Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Auala o Loo Galulue ai Ovasia Femalagaai o ni Auauna Pule Faamaoni

Le Auala o Loo Galulue ai Ovasia Femalagaai o ni Auauna Pule Faamaoni

Le Auala o Loo Galulue ai Ovasia Femalagaai o ni Auauna Pule Faamaoni

“Ia taitoatasi ma auauna o le tasi i le tasi i lea lava mea, e pei ona maua e ia o le mea alofa, e pei o auauna pule lelei a le alofa tunoa uiga eseese o le Atua.”—1 PETERU 4:10.

1, 2. (a) E faapefea ona e faamatalaina le upu “auauna . . . pule”? (e) O ai ua aofia ai i auauna pule o loo faaaogā e le Atua?

E FAAAOGĀ e Ieova Kerisiano faamaoni uma o ni auauna pule. O le auauna pule e masani ona faasino atu i se auauna o loo ia pulea le vaaiga o se auaiga. Atonu foi na te pulea mataupu faapisinisi a lona matai. (Luka 16:1-3; Kalatia 4:1, 2) Na taʻua e Iesu lana vaega o ē faauuina faamaoni o loo i le lalolagi o “le auauna e pule, ua faamaoni.” O le auauna pule lenei ua ia tuuina atu i ai “ana mea uma,” e aofia ai le galuega talaʻi o le Malo.—Luka 12:42-44; Mataio 24:14, 45.

2 Na faapea mai le aposetolo o Peteru, o Kerisiano uma o auauna pule na o le alofa tunoa o le Atua lea ua faaalia mai i auala eseese. Ua tofu Kerisiano taitoatasi ma se tofiga ua mafai ona tauaveina atu ai ma le faamaoni le tulaga o se auauna pule. (1 Peteru 4:10) Ua avea toeaina tofia Kerisiano o ni auauna pule, ma o nisi o i latou ia ua faia aʻe ai ovasia femalagaai. (Tito 1:7) Ua faapefea ona manatu i nei toeaina femalagaai? O ā uiga ma sini e tatau ona ia i latou? Ma e mafai faapefea ona latou avatuina le mea e sili ona lelei?

E Faafetaia a Latou Auaunaga

3. Aisea e mafai ai ona taʻua ovasia femalagaai o ni “auauna pule lelei”?

3 Ina ua tusi atu se tasi ulugalii faaipoipo Kerisiano, i se ovasia femalagaai ma lana avā, na la faapea atu ai: “E ma te fia faailoa atu la ma faafetai mo le taimi ma le alofa ua lua foai mai ia i matou. Ua matuā telē se aogā i lo matou aiga, o a lua faalaeiauga ma fautuaga. Matou te iloa e tatau ona matou faaauau pea ona tutupu aʻe faaleagaga, ae ona o le fesoasoani a Ieova ma le iai o uso ma tuafāfine e pei o oulua, ua tau tuumāmā atu ai popolega o loo oo mai.” O se mea masani le iai o ni faailoaga faapenei, auā e naunau totino atu ovasia femalagaai i o latou uso talitonu, e pei lava ona tausia lelei e se auauna pule manaoga o se auaiga. O nisi ua avea o ni failauga mataina. E toatele ua matilatila i le galuega talaʻi, a o isi ua lauiloa i o latou uiga māfana ma le alofa. O le faatupuina aʻe ma le faaaogaina o na meaalofa i le auauna atu i isi, ua mafai ai ona taʻua ma le tonu ovasia femalagaai o ni “auauna pule lelei.”

4. O le ā le fesili o le a talanoaina nei?

4 Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “E suesueina i auauna tausi mea ina ia iloa ai le tagata ua faamaoni.” (1 Korinito 4:2) O le auauna atu i uso Kerisiano i se isi faapotopotoga mai lea vaiaso ma lea vaiaso, o se faaeaga tutasi ma olioli ai. E ui i lea, o se tiute tauave mamafa foi. E mafai la faapefea e ovasia femalagaai ona tauave atu ma le faamaoni ma le taulau manuia o latou tofiga o ni auauna pule?

Le Tauaveina Atu ma le Manuia o o Latou Tofiga o ni Auauna Pule

5, 6. Aisea e tāua tele ai i le olaga o se ovasia femalagaai le faalagolago atu ma le tatalo ia Ieova?

