Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mātua e, ia Outou Fiafia i a Outou Fanau

Mātua e, ia Outou Fiafia i a Outou Fanau

Mātua e, ia Outou Fiafia i a Outou Fanau

“E fiafia lou tamā ma lou tinā.”—FAATAOTO 23:25.

1. O le ā o le a faapogaia ai le fiafia tele o mātua i a latou fanau?

MAEU le manaia o le vaavaai atu i se tamai laau ua amata ona ola aʻe e avea o se laau mafalā ua matagofie ma maua ai se faapaologa—ae maise lava pe afai sa e totōina ma tausi faapelepele i ai! I se uiga talitutusa, o mātua o ē o loo tausia ni fanau ua tutupu aʻe ma avea o ni auauna taʻumatuaina a le Atua, latou te fiafia tele i na fanau, e pei ona faapea mai le faataoto a le Tusi Paia: “E matua olioli lava le tamā o le ua amiotonu; o le na fanaua le atalii poto e fiafia o ia ia te ia; e fiafia lou tamā ma lou tinā; e olioli lava le na fanau mai oe.”—Faataoto 23:24, 25.

2, 3. (a) E mafai faapefea e mātua ona latou alofia faanoanoaga ma le faaonoono? (e) O ā mea e manaomia uma e tamai laau ma le fanau ina ia avea ai ma puna o fiafiaga?

2 Ae peitai, e lē otometi ona “amiotonu” ma “poto” se tamaitiiti. E manaomia ni taumafaiga tetele ina ia lē avea ai ē talavou o se puna o “faanoanoaga” ma le “faaonoono,” e pei lava ona manaomia gaoioiga ina ia faatupu aʻe ai se tamai laau e avea ma laau mafalā. (Faataoto 17:21, 25) Mo se faaaoaoga, o ni laau o loo faatutū e tee ai, e mafai ona faamasani ai se tamai laau ina ia tupu saʻo aʻe ma tupu malosi. E tāua tele le faasūsūina e lē aunoa, ma atonu e manaomia e le tamai laau se puipuiga mai ni mea e ono faatamaʻia ai. Ma le mea mulimuli, e aogā le sala ese o vaega e lē o manaomia, ina ia faamatagofie ai le foliga mai o le laau.

3 Ua faaalia i le Afioga a le Atua faapea e manaomia e le fanau mea e pei o se toleniga faale-Atua, le matuā faagotoina ifo i loto o le vai o le upu moni o le Tusi Paia, le puipuiga mai mea e faaleagaina ai amioga tatau, ma aoaiga alofa ina ia aveesea ai ni uiga lē manaomia. Ina ia mauaina pea la nei manaoga, ua uunaia faapitoa ai tamā ina ia tausia aʻe a latou fanau i “aoaiga ma apoapoaiga a le Alii [Ieova].” (Efeso 6:4) O le ā e aofia ai i lenei mea?

Le Faamamafaina o Afioga a Ieova

4. O le ā le tiute tauave ua iai i mātua mo a latou fanau, ma o le ā ua manaomia a o lei mafai ona latou faataunuuina lena tiute tauave?

4 O “apoapoaiga a Ieova” o lona uiga o le apoapoaia o o tatou mafaufauga ina ia ogatusa ma le finagalo o Ieova. E tatau ai la i mātua, ona latou totōina i mafaufau o a latou fanauiti, le finagalo po o mafaufauga o Ieova e faatatau i so o se mataupu. Ma e tatau foi ona latou faataitai i le faaaoaoga a le Atua o le saunia lea o aoaiga alofa, po o toleniga e faasaʻo ai. (Salamo 103:10, 11; Faataoto 3:11, 12) Peitai, a o lei faia e mātua lenei mea, e tatau foi ia i latou ona faagoto i o latou loto afioga a Ieova, e pei ona timai atu ai le perofeta a le Atua o Mose i le fanauga a Isaraelu anamua e faapea: “Ia i ai foi i lou loto o upu nei [mai ia Ieova] ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei.”—Teuteronome 6:6.

5. O fea le taimi ma i le ā le auala sa tatau i mātua Isaraelu ona aʻoaʻo atu i a latou fanau, ma o le ā le uiga o le “matuā aʻoaʻo soo”?

