Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Avea Ieova ma O‘u Malu

Ua Avea Ieova ma O‘u Malu

Ua Avea Ieova ma Oʻu Malu

E PEI ONA FAAMATALAINA E PENELOPE MAKRIS

Na aioi ma le naunautai mai loʻu tinā ia te au: “Tiai lau tane; e mafai lava e ou tuagane ona saili mai se isi tane e sili atu ona lelei mo oe.” Aisea ua manao ai loʻu tinā alofa e talepe laʻu faaipoipoga? O le ā le mea na matuā ita ai o ia?

NA OU fanau i le 1897 i le nuu laitiiti o Ambelos, i le motu o Eleni o Samos. O lo matou aiga o ni tagata e toaaga i le Lotu Orthodox i Eleni. E lei umi se taimi talu ona maliu loʻu tamā, ae ou fanau mai loa, ma sa matou galulue malosi ai, o Tinā, o oʻu tuagane e toatolu ma aʻu, ina ia maua ai se mea e tau ina matou ola ai i na vaitaimi o le matuā mativa.

Na pa le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, ma e lei pine lava mulimuli ane, ae faatonuina loa oʻu tuagane matutua e toalua ina ia tusia o la igoa i le vaegaʻau. Ae ina ia aloese ai mai le faia o lena mea, na la faimalaga atu ai i Amerika, ae tuua ai na o aʻu ma le isi oʻu tuagane ma Tinā i le aiga. I ni nai tausaga mulimuli ane, i le 1920, na ou faaipoipo ai ia Dimitris, o se faiaʻoga talavou i lo matou nuu.

Se Asiasiga Tāua

Ina ua faatoʻā uma lava ona ou faaipoipo, na sau ai le tuagane matua o loʻu tinā mai Amerika e asiasi mai ia i matou. Na sau o ia ma se tasi o tusi o le Studies in the Scriptures, na tusia e Charles Taze Russell. O se lomiga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ia ua faaigoa i aso nei o Molimau a Ieova.

Ina ua suʻe e Dimitris le tusi, sa ia mātauina ai se mataupu ua leva ona ia tau manatunatu i ai a o laitiiti lava e faapea, “O le ā e tupu i le tagata pe a oti?” I le aʻoga maualuga, sa ia fesili ai i se faifeau o le Lotu Orthodox i Eleni e uiga i lenei lava mataupu, ae na te lei mauaina mai ai se tali na faamalie ai lona loto. O le faamatalaga manino ma faigofie ona malamalama i ai na aumaia i le lomiga, na matuā faafiafiaina ai ia Dimitris, o lea na ia alu saʻo ai loa lava i le fale e fai ai inuga kofe i le nuu, o iina e masani lava ona faapotopoto ai tamaloloa o Eleni. O iina na ia faamatala atu ai i tagata mea na ia aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia.

Lo ma Tutū Mausalī mo le Upu Moni o le Tusi Paia

I le amataga o tausaga o le 1920—o le taimi tonu lena a o iai Eleni i le ogatotonu o le isi foi taua. Na auina faamalosi atu ai Dimitris i nuu a uta o Take, i Asia Itiiti. Na manuʻa o ia ma na auina mai ai i lona aiga. Ina ua toe malosi o ia, na ma ō atu faatasi ai i Semurana, i Asia Itiiti (ua avea nei o Izmir, i Take). Ina ua faafuasei ona ola le taua i le 1922, na ma sosola ai loa. O le mea moni, na matuā lamatia le auala na ma sosola ai i Samos i se vaa na matuā faaleagaina. Ina ua ma taunuu i le fale, na ma tootutuli ma faafetai atu i le Atua—o se Atua o loo tumau pea ona itiiti so ma iloa i ai.

E lei pine ae tofia loa Dimitris e faiaʻoga i se aʻoga i Vathy, le laumua o le motu. Sa faaauau ona ia faitau i le lomiga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ma i le tasi po timuga na asiasi mai ai ia i maʻua ni Tagata Aʻoga o le Tusi Paia se toalua mai le motu o Chios. Ua foi mai i laʻua mai Amerika ina ia auauna o ni colporteurs, e pei ona taʻua ai le ʻau faievagelia faataimi atoa i na aso. Na matou nonofo i lena po ma matou talanoa e uiga i le tele o mea e faatatau i fuafuaga a le Atua.

Mulimuli ane, na faapea mai ai Dimitris ia te au: “Penelope, ua ou iloa o le upu moni lenei, ma e tatau ona ou mulimuli ai. O lona uiga, e tatau ona faamutaina loʻu toe pese i le Lotu Orthodox i Eleni, ma e lē mafai ona ou toe auai faatasi ma tamaiti aʻoga i le lotu.” E ui lava sa itiiti lo ma iloa e uiga ia Ieova, ae sa malosi lo ma faanaunauga e fia auauna ia te ia. O lea na ou tali atu ai: “O le a ou lē faalavelave lava ia te oe. Alu lava oe.”

Sa ia faapea mai ma le faatalatū: “Ioe, ae afai e iloa e le Lotu ma pule o le aʻoga la ta gaoioiga lea ua fai, o le a tuli aʻu mai laʻu galuega.”

Sa ou faapea atu i ai: “Aua e te popole, e faapea na o le faiaʻoga se galuega e mafai ona maua ai e tagata uma ni mea e ola ai? O lea o loo ta talavou ma malolosi, i le fesoasoani mai a le Atua, e mafai telē lava ona ta toe mauaina se isi galuega.”