5 E manaomia tele le faalagolago atu ma le tatalo ia Ieova pe a fia avea ovasia femalagaai o ni auauna pule e taulau manuia. Ona o a latou faasologa ma le tele o tiute tauave, e iai nisi taimi latou te lagona ai le vāivai. (Faatusatusa i le 2 Korinito 5:4.) O lea e manaomia ai ona latou gaoioi ia ogatusa ma le pese a le faisalamo o Tavita e faapea: “Ia e tuuina atu ia Ieova o mea e te popole vale ai; o ia lava na te tausia oe; na te le tuuna e faavavau le amiotonu ia faagaeetia.” (Salamo 55:22) E faamafanafanaloto foi upu nei a Tavita: “Ia faafetaia le Alii i lea aso ma lea aso; ua faaee avega ia te i tatou.”—Salamo 68:19.

6 O fea na aumai ai e Paulo le malosi e tausia ai ona tiute tauave faaleagaga? Na tusi mai o ia: “Ou te mafaia mea uma lava ona o ia ua faamalosi mai ia te au.” (Filipi 4:13) Ioe, o Ieova le Atua, o le Puna lea o le malosi o Paulo. Na faapena foi le fautua mai a Peteru e faapea: “Afai e auauna se tasi, ia tusa ma le malosi ua foaiina mai e le Atua, ina ia viia le Atua i mea uma lava, ona o Iesu Keriso.” (1 Peteru 4:11) O se tasi uso o lē na avea ma ovasia femalagaai mo le tele o tausaga na ia faamamafaina le manaomia ona faalagolago atu i le Atua, i lona faapea mai: “Ia liliu atu pea ia Ieova i le taulimaina o ni faafitauli, ma saili le fesoasoani a lana faalapotopotoga.”

7. E faapefea ona iai se vaega a le paleni i le galuega a se ovasia femalagaai?

7 E manaomia le paleni o se ovasia femalagaai e taulau manuia. I le pei o isi Kerisiano, e tauivi o ia ina ia ‘faamautinoa i mea e sili atu ona tāua.’ (Filipi 1:10) * Pe a iai ni fesili a toeaina o le faapotopotoga e faatatau i se mataupu, o se faiga atamai mo i latou le fesili atu i le ovasia matagaluega o loo asiasia la latou faapotopotoga. (Faataoto 11:14; 15:22) E mautinoa lava, o ona manatu paleni ma ana fautuaga faale-Tusi Paia o le a matuā aogā a o faaauau ona taulimaina e toeaina le mataupu pe a ia tuua le faapotopotoga. I le talitutusa atu i lena manatu, na taʻu atu ai e Paulo ia Timoteo e faapea: “O mea foi na e faalogologo mai ai ia te au i luma o molimau e toatele, ia e tuuina atu ai i tagata faamaoni, o e ua mafaia ona aʻoaʻoina atu i nisi.”—2 Timoteo 2:2.

8. Aisea ua avea ai le suesuega ma sailiiliga faale-Tusi Paia, ma le manatunatu loloto o ni mea e manaomia?

8 O le suesuega ma sailiiliga faale-Tusi Paia, ma le manatunatu loloto o ni mea na e manaomia mo le avatuina o fautuaga aogā. (Faataoto 15:28) Na faapea mai se tasi ovasia itumalo: “Pe a matou fono ma toeaina, e lē tatau ona matou fefefe e taʻu saʻo atu e matou te lē o iloa le tali i se fesili patino.” O le faia o ni taumafaiga ina ia iloa “le finagalo o le Alii [Keriso]” i se mataupu e faafaigofie ai ona avatu se fautuaga e faavae faale-Tusi Paia o le a fesoasoani i isi ina ia ogatusa ai ma le finagalo o le Atua. (1 Korinito 2:16) O nisi taimi e manaomia ai ona tusi atu se ovasia femalagaai i le Sosaiete o le Olo Matamata mo ni taʻiala. I so o se tulaga lava, o le faatuatua ia Ieova ma le alofa mo le upu moni o mea na e sili atu ona tāua nai lo le fia lelei i luma o tagata po o le fia mauupu. Nai lo le sau o Paulo ma “le sili o le upu ma le poto,” ae na ia amataina lana faiva i Korinito i “le vaivai, ma le mataʻu, ma le gatete tele.” Pe na avea ea lenei itu ma pogai e lē uigā ai lana galuega? E leai, ae sa fesoasoani i uso i Korinito ina ia maua le faatuatua, e lē “i le poto o tagata, a o le mana o le Atua.”—1 Korinito 2:1-5.

