaauau pea e ui lava i mea faigata.

Le Faasalaga Oti

I le 1940, na valaaulia ai aʻu e auai i le vaegaʻau, ma na ou tusia ai se tusi e faamatala atu ai le mafuaaga ou te lē ioe ai ina ia tusia ai loʻu igoa. I le lua aso mulimuli ane, na puʻe faapagotaina ai aʻu e leoleo ma sasaina faamoʻamoʻa. Ona aveina faamalosi ai lea o aʻu i le vaegaʻau i Alapania, o iina na faasalaina ai aʻu e le faamasinoga faavaegaʻau ona o loʻu teena o le alu atu i le taua. Na faapea mai taʻitaʻi o le vaegaʻau, e latou te lē kea pe ou te saʻo pe ou te sese, ae manatu tele i latou i le aafiaga o le a oo i fitafita ona o laʻu faaaoaoga. Na faasalaina aʻu i le oti, ae ona o se faaletonu i le tulafono, na ou matuā fiafia ai, ona ua toe suia lenei faasalaga i le sefulu tausaga o galuega mamafa i le falepuipui. E tele ni masina o loʻu olaga na faaaluina i le falepuipui o le vaegaʻau i Eleni i tulaga matuā faigata, lea o loo oʻu mafatia ai pea i ona āuga i le tino.

Ae e ui i lea, e lei taofia ai i le faafalepuipuiina loʻu talaʻi atu. E matuā leai lava! Sa faigofie lava ona amataina talanoaga, ona sa tau mānatu le toatele i le pogai ua iai se tagata sivili i le falepuipui o le vaegaʻau. O se tasi o nei talanoaga ma se tama talavou loto faamaoni na iu ai i le faia o se suesuega faale-Tusi Paia i le lotoā o le falepuipui. I le tolusefuluvalu tausaga mulimuli ane, na ou toe feiloai atu ai i lenei tamaloa i se fonotaga. Na ia talia le upu moni, ma sa auauna o se ovasia o le faapotopotoga i le motu o Lefkás.

Ina ua osofaia e autau a Hitila Yugoslavia i le 1941, na ave ai i matou i le itu i saute i le falepuipui i Preveza. A o alu le malaga, na osofaia ai la matou solo e autau a Siamani i pomu, ma e lei aumaia ai ni meaʻai mo i matou o pagota. Ina ua uma si falaoa itiiti na totoe ia te au, na ou tatalo atu i le Atua e faapea: “Afai o lou finagalo ina ia ou oti i le fia ʻai ae ua uma ona e faasaoina aʻu mai le faasalaga oti, ia faia lava lou finagalo.”

I le aso na sosoo ai, na valaau mai ai se alii ofisa ia te au ina ia ou tu ese a o faia le tauvalaauga, ma ina ua ia iloa le mea ou te sau ai, po o ai oʻu mātua ma le mafuaaga ua ou falepuipui ai, na ia fai mai ia te au ou te mulimuli atu ia te ia. Na ia ave aʻu i le taulaga i le fale e aai ai alii ofisa, ma faasino aʻu i le laulau o loo iai falaoa, sisi, ma mamoe tao, ma fai mai ia te au ou te pule ai i mea uma o iai. Ae na ou faamatala atu e faapea, e lē mafai i loʻu loto fuatia ifo ona ou ʻai, ae o loo fia aai le isi toʻa 60 o pagota. Na faapea mai le alii ofisa: “E lē mafai ona ou fafagaina na tagata uma! Sa agalelei lou tamā i loʻu tamā. O laʻu tiute tauave la le alofa atu ia te oe ae lē o isi.” O lea na ou tali atu ai: “Afai la o lea, o le a ou toe foi aʻu.” Sa mafaufau o ia mo sina taimi ona ia tuuina mai lea ia te au o se ato telē e fuʻe i ai le tele o meaʻai na ou mafaia.

I le toe foi atu i le falepuipui, na ou tuu i lalo le ato ma faapea atu: “Alii e, o mea nei mo outou.” Ae i le po ua mavae, na tuuaʻia ai aʻu ona o le tulaga leaga o isi pagota ona o loʻu lē auai ma i latou i la latou tatalo i le Taupou o Maria. Ae peitai, na ʻau mai le isi tamaloa Komunisi ia te au. O lea, ina ua vaai mai nei i meaʻai, ona ia faapea atu lea i isi: “O fea la, la outou ‘Taupou o Maria’? Na outou fai mai o le a tatou feoti ona o lenei tagata, ae o ia lea ua aumaia meaʻai mo i tatou.” O lea na ia faliu mai ai ma faapea mai: “Emanuel! Sau e fai se tatalo faafetai.”