5 O le suesueina e lē aunoa o le Tusi Paia, le manatunatu loloto i ai, ma le tatalo, e faaauupegaina ai mātua ina faia le mea na sosoo ona poloaia e Mose: “Ia e matuā aʻoaʻo soo [afioga a Ieova] i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a ē nofo i lou fale, pe a ē savali foi i le ala, pe a ē taoto, pe a ē tulai foi.” O le upu Eperu ua faaliliuina i le “matuā aʻoaʻo soo” e uiga i le “ia toe fai foi,” “ia toe taʻu atu pea lava pea,” “ia faamamafa atili atu.” Seʻi mātau pe na faapefea ona faamamafa atili e Mose le manaoga ina ia faamuamua pea afioga a Ieova: “Ia e fusi ai e fai ma faailoga i lou lima, e avea foi ma pale i le va o ou mata. Ia e tusi ai foi i pou o lou fale, atoa ma ou puipui.” E manino la, e manaomia e Ieova mātua ina ia uaʻi atu e lē aunoa ma le alofa i a latou fanau!—Teuteronome 6:7-9.

6. O ā mea sa tatau i mātua ona matuā aʻoaʻo soo ai i a latou fanau, ma o ā aogā e maua ai?

6 O ā “upu nei” a Ieova sa tatau i mātua ona matuā aʻoaʻo soo ai i a latou fanau? Na faatoʻā uma lava ona toe taʻua e Mose le mea sa masani ona taʻua o Tulafono e Sefulu, o loo aofia ai poloaiga ina ia aua le fasioti tagata, aua le mulilua, aua le gaoi, aua le molimau pepelo, ma aua le losilosi. O na manaoga tau i amioga tatau, faapea ma le poloaiga ina ia “alofa atu ia Ieova lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou malosi atoa,” o mea na sa tatau faapitoa lava i mātua Isaraelu ona matuā aʻoaʻo soo ai i a latou fanauiti. (Teuteronome 5:6-21; 6:1-5) Pe e te lē ioe ea o le ituaiga aʻoaʻoga lenei o loo manaomia e fanau i aso nei?

7. (a) O ā mea sa faatusatusa atu i ai fanau i le Tusi Paia? (e) O le ā le mea o le a tatou iloiloina nei?

7 Na taʻu atu i tamā Isaraelu e faapea: “E avea lau avā pei o le vine fua tele mai i totonu o lou fale; o lau fanau e pei o tamai olive e vagavagai lau laoai.” (Salamo 128:3) Ae, ina ia maua e mātua le fiafiaga i a latou “fanauiti” nai lo le tofo ai i faanoanoaga, e tatau ona latou naunau totino atu i aso taitasi i a latou fanau. (Faataoto 10:1; 13:24; 29:15, 17) Seʻi o tatou iloiloina le auala e mafai ai e mātua ona toleni, faasūsū faaleagaga, puipuia, ma aoaia i le alofa a latou fanau i se auala latou te mauaina ai le fiafiaga moni i fanau.

Le Toleniga Mai a o Tamameamea

8. (a) O ai sa avea ma tee mo Timoteo? (e) O anafea na amata ai le toleniga, ma o ā iuga na iu i ai?

8 Seʻi manatunatu foi ia Timoteo, o lē na lagolagoina, i se uiga faafaatusa, e ni tee se lua na matuā mauaa ona faatutūina e avea o ni toleniga—o lona tinā lea, ma le tinā o lona tinā. Talu ai o le tamā o Timoteo o se tagata Eleni ma e foliga mai sa lē talitonu, o lona tinā Iutaia la, o Eunike, ma le tinā o Eunike, o Loi, o i laua ia sa toleniina le tama ‘i tusitusiga paia talu mai lava ona tamameamea.’ (2 Timoteo 1:5; 3:15; Galuega 16:1) O lo la mataalia i le aʻoaʻoina o Timoteo—e ui lava ina o loo pepe o ia—i ‘vavega na faia e Ieova,’ ma sa matuā tauia ai. (Salamo 78:1, 3, 4) Na oo ina avea Timoteo o se misionare i atunuu mamao, a o atonu pe o loo talavou lava o ia, ma sa ia te ia se matafaioi faitaulia i le faamalosiauina atu o uluai faapotopotoga Kerisiano.—Galuega 16:2-5; 1 Korinito 4:17; Filipi 2:19-23.