O Isi Uiga e Matuā Tāua

9. Aisea e manaomia ai lagona māfana mai toeaina femalagaai?

9 O lagona māfana e fesoasoani i ovasia femalagaai ina ia ausia ai ni iuga lelei. Na uunaia e Peteru Kerisiano uma ina ia “fealofani,” pe faaalia “lagona māfana.” (1 Peteru 3:8, faamatalaga i le pito i lalo o le mau i le NW) E lagona e se tasi ovasia matagaluega le manaomia ona ‘naunau atu i tagata taitoatasi i le faapotopotoga ma ia uaʻi moni atu i ai.’ I se uiga talitutusa, na tusi mai Paulo e faapea: “Ia outou olioli faatasi ma e ua olioli, ia outou tagi foi faatasi ma e ua fetagisi.” (Roma 12:15) O lena uiga ua uunaia ai ovasia femalagaai e faia ni taumafaiga naunautai ina ia malamalama i faafitauli ma tulaga o loo iai o latou uso talitonu. Ona mafai lea ona latou tuuina atu fautuaga faale-Tusi Paia e atiina ae ai, e mafai ona iu i le lelei pe a faatatauina. Na maua e se ovasia matagaluega o lē e mataina i le faaalia o lagona māfana, le tusi lenei mai se faapotopotoga e latalata i Turin, i Italia: “Afai e te manao e naunau atu nisi ia te oe, ia e naunau atu i isi; afai e te manao e fiafia atu nisi ia te oe, ia e fiafia atu i isi; afai e te manao e alofagia oe, ia e alofa atu i isi; afai e te manao e fesoasoani atu nisi ia te oe, ia e nofo sauni e fesoasoani atu i isi. O mea na ua matou aʻoaʻoina mai ia te oe!”

10. O ā fa a ovasia matagaluega ma ovasia itumalo e faatatau i le lotomaulalo, ma o le ā le faaaoaoga na faataatia e Iesu i lenei itu?

10 O le lotomaulalo ma le faigofie ona faalatalata atu i ai e fesoasoani i ovasia femalagaai ina ia tele ni mea lelei latou te faia. Na mātauina e se tasi ovasia matagaluega e faapea: “E sili atu ona tāua le tausisia o se uiga lotomaulalo.” Na te lapataia ovasia fou femalagaai e faapea: “Aua tou te faatagaina outou e taaʻina lē tatau i uso o loo tamaoaiga faaletino ona o ni mea e fai e na uso ia te outou, aua foi tou te faauo atu tau lava o na uso, ae taumafai e faifaimea faatasi pea ma isi ma le lē faailoga tagata.” (2 Nofoaiga a Tupu 19:6, 7) Ma o se ovasia femalagaai e lotomaulalo moni o le a lē soona faamamafaina sona lava tāua e faapea o ia o le sui o le Sosaiete. Na talafeagai le manatu o se ovasia itumalo e faapea: “Ia lotomaulalo ma lotomalie e faalogologo atu i uso. Ia avea pea i taimi uma o sē e faigofie ona faalatalata atu i ai.” Ona o Iesu Keriso o le tagata silisili i ē uma na soifua mai, sa ono mafai ona ia faia tagata i se tulaga latou te lagona ai le lē toʻafilemu, peitai sa lotomaulalo tele ma faigofie ona faalatalata atu ia te ia, o lea na oo ai lava i tamaiti sa latou toʻafimalie pe a faatasi ma ia. (Mataio 18:5; Mareko 10:13-16) E mananao ovasia femalagaai i tamaiti laiti, o ē talavou, o ē matutua—o le mea moni o so o se tasi lava i le faapotopotoga—ina ia saʻoloto e faalatalata atu ia i latou.