E lei pine mulimuli ane, ona o le osofaiga a ʻau a Siamani, na sosola ai leoleo o le falepuipui, ma mafai ai ona matou saʻoloto. Na ou alu agaʻi i Patras e saili ai mo isi Molimau, a o oʻu lei agaʻi atu i Atenai i le faaiuga o Me 1941. O iina na mafai ai ona ou maua ni lavalava ma ni seevae, ma ou taele ai mo le uluai taimi talu mai le sili atu i le tausaga. Seia oo lava i le faaiuga o le taimi na nofoia ai e Siamani, sa masani ona taofia aʻu e fitafita Siamani a o oʻu talaʻi, ae lē tāitai ona latou puʻe faapagotaina aʻu. Na faapea mai se tasi o i latou: “I Siamani matou te tafanaina ai Molimau a Ieova. Ae iinei, matou te moomoo maimau pe ana avea uma o matou fili ma Molimau!”

Galuega Ina ua Mavae le Taua

E lē gata ina matuā aafia Eleni i taua, ae na matuā faaleagaina i taua a tagata o le atunuu lava ia mai le 1946 e oo i le 1949, ma faapogaia ai le maliliu o le faitau afe o tagata. Sa manaomia e uso le tele o faalaeiauga ina ia tumau ai ona malolosi i taimi, e oo lava i le auai i sauniga, ae puʻeina ai faapagota. E toatele uso na faasalaina i le oti ona o lo latou solitū. Ae e ui lava i lenei mea, e toatele tagata na talileleia le feau o le Malo, ma e toatasi pe toalua ni a matou tagata na papatisoina i vaiaso uma. I le 1947, na amata ai ona ou galue i le ofisa o le Sosaiete i Atenai i le ao, ae asiasi atu i faapotopotoga i le po e avea o se ovasia faimalaga.

I le 1948, na ou olioli ai ina ua valaaulia aʻu ou te auai i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata i le Iunaite Setete. Ae sa iai se faafitauli. Ona o oʻu moliaga i aso ua mavae, na lē mafai ai ona maua soʻu tusi folau. Ae peitai, o se tasi o aʻu tagata aʻoga o le Tusi Paia, sa faauo ma se taʻitaʻiʻau. Ona o le fesoasoani a lenei tagata aʻoga, sa na o ni nai vaiaso lava ae maua loa loʻu tusi folau. Ae sa ou popole ona o se taimi e lei mamao tele atu, ae ou te lei tuua Eleni, na puʻea ai aʻu ona o le tufatufaina o Le Olomatamata. Na ave aʻu e se leoleo i le taʻitaʻi o le Vaega a Leoleo mo le Saogalemu a le Malo (State Security Police) i Atenai. Na ou matuā teʻi lava, ona o ia o se tasi o oʻu tuaoi! Na faamatala atu e le leoleo le pogai ua puʻeina aʻu ma tuuina atu i ai le afifi o mekasini. Na aumai i fafo e loʻu tuaoi se faaputuga o mekasini o Le Olomatamata mai lana pusa toso ma faapea mai ia te au: “E leai saʻu kopi fou. E mafai ona ave saʻu kopi?” Maeu se fiafia na oo ia te au i le vaaia o le fesoasoani a Ieova i mea faapenei!

O se mea na faatamaoaigaina ai le auai i le vasega lona 16 o le Aʻoga o Kiliata i le 1950. I le faaiuga o le aʻoga, na tofia ai aʻu i Kuperu, o iina sa lē pine ae ou iloaina ai le matuā tetee o taʻitaʻi lotu e pei lava ona iai i Eleni. Sa masani ona matou fesagai ma vaega faalotu maelega valea faatupu vevesi, sa faapogaia e patele o le Lotu Orthodox. I le 1953, sa lei faafouina ai loʻu pemita mo Kuperu, ma na ou toe maua ai se isi tofiga, ou te alu i Istanbul, i Take. Na puupuu foi se taimi na ou nofo ai iina. E ui lava i iuga lelei na maua i le galuega talaʻi, ae ona o feteenaiga faapolotiki i le va o Take ma Eleni, sa tatau ai ona ou alu atu mo se isi tofiga—i Aikupito.