9. E mafai faapefea e talavou ona aʻoaʻoina le alofia o mailei o le matapeapea i meafaitino?

9 Matuā e, o ā ituaiga o tee o loo iai outou? Mo se faaaoaoga, pe tou te mananao ea ina ia atiina ae e a outou fanau se vaaiga paleni e faatatau i meafaitino? E tatau la ona outou faataatia se faaaoaoga saʻo e ala lea i le lē sailia o mea taugatā uma faaonaponei po o isi mea e tou te lē o matuā manaomia moni. Pe afai e tou te filifilia le sailia o ni lelei faaletino, ia aua la neʻi toe faateʻia outou pe afai e faataitai atu foi le fanau ia te outou. (Mataio 6:24; 1 Timoteo 6:9, 10) O le mea moni lava, pe afai e lē o tutū saʻo lelei i luga tee, e mafai la faapefea ona tupu saʻo i luga le tamai laau?

10. O le taʻitaʻiga a ai e tatau pea i mātua ona saili atu i ai, ma o le ā le uiga e tatau ona ia i latou?

10 O mātua e fiafia i a latou fanau o le a sailiili atu pea i fesoasoani mai le Atua ina ia toleniina ai i latou, i le iloiloina pea lea o le mea e pito sili ona lelei faaleagaga mo a latou fanau. Na faamatala mai e se tinā e toafa lana fanau e faapea: “E oo lava i le taimi a o lei fananau mai le ma fanau, sa lē aunoa ona ma tatalo atu ia Ieova e fesoasoani mai ina ia avea i maʻua o ni mātua lelei, ia taʻitaʻia i lana Afioga, ma ia faatatauina i o ma olaga.” Na ia toe faapea mai: “O le ‘faamuamua o Ieova’ ua lē o se faaupuga masani ae o le ituaiga o olaga lena o loo matou ola ai.”—Faamasino 13:8.

Le “Faasūsūina” e Lē Aunoa

11. O le ā le mea e manaomia uma e tamai laau ma fanau mo lo latou tuputupu aʻe?

11 E manaomia faapitoa lava e tamai laau le faasūsūina pea lava pea, e pei ona faaalia i le auala o loo ola lelei ai laau tetele i autafa o se vaitafe. (Faatusatusa i le Faaaliga 22:1, 2.) O le a tutupu lauolaola aʻe foi faaleagaga pepe pe afai e avatuina e lē aunoa ia i latou le vai o le upu moni o le Tusi Paia. Ae e manaomia e mātua ona manatunatu i le umi o le taimi e mafai ona uaʻi mai ai a latou fanau. Atonu e sili atu ona uigā ni taimi pupuu ae faifai pea e avatu ai aʻoaʻoga, nai lo ni taimi uumi e lē o faifai pea. Aua lē manatu faatauvaa i le tāua o na taimi pupuu. O le faaaluina o taimi e faatasitasi ai e tāua tele e atiina ae ai se fusi i le va o le matua ma le tamaitiiti, o se vavalalata o loo faalaeiauina pea lava pea e le Tusi Paia.—Teuteronome 6:6-9; 11:18-21; Faataoto 22:6.

12. O le ā le tāua o le tatalo faatasi ma le fanauiti?

12 O se tasi o taimi e mafai ona faaalu faatasi ma le fanauiti o le iuga lea o le aso. E manatua e se tasi teine talavou: “E nonofo mai oʻu mātua i vae o o matou moega i po taitasi ma faalogologo mai a o fai a matou lava tatalo.” Na faapea mai le isi, e uiga i le tāua o le faia o lenei mea: “Na iu ina avea ai ma aʻu masani le tatalo atu ia Ieova i po uma a o oʻu lei moe.” Pe a faalogo le fanau i aso taitasi o talanoa o latou mātua e uiga ia Ieova ma tatalo atu ia te ia, e iu ina avea ai Ieova o se peresona moni ia i latou. Na faapea mai se tama talavou: “E mafai ona moeiini oʻu mata e fai laʻu tatalo ia Ieova ma ou vaaia ai se peresona ua pei moni lava o se tamā matua agaalofa. Sa fesoasoani mai oʻu mātua ina ia ou iloa o loo faia e Ieova se vaega i mea uma o loo matou fai ma tautatala ai.”