11. O le ā e mafai ona iu i ai se faatoesega, pe a manaomia?

11 O le mea moni, “o mea e tele e sese ai i tatou uma,” ma e leai se ovasia femalagaai e sao mai le faia o ni masei. (Iakopo 3:2) Pe a latou faia ni measese, e avea se faatoesega moni o se faaaoaoga o le lotomaulalo i isi toeaina. E tusa ai ma le Faataoto 22:4, “o le taui o le faamaulalo ma le mataʻu [faaaloalo] ia Ieova, o le oloa lea, ma le viiga, ma le ola.” Ma pe lē manaomia ea e auauna uma a le Atua ona ‘feooai ma lo latou Atua ma le lotomaulalo’? (Mika 6:8, Faaopoopoga 1960) Ina ua fesiligia se tasi ovasia matagaluega i se fautuaga na te ono avatu mo se toeaina fou femalagaai, na ia faapea mai: “Ia iai se faaaloalo ma se amanaia tele mo uso uma lava, ma ia manatu i ai e sili atu ona lelei i latou nai lo o oe. O le a tele mea e te aʻoaʻoina mai uso. Ia lotomaulalo pea. Ia e amioaʻi i ou lava iuga masani. Aua e te fia matilatila ese naʻuā.”—Filipi 2:3.

12. Aisea ua mataina tele ai le maelega mo le faiva faa-Kerisiano?

12 O le maelega mo le faiva faa-Kerisiano e atili uigā ai upu a se ovasia femalagaai. O le mea moni, pe a faataatitia e i laua ma lana avā ni faaaoaoga maelega i le galuega faaevagelia, o le a faalaeiauina ai toeaina, o a latou avā, ma isi tagata uma o le faapotopotoga ina ia latou faaalia le maelega i la latou faiva. Na faamalosiau mai se tasi ovasia matagaluega e faapea: “Ia maelega i le auaunaga.” Na ia faapea mai atili: “Ua ou iloaina, o le tulaga masani lava, o le tele o le maelega o se faapotopotoga i le faiva, o le itiiti foi lena o faafitauli latou te fetaiai.” Na taʻua e se tasi ovasia matagaluega: “Ou te talitonu afai e galulue toeaina i le fanua ma uso ma tuafāfine ma fesoasoani ia i latou ina ia olioli i le faiva, o le a iu lenei mea i le filemu o le mafaufau ma le faamalieina silisili i le auauna atu ia Ieova.” Sa ‘matuā lototele le aposetolo o Paulo e tautala atu i le tala lelei a le Atua i uso i Tesalonia ma le finafinau tele.’ E lētioa iai o latou manatunatuga fiafia i lana asiasiga ma lana galuega talaʻi ma sa latou moomoo e toe fia vāai atu ia te ia!—1 Tesalonia 2:1, 2; 3:6.

13. O le ā e manatunatu i ai se ovasia femalagaai pe a galulue faatasi ma ona uso Kerisiano i le auaunaga i le fanua?

13 Pe a galulue faatasi ma ona uso Kerisiano i le faiva i le fanua, e manatunatu ai se ovasia femalagaai i o latou tulaga ma mea e muta mai ai o latou tomai. E ui atonu e aogā ni ana fautuaga, ae na te iloa e ono lē toʻa nisi pe a talaʻi faatasi ma se toeaina e lava le tomai. I ni tulaga la faapena, atonu e sili atu ai ona aogā se faalaeiauga nai lo o se fautuaga. Pe a ō atu faatasi o ia ma ni tagata talaʻi po o ni paeonia i se suesuega faale-Tusi Paia, atonu latou te mananao na te taʻitaʻia le suesuega. O lenei faiga atonu ina ia faamasani ai i latou i nisi o auala e faaleleia ai a latou auala tau aʻoaʻo atu.

14. Aisea e mafai ai ona faapea atu o ovasia femalagaai maelega latou te faagaeeina le maelega i isi?

14 O ovasia femalagaai maelega latou te faagaeeina le maelega i isi. O se tasi ovasia matagaluega i Uganda sa savali atu o ia i se vaomatua mo le itula atoa ina ia aufaatasi atu i se uso i le faia o se suesuega faale-Tusi Paia sa itiiti lava se agaigai i luma na iai. A o la savavali, sa malolosi timuga ma na matuā susū pala ina ua la taunuu. Ina ua iloa ane e le aiga e toaono faapea, o la latou malo o se ovasia femalagaai, sa matuā maofa i latou. Na latou iloa e lē tāitai faaalia e faifeau o la latou lotu sea naunau atu i le lafu mamoe. I le Aso Sa na sosoo ai, sa latou auai atu ai mo le uluai taimi i le sauniga ma faaalia se faanaunauga ina ia avea ma Molimau a Ieova.