A o ou iai i le falepuipui, sa ou manatua pea le Salamo 55:6, 7. Na faaalia ai iina e Tavita se moomooga e fia sola atu i le toafa. E aunoa ma loʻu mafaufauina, e iai se aso o le a ou oo moni ai lava iina. I le 1954, ina ua mavae se malaga fitā mo ni nai aso i le nofoaafi, ma i se vaa i le vaitafe o le Naila, na ou taunuu ai loa i le mea ou te faamautū ai—i Khartoum, i Sutana. E na o le pau lava le mea na ou manao i ai, o le taele ma alu e moe. Ae na galo ia te au o le taimi lea o le aoauli. O le vai sa i totonu o le tane i luga o le fale, na ou mū ai, ma iu ai ina fai soʻu pulou māmā e puipuia ai mai le la mo ni nai masina seia oo ina pe le manuʻa o loʻu ulu.

O iina, sa masani ai ona oo ia te au le lagona o le tuua toatasi, e na o aʻu lava i le lotolotoi o le toafa o Sahara, e faitau afe maila le mamao mai le faapotopotoga aupito latalata ane, ae na tausia aʻu e Ieova ma tuuina mai ia te au le malosi e faaauau ai. I nisi taimi, e auala mai ai faalaeiauga mai nisi ou te matuā lei faatalitalia. I se tasi aso na ma feiloai ai ma le faatonu o le Fale Mataaga o Khartoum. O se tagata sa naunau e talanoa, ma sa faia ai se talanoaga fiafia. I le iloaina o aʻu e tupuga mai Eleni, sa ia talosaga mai ia te au pe mafai ona ou fesoasoani atu ia te ia ma te ō atu i le Fale Mataaga e faaliliu nisi o tusitusiga o loo vaneina i galuega taulima ia na maua i se falesa i Sutana i lona sefuluono o senituri T.A. Ina ua mavae le lima itula i se potu tapunipuni, sa ou maua ai se sasa mafolafola i le fale a lalo o loo tusia ai le suafa o Ieova i mataitusi Eperu e fa, le Tetragrammaton. Seʻi manatu i loʻu olioli! I Europa, e masani lava ona vaaia ai le suafa tauatua i falesa, ae o se mea e matuā lē masani ai lava i le totonugalemu o le toafa o Sahara!

Ina ua mavae le fonotaga faavaomalo i le 1958, na tofia ai aʻu e avea ma ovasia o le sone e asiasia uso i atunuu e 26 ma oganuu i Sasaʻe Tutotonu ma Sasaʻe Lata Mai ma faataamilo ai i le Metitirani. Sa masani lava ona ou lē iloa po o le a faapefea ona ou sao mai se tulaga faigata, ae e saunia pea lava e Ieova se auala ou te sao ai.

Sa ou matuā maofa pea ona o le manatu mamafa o le faalapotopotoga a Ieova i Molimau o ē na nonofo i nofoaga mamao i nisi o atunuu. I se tasi taimi na ma feiloai ai ma se uso Initia e galue i le nofoaga e maua ai le suauu. E foliga mai e na o ia le Molimau i le atunuu. I lana pusa toso, sa ia teuina ai lomiga i gagana eseese e 18, e na te tufaina atu i ē latou te faigaluega faatasi. E oo lava iinei, i le atunuu sa matuā faasaina ai lotu ese uma, sa lē mafai ona galo i lo tatou uso lana tiute tauave o le talaʻia o le tala lelei. Sa matuā ofo ē na latou faigaluega faatasi i le iloa ua auina atu se sui o lana lotu e asiasi atu ia te ia.

I le tausaga e 1959, na ou asiasi atu ai i Sepania ma Potukale. I lena taimi, sa pulea uma e vaegaʻau ia na atunuu, ma sa matuā faasaina ai le galuega a Molimau a Ieova. I le tasi le masina sa mafai ona ou faafoeina le sili atu i le selau sauniga, e faalaeiauina ai uso ina ia aua neʻi faavaivai e ui lava i tulaga faigata.

Ua Lē Toe Toatasi

E sili atu i le 20 tausaga, sa ou auauna ai ia Ieova i le auaunaga faataimi atoa o se tagata nofofua, ae na faafuasei lava ona oo mai le lagona fiu i le faimalaga soo e aunoa ma se nofoaga e faamautū ai. O le taimi tonu lea na ou feiloai atu ai ia Annie Bianucci, o se paeonia faapito i Tunisia. Na ma faaipoipo i le 1963. Sa avea lona alofa ia Ieova ma le upu moni, lona tuutoina i le faiva faatasi ma lona tomai e aʻoaʻo atu, ma lona iloa o gagana eseese ma faamanuiaga moni i la ma galuega faamisionare ma le galuega matagaluega i Aferika i mātū ma sisifo, ma i Italia.