13. O ā mea e mafai ona faaaofia ai i taimi o aʻoaʻoga faifai pea?

13 Ina ia fesoasoani i fanauiti e mitiiaina vai o le upu moni o le Tusi Paia, e mafai ai e mātua ona faaaofia le tele o ni mea aogā i taimi o aʻoaʻoga faifai pea. Na faapea mai mātua o ni talavou se toalua: “Na amata ona ma aʻoaʻoina tamaiti uma e toalua ina ia nonofo fifilemu i le Maota o le Malo mai lava i uluai vaiaso o o la olaga.” Na faamatala mai e se tamā le mea na faia e lona aiga: “Sa matou lisiina i lalo tusi uma o le Tusi Paia i ni tamai pepa malō e fai ma faasino tusi, ma faataitai ona tuu i le faatulagaga saʻo, matou te faasolosolo uma lava e fai. Sa masani ona faatalitalia ma le naunautai e le fanau lenei mea.” E tele aiga latou te faaaofia se taimi puupuu o aʻoaʻoga a o lei faia pe ina ua uma foi la latou taumafataga. Na faapea mai se tasi tamā: “O le ʻaiga o le afiafi o se taimi lelei lea mo i matou e talanoaina ai le mau o le Tusi Paia i aso taitasi.”

14. (a) O ā gaoioiga tauia faaleagaga e mafai ona auai faatasi ai ma le fanauiti? (e) O le ā le avanoa o iai i le fanau e latou te ono aʻoaʻoina ai ni mea?

14 E fiafia foi fanauiti e faalogologo atu i tala olaola faale-Tusi Paia o loo i Laʻu Tusi o Tala o Le Tusi Paia. * Na mātauina e se tasi ulugalii e faapea: “A o laiti le fanau, sa masani ona talanoaina se lesona mai le tusi o Tala o Le Tusi Paia, ona fai lea o teuga faapitoa a tamaiti ma latou faatinoina vaega i sina tala puupuu. Sa fiafia tele i latou i lenei mea ma e masani ona tauanau mai ina ia faasili atu nai lo le tasi le tala e faatino i suesuega taitasi.” Aua neʻi manatu māmā i le avanoa e ono aʻoaʻoina ai e lau tamaitiiti ni mea! Ua taulotoina e nisi tamaiti e taʻifā tausaga, ni mataupu atoatoa o le tusi o Tala o Le Tusi Paia ma ua oo foi ina latou iloa ona faitau le Tusi Paia! E manatua e se tasi talavou e faapea, ina ua tusa o le tolu ma le ʻafa ona tausaga, sa sese soo lava lona faaleoina o le upu “faaiuga faafaamasinoga,” ae sa faalaeiau atu lona tamā ina ia faaauau pea ona ia faataitaia le faaleoga saʻo.

15. O ā mataupu e mafai ona faaaofia i talanoaga ma le fanau, ma o ā ni faamaoniga ua iai e iloa ai le tāua tele o na talanoaga?

15 O taimi o loo faaaluina faatasi ma lau fanauiti e mafai foi ona faaaogā e sauniunia ai i latou e tufa atu le vai o le upu moni i isi, e pei o le faia o ni tali i sauniga. (Eperu 10:24, 25) Ua manatua e se tasi talavou e faapea: “I taimi e fai ai a matou faataitaiga, sa tatau ai ona ou faia aʻu tali i aʻu lava upu. Sa lē faatagaina aʻu e tau ina faitau mai se tali ae ou te lē o malamalama i ai.” E lē gata i lea, e mafai ona toleniina le fanau ina ia faia se sao uigā i le faiva i le fanua. Ua faamatala mai e se tamaitai na tausia aʻe e ona mātua o ē matataʻu i le Atua e faapea: “Sa lē faatagaina i matou e tau ina ō, e na ona ō faatasi ma o matou mātua i le la galuega. Sa matou iloa e tatau ona faia sa matou vaega, e tusa lava pe na o le oomiina o le logo o le faitotoa ma tuu ai se sāvali. O sauniuniga lelei e muai fai a o lei ō atu i galuega i faaiuga uma o vaiaso, na matou iloa ai mea o le a matou tautatala atu ai. E lē tāitai ona matou feala aʻe i se taeao o se Aso Toonai ma tau fesili pe matou te ō i le faiva. Sa matou iloa e matou te ō.”

16. Aisea e tāua ai le faifai pea o le tausisi atu i le suesuega faaleaiga e faia ma le fanau?

16 O le manaoga o le faifai pea ona avatu i fanauiti le vai o le upu moni o le Tusi Paia e matuā faamamafaina tele, o lona uiga e tāua tele se suesuega faale-Tusi Paia a le aiga e faia i vaiaso taitasi. Ua taʻua e se tamā e toalua lana fanau e faapea o “le vala e sili ona faaʻonoʻono ai i le fanau o le lē tausisia lea o se faasologa faifai pea.” (Efeso 6:4) Na ia faapea mai: “Sa ma filifilia ma laʻu avā se aso ma le taimi ma faamaoni i ai i le faia o le suesuega a le aiga i lena faasologa. E lei umi lava ae amata ona faatalitalia e le fanau lena faasologa i taimi uma.” O na toleniga uma mai lava a o tamameamea e tāua, ina ia ogatusa ma le muāgagana moni, ‘O le mea lava e falala i ai le laau a o itiiti, o le mea foi lena e pio i ai pe a oo ina telē.’