15. O le ā se mea manaia na tupu na olioli ai se ovasia maelega o le matagaluega i Mekisikō?

15 I le setete a Mekisikō o Oaxaca, na faia ai e se ovasia matagaluega se taumafaiga na lei matuā faatalitalia o ia na te faia. Sa ia fuafua ina ia nofo i se sela o le falepuipui mo po e fa ina ia mafai ona asiasi atu i se vaega o pagota e toafitu o ē ua avea ma tagata talaʻi o le Malo. Mo ni aso sa ia auai faatasi ai ma nei pagota a o latou molimau mai lea sela i lea sela ma faia suesuega faale-Tusi Paia. Talu ai le naunau sa faaalia, o nisi o nei suesuega e alu le po o fai. Ua faapea mai le tusi a lenei ovasia maelega o le matagaluega: “I le faaiuga o le asiasiga, sa faatumulia i matou ma pagota i le olioli ona o faalaeiauga māfana.”

16. Aisea e matuā aogā ai pe a avatuina e ovasia femalagaai ma a latou avā faalaeiauga?

16 E taumafai ovasia femalagaai e faalaeiau atu. Ina ua asiasi atu Paulo i faapotopotoga i Maketonia, sa ia “apoapoai atu ia te i latou i upu e tele.” (Galuega 20:1, 2) E matuā aogā lava upu o apoapoaiga i le tataʻiina atu o ē talavou ma ē matutua i sini faaleagaga. I se tasi ofisa o se lālā tele a le Sosaiete o le Olo Matamata, na faaalia ai e se suesuega faasamasamanoa e faapea, sa faalaeiauina e ovasia matagaluega le toetoe lava 20 pasene o ē o loo galulue tauofo, mo le auaunaga faataimi atoa. O le faaaoaoga matagofie a le avā a le ovasia femalagaai, i lona avea o sē folafola faataimi atoa le Malo, ua avea foi o se puna tele o faalaeiauga.

17. E faapeī lagona o se tasi ovasia ua matua, i lona faaeaga o le tuuina atu o fesoasoani i isi?

17 O ē matutua ma ē loto mafatia o i latou na o loo manaomia patino lava ni faalaeiauga. Ua tusi mai faapenei se tasi ovasia matagaluega ua matua lava: “O le vala o laʻu galuega o loo faaolaolaina se olioli e lē mafaamatalaina i totonu o aʻu, o le faaeaga lea o le tuuina atu o fesoasoani i ē ua vaivai ma ē ua matutua o loo i le lafu mamoe a le Atua. Ua iai se uiga faapitoa o upu a le Roma 1:11, 12 ia te au, a o oʻu mauaina le tele o faalaeiauga ma le malosi, i loʻu ‘avatuina o nisi o meaalofa i la le agaga i na tagata ina ia mafai ona faatumauina i latou.’”

O Taui o a Latou Efeso Olioli

18. O ā sini faale-Tusi Paia ua iai i ovasia femalagaai?

18 E matuā naunau moni lava ovasia femalagaai e fesoasoani atu i o latou uso talitonu. Latou te mananao e faamalosia faapotopotoga ma atiina ae i latou faaleagaga. (Galuega 15:41) E taumafai malosi se ovasia femalagaai “e avatu faalaeiauga, saunia manatu faafouina, ma uunaia se faanaunauga ina ia faataunuu le faiva ma faaauau pea ona ola aʻe i le upu moni.” (3 Ioane 3) O le isi e saili ina ia faamautūina uso talitonu i le faatuatua. (Kolose 2:6, 7) Ia manatua o le ovasia femalagaai o se “fesoasoani faamaoni,” e lē o sē fia pule i le faatuatua o isi. (Filipi 4:3; 2 Korinito 1:24) O lana asiasiga o se taimi lea mo faalaeiauga ma gaoioiga faaopoopo, ma o se avanoa foi mo toeaina e tilofaia ai ni agaigai i luma ua faia ma iloiloina ni sini mo le lumanai. O ana upu ma faaaoaoga, e mafai ona faatalitalia ai tagata talaʻi o le faapotopotoga, o paeonia, o auauna o le faiva, ma toeaina ina ia atiina ae ma uunaia atili mo galuega o i luma. (Faatusatusa i le 1 Tesalonia 5:11.) O lea la, ia lagolagoina ma le loto atoa le asiasiga a le ovasia matagaluega, ma faaaogā atoatoa le auaunaga ua tuuina atu e le ovasia itumalo.