Ia Aokuso 1965 na tofia ai i maʻua ma laʻu avā i Dakar, i Senegal, o iina na ou maua ai le faaeaga o le faamaopoopoina o le ofisa o le lālā i le atunuu. O Senegal o se atunuu sa iloga i lona talia o lotu, e lētioa ona o lona peresitene o Léopold Senghor, o se tasi o nai taʻitaʻi toaitiiti o Malo o le konetineta o Aferika na tusi atu i le peresitene o Banda o Malawi, e lagolagoina Molimau a Ieova i le taimi o sauāga matautia na faia i Malawi i tausaga o le 1970.

Tamaoaiga o Faamanuiaga a Ieova

I le 1951, ina ua ou tuua Kiliata mo Kuperu, na ou faimalaga ai ma atopaʻu e fitu. Ina ua ou alu atu i Take, sa na o le lima atopaʻu. Ae ona o le faimalaga soo, sa tatau ai ona ou faamasani i le aveina o se atopaʻu e na o le 20 kilokalama (44 pauna) le mamafa faatapulaaina mo faiga malaga i vaalele, e aofia ai aʻu faila ma se “tamai” laau lomitusi. I se tasi aso, na ou faapea atu ai i le uso o Knorr, o lē na avea ma peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata: “Ua e taofia aʻu mai le manao tele i mea faitino. Ua e faamasani aʻu e ola e na o le 20 kilokalama o mea faitino, ma ua ou matuā loto malie lava.” E lē tāitai lava ona oo ia te au se lagona e faapea ua ou mativa ona o le lē tele o ni mea faitino.

O loʻu faafitauli autū lava i aʻu faigamalaga, o le ulu atu ma le tuua o se atunuu. I se tasi aso, i se atunuu sa faasaina ai le galuega, na matuā suesue ai e se alii ofisa o le tiute aʻu faila. Na tulai mai ai i lenei mea se tulaga lamatia i Molimau i le atunuu, o lea na ou to aʻe ai mai le taga o loʻu peleue se tusi mai laʻu avā ma faapea atu i le alii ofisa o le tiute: “Ou te vaai atu e ese lou fiafia e faitau i tusi mai le meli. Pe e te fia faitau foi la i le tusi lenei mai laʻu avā, lea e lē o iai i aʻu faila?” Sa ia lagona le ma, ma tuu ai loa aʻu ou te alu.

Talu mai le 1982, na ma auauna ai ma laʻu avā e avea o ni misionare i Nice, i le itu i saute o Falani. Ona o le lē lelei o le soifua maloloina, ua lē toe mafai ai ona ou faia ni galuega se tele e pei ona ou masani ai. Ae e lē faapea ua avea ai lena ma mea e faaitiitia ai lo ma olioli. Ua ma iloa e ‘lē o faaleaogaina la ma galuega ma le tautiga.’ (1 Korinito 15:58) Ua ou olioli ina ua ou vaai atu i tagata e toatele o ē na ou maua se faaeaga e suesue ai ma i latou i le faagasologa o tausaga, faapea ma le sili atu i le toʻa 40 o tagata o loʻu aiga, o auauna faamaoni ia Ieova.

O le mea moni, ou te lē o faanoanoa ona o iuga o faataulagaina na faia i loʻu olaga ‘i loʻu alu atu.’ Ae maise lava, e leai se taulaga tatou te faia na mafai ona faatusatusa atu i le mea na faia e Ieova ma lona Alo o Iesu Keriso mo i tatou. Pe a ou mafaufau i tua i le 60 o tausaga ua mavae talu ona ou iloa le upu moni, ua mafai ona ou faapea atu, ua matuā faamanuiaina lava aʻu e Ieova. E pei ona fai mai le Faataoto 10:22, “o le faamanuia a Ieova, o lea e faatamaoaiga aʻi.”

E mautinoa lava, ‘o le alofa o Ieova e sili ona lelei lea i le ola.’ (Salamo 63:3) A o faateleina pea faafitauli tau i le soifua maloloina ona o le tagata matua, e masani lava ona ou taʻua i aʻu tatalo upu a le faisalamo faagaeeina: “Ieova e, ou te faatuatua ia te oe; aua neʻi faamaina aʻu e oo i le faavavau. Auā o oe lava o loʻu faamoemoega, le Alii e Ieova, o loʻu faatuatuaga oe talu ina ou tama itiiti. Le Atua e, na e aʻoaʻo mai ia te au talu ina ou tama itiiti; ua oo mai foi i nei ona po ua ou faaali atu ou vavega. Le Atua e, aua e te tuulafoai mai ia te au e oo ina toeaina ma ulusinā.”—Salamo 71:1, 5, 17, 18.

[Ata i le itulau 25]

O aʻu ma laʻu avā o Annie, i aso nei