17. O le ā le mea ua tutusa lelei lona tāua ma le avatuina pea i le fanauiti o upu moni o le Tusi Paia?

17 E tāua le avatuina pea i le fanauiti o upu moni o le Tusi Paia, ae tutusa lelei foi lona tāua ma faaaoaoga a mātua. Pe o vaaia ea e a outou fanau o loo tou suesue, auai e lē aunoa i sauniga, faia se sao i le faiva i le fanua, ioe, le fiafia i le faia o le finagalo o Ieova? (Salamo 40:8) E tāua tele lo latou vaaia o na mea. E mataina le faamatalaga a se tasi teine e uiga i lona tinā, o lē na onosaia teteega mai lana tane ma tausia aʻe se fanau e toaono ina ia avea ma Molimau faamaoni, e faapea: “O le mea na sili ona matou maofa ai, o le faaaoaoga lea a Tinā lava ia—na sili atu ona leotele nai lo upu.”

Saunia o le Puipuiga mo Fanauiti

18. (a) E mafai faapefea e mātua ona saunia le puipuiga o loo manaomia mai e a latou fanau? (e) O ā ituaiga o aʻoaʻoga sa maua e fanauiti i Isaraelu e faatatau i vaega faafanautama o le tino?

18 E pei ona masani ona manaomia e tamai laau se puipuiga mai mea matautia e ono faatamaʻia ai, ua faapena foi ona manaomia e fanauiti se puipuiga mai “tagata amio leaga” i lenei faiga amioleaga o mea. (2 Timoteo 3:1-5, 13) E mafai faapefea ona avatu e mātua lenei puipuiga? I le fesoasoani ia i latou e mauaina le atamai tauatua! (Failauga 7:12) Na poloaia e Ieova le fanauga a Isaraelu—e aofia ai ma a latou “tama iti”—ina ia faalogologo i le faitauina o lana Tulafono, lea sa aofia ai le faasino tonu mai o amioga faaleituaiga e tatau ma amioga e lē tatau. (Teuteronome 31:12; Levitiko 18:6-24) Sa taʻua soo vaega faafanautama o le tino, e aofia ai “fuāmanava” ma le ‘totoga sa.’ (Levitiko 15:1-3, 16; 21:20; 22:24; Numera 25:8; Teuteronome 23:10) Talu ai le matuā faaleagaina o le lalolagi i aso nei, e manaomia ai ona iloa e fanauiti le faaaogaina tatau ma le faaaogaina lē tatau o na vaega o le tino o loo aofia i le foafoaga lea na taʻua e le Atua e faapea “ua matuā lelei lava.”—Kenese 1:31; 1 Korinito 12:21-24.

19. O le ā le aʻoaʻoga talafeagai e ao ona avatu i le fanauiti e faatatau i o latou itutinosa?

19 E sili ona lelei mo mātua uma e toalua, po o se tagata matua o loo vaaia se tamaitiiti, ona faasino tonu atu i le tamaitiiti ona itutinosa. Ona la faamatala atu lea i ai faapea e leai lava se isi tagata e tatau ona faataga e paʻi atu i nei vaega. Talu ai e masani i ē o loo faaleagaina tamaiti i faiga faaleituaiga, ona latou tofotofo pe faapeī le tali atu a fanauiti i na faiga faatogafiti faaleituaiga, e tatau ai ona aʻoaʻoina se tamaitiiti ina ia tetee malosi ma faapea atu, “O le a ou taʻuina oe!” Ia aʻoaʻo a outou fanauiti e tatau lava ona latou taʻuina atu so o se tasi e taumafai e paʻi atu ia i latou i se faiga e lē lelei ai o latou faalogona, e tusa lava po o ā ni faamataʻuga matautia e fai atu.

Le Avatuina o Aoaiga Alofa

20. (a) Ua faapefea ona pei aoaiga o le salaeseina o ni lālā ua lē manaomia o se laau? (e) O ā uluai āuga e faaalia i aoaiga, ae o le ā e iu i ai?