19, 20. Ua faapefea ona tauia ovasia femalagaai ma a latou avā ona o la latou auaunaga faamaoni?

19 Ua matuā tauia ovasia femalagaai ma a latou avā ona o la latou auaunaga faamaoni, ma e mafai ona latou mautinoa o le a faamanuiaina i latou e Ieova mo mea lelei ua latou faia. (Faataoto 19:17; Efeso 6:8) O Siaosi ma Matalena o se ulugalii matutua e tele tausaga sa galulue ai i le galuega femalagaai. I se tauaofiaga na faia i Luxembourg, na faalatalata atu ai ia Matalena se tagata o lē na ia molimau i ai i le silia i le 20 tausaga ua mavae. O le naunau o lenei fafine Iutaia i le upu moni na faagaeetia i se lomiga faale-Tusi Paia na tuu i ai e Matalena, ae o lea ua papatiso o ia. Sa faalatalata atu se tuafafine faaleagaga ia Siaosi o lē na ia manatuaina le asiasi atu o Siaosi i lona aiga i le toetoe 40 tausaga ua mavae. O lana taulimaga aasa o le tala lelei na iu ina taliaina ai e ia ma lana tane le upu moni. O le mea moni lava, sa matuā olioli ai Siaosi ma Matalena.

20 O le faiva fuatele mai a Paulo i Efeso na ia maua ai le olioli ma atonu ua uunaia ai o ia e toe taʻua fetalaiga a Iesu e faapea: “E sili le manuia o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.” (Galuega 20:35) Talu ai o le galuega femalagaai e aofia ai le foai atu pea lava pea, ua tofo ai i latou o loo auai i lenei galuega i le fiafiaga, ae maise lava pe a latou iloa iuga lelei o a latou galuega mamafa. I se tusi na avatu i se ovasia matagaluega o lē na fesoasoani atu i se toeaina sa faavaivai, na taʻu atu ai ia te ia e faapea: “Ua avea lava oe o se ‘faamatalaloto’ sili i loʻu olaga faaleagaga—ua sili atu nai lo le mea o loo e iloa. . . . O le a lē tāitai ona e iloa atoatoa le telē o lau fesoasoani ua faia i se Asafo i ona po nei, o lē ‘na toetoe lava a see ese ona vae.’”—Kolose 4:11; Salamo 73:2.

21. Aisea e te faapea mai ai e faatatau atu le 1 Korinito 15:58 i galuega a ovasia femalagaai?

21 O se Kerisiano matua o lē sa iai i le galuega matagaluega mo le tele o tausaga e fiafia o ia e manatunatu i le 1 Korinito 15:58, lea na faalaeiau atu ai Paulo e faapea: “Ia outou tumau, ma le le faagaeetia, ia alualu lo outou faamalosi i le galuega a le Alii ma le le aunoa, ina ua outou iloa e le se mea faaleaoga lo outou tautiga i le Alii.” E mautinoa lava le tele o mea e faia e ovasia femalagaai i le galuega a le Alii. Ma e maeu lo tatou faafetaia o lo latou auauna ma le olioli tele i le avea o ni auauna pule faamaoni o le alofa tunoa o Ieova!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Tagai i le mataupu “Pe Mafai Ona E Fiafia a o Tele Mea e Fai?” (Can You Be Happy With Much to Do?) i le Watchtower, Me 15, 1991, itulau 28-31.

O le a Faapefea Ona E Tali?

□ Aisea e mafai ai ona manatu i ovasia femalagaai o ni “auauna pule lelei”?

□ O ā nisi o vala e fesoasoani i ovasia matagaluega ma ovasia itumalo ina ia faataunuu ai le tele o mea lelei?

□ Aisea e tāua tele ai le lotomaulalo ma le maelega mo i latou o loo auai i le galuega femalagaai?

□ O ā sini lelei o loo iai i ovasia femalagaai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 16]

E saili ovasia femalagaai ina ia faalaeiau atu i o latou uso talitonu

[Ata i le itulau 17]

O ē talavou ma ē matutua e mafai ona latou maua aogā mai aufaatasiga ma ovasia femalagaai ma a latou avā

[Ata i le itulau 18]

O le faiva maelega a le ovasia femalagaai e uunaia atili ai le maelega o isi