20 E maua e fanauiti aogā mai aoaiga alofa, e pei lava ona maua e se laau aogā pe a sala ese ni ona lālā e lē o manaomia. (Faataoto 1:8, 9; 4:13; 13:1) Pe a faagata ese lālā ua lē o manaomia, ona lelei ai foi lea o le ola aʻe o isi lālā. Afai la o loo taulai tasi atu manatu o a outou fanau i meafaitino pe o loo mātele atu i aumea leaga po o faafiafiaga lē mamā, ona pei lea o na faanaunauga sese o ni lālā e manaomia ona sala ese. Pe afai o le a aveesea, o le a fesoasoani lea i a outou fanau e tutupu aʻe ai i le itu faaleagaga. I le taimi muamua lava, atonu e foliga mai e lē logoleleia na aoaiga, e pei lava ona tau faaletonu se laau pe a faatoʻā sala ese ona lālā e lē o manaomia. Ae o iuga lelei o aoaiga e faafouina ai le tuputupu aʻe i le itulagi o loo e manao e ola aʻe ai lau tamaitiiti.—Eperu 12:5-11.

21, 22. (a) O le ā e faaalia ai e lē logoleleia aoaiga i le avatuina pe i le taliaina? (e) Aisea e lē tatau ai i mātua ona taofia ai le avatuina o aoaiga?

21 Ua matuā ioeina la le lē logoleleia o aoaiga i le taimi e avatu ai pe taliaina ai. Na taʻua e se tasi tamā: “Sa tele se taimi na faifaimea faatasi ai loʻu atalii ma se talavou o lē na lapataia ai aʻu e toeaina faapea e lē o se aumea lelei. Sa tatau lava ona ou vave gaoioi nai lo le tulaga na ou faia. E ui lava sa lei auai loʻu atalii i le faia o ni mea sese, ae na umi se taimi na toe tau faasagatonu ai ona manatu.” Na taʻua e le atalii: “Ina ua faasā aʻu mai laʻu uo e sili ona ou māfana i ai, sa ou matuā mafatia lava.” Peitai na ia toe faapea mai: “O se faaiuga lelei lena, auā e lei umi lava ona mavae lena mea, ae faateʻaina loa o ia.”

22 Ua faapea mai le Afioga a le Atua: “O aoaiga foi e aʻoaʻoina ai, o le ala o le ola lea.” E tusa lava la po o le ā le faigata atonu o loo iai i le avatuina o aoaiga, ae aua neʻi taofia le avatuina i a outou fanau. (Faataoto 6:23; 23:13; 29:17) E oo mai le taimi, o le a latou faafetaia ai lo outou faasaʻoina o i latou. Ua toe taʻua e se tasi talavou e faapea: “Ou te manatua lava loʻu ita tele i oʻu mātua pe a la aoaia mai aʻu. Ae o lenei la, semanū e sili atu ai loʻu ita pe ana faapea e lē aumaia e oʻu mātua na aoaiga ia te au.”

Le Taui ua Matuā Tatau ai Taumafaiga

23. Aisea ua matuā aogā ai taumafaiga i le uaʻi alofa uma lea na tuuina atu i talavou?

23 E mautinoa lava, o ituaiga o fanau o loo maua ai e mātua, faapea ma isi le fiafia, o fua na o le tele o le uaʻi alofa atu i ai i aso taitasi. Ae o taumafaiga uma ua tuuina atu ia i latou—pe o i latou o ni fanau faaletino po o ni fanau faaleagaga—ua matuā tatau lelei i ai le taui lea e mafai ona olioli ai. Na faaalia e le aposetolo matua o Ioane lenei mea i lana tusi mai: “E leai soʻu fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali laʻu fanau i le upu moni.”—3 Ioane 4.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 14 Ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

E te Manatua?

□ O ā mea e manaomia uma e tamai laau ma fanau ina ia tatau ai le faamālō?

□ E mafai faapefea, ona aogā le avea o mātua o ni tee e uigā?

□ O le ā e mafai ona faaaofia ai i taimi o aʻoaʻoga i fanauiti, ma o le ā le mea e tatau ona aʻoaʻoina i latou e teena?

□ Ua faapefea ona aogā i se tamaitiiti aoaiga, e pei ona aogā i se laau le salaeseina o ona lālā e lē o manaomia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ē Ana le Ata i le itulau 10]

Courtesy of Green Chimney’s Farm