I le taimi lea, na ma iloa ai e iai se isi Tagata Aʻoga o le Tusi Paia—o se faifeau faataimi atoa foi—lea ua sau i Samos. Ina ua ma faalogo e faapea e lei faatagaina o ia e leoleo e faia se lauga lautele faale-Tusi Paia, na ma ō atu loa e saili ia te ia. Na ma maua atu o ia i se faleoloa o talanoa ma ni faifeau se toalua o le Lotu Orthodox i Eleni. I le masiasi ona ua lē mautali e lagolagoina o la talitonuga mai le Tusi Paia, na vave ai lava ona ō ese faifeau. I le maofa o laʻu tane ona o le poto o le faifeau faataimi atoa, na ia fesili atu ai: “E mafai faapefea ona faigofie ona e faaaogā faapena le Tusi Paia?”

Na tali mai o ia e faapea: “E iai se faiga matou te suesueina ai le Tusi Paia.” Sa ia tatalaina lana ato, ma aumai i fafo le tusi mo suesuega, The Harp of God ma faasino mai ia i maʻua le auala e faaaogā ai lenei tusi e faia ai sea suesuega. Sa ma naunau lava e fia iloa atili, o lea, na matou ō atu ai loa o aʻu ma laʻu tane, o le faifeau faataimi atoa, ma isi tamaloloa e toalua faatasi ma le faatauoloa i lona aiga. Na tuuina mai e le faifeau faataimi atoa ia te i matou taitoatasi se kopi o le tusi The Harp of God, ma na amata ai loa i le taimi lena ona matou suesue. Sa faaauau pea la matou suesuega seia teʻa le tulua o po ma ao, ma ina ua lata i le tafa o ata, na amata ai ona matou aʻoina pese na usuina e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia.

Na amata mai ai lava i lena taimi, ona ou suesueina le Tusi Paia mo ni nai itula o le aso. Sa auina mai pea ia i matou e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mai isi atunuu lomiga e fesoasoani mo le faia o suesuega faale-Tusi Paia. Ia Ianuari 1926, na faia ai loʻu tuuina atu i le Atua i le tatalo, i le tauto atu ma le loto atoa e faia lona finagalo. Mulimuli ane, i lena taumafanafana, na faatinoina ai lo ma tuuina atu ma laʻu tane e ala i le papatisoina i le vai. Sa iai so ma faanaunauga malosi e fia talanoa atu i isi e uiga i mea na ma aʻoaʻoina, o lea, na amata ai ona ma ō atu i le faiva mai lea fale i lea fale e tufa atu le sāvali ua taʻua o le Message of Hope.

Tumau e Ui i le Malosi o Teteega

I se tasi aso, na valaaulia ai aʻu e se tamaitai talavou ina ia auai i le tapuaiga i se falesa laitiiti o le Lotu Orthodox i Eleni. Sa ou faamalamalama atu i ai e faapea: “Ou te lē o toe tapuai i le Atua i le auala lena. I le taimi lenei, ua ou tapuai atu ia te ia i le agaga ma le upu moni, e pei ona aʻoaʻo mai e le Tusi Paia.” (Ioane 4:23, 24) Sa maofa o ia ma alu faasalalau atu i tagata uma lava le mea ua tupu, e faaleaga ai foi ma laʻu tane.

E toetoe lava o tagata uma na amata ona tetee mai. E leai se vaipanoa na mafai ona ma maua ai se filemu—e oo lava i lo ma aiga, e oo foi i a matou sauniga na faia ma nai tagata fiafia toaitiiti i le motu. I le uunaiga a patele o le Orthodox, na lolofi mai ai le anoanoai o tagata i fafo o le fale sa faia ai a matou sauniga, ua tauʻai mai maa ma valaau mai upu taufaifai.

Ina ua matou tufatufaina le sāvali, le Message of Hope, sa mulimuli uma mai tamaiti ma tauvalaau mai “le ʻAu Meleniuma” ma isi lava faaupuga faalemanuia. Na amata foi e ē na faigaluega faatasi ma laʻu tane ona faapogaia faalavelave mo ia. I le faaiuga o le tausaga e 1926, na tuuina atu ai o ia i le faamasinoga, na molia e faapea ua lē toe aogā ona avea o ia ma faiaʻoga i se aʻoga a le malo, ma faasalaina ai i le 15 aso i le falepuipui.

Ina ua iloa e Tinā lenei mea, na ia fautua mai ia te au e tiaʻi laʻu tane. Sa ou tali atu e faapea: “Faalogo mai oe loʻu tinā pele, ua e iloa lelei lava e pei foi ona ou iloa, e ese loʻu alofa ma loʻu faaaloalo ia te oe. Ae e lē mafai ona ou faatagaina oe e te faalavelave i le auala o loo ma tapuai ai i le Atua moni o Ieova.” Na foi o ia i lona nuu ma le matuā lē fiafia lava.

I le 1927, na faia ai se fonotaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Atenai, ma na tatala ai e Ieova le auala mo i maʻua ina ia ma auai. Sa faatumuina i maʻua i le fiafia ma na faamalosia ai faaleagaga e ala i le auaufaatasi ma le anoanoai o uso talitonu. Ina ua foi atu i Samos, na ma tufatufaina atu ai le 5,000 kopi o le sāvali o lona matua e faapea, A Testimony to the Rulers of the World, i aai ma nuu o lo matou motu.

I le taimi lena, na faateʻa ai Dimitris mai lana galuega o se faiaʻoga, ma ona o faiga faaituʻau na faia faasaga ia i maʻua, na faigata ai lava ona maua se galuega. Ae talu ai sa ou iloa suʻisuʻi ma sa tomai tele Dimitris i le vali fale, na mafai ai ona lava tupe na maua e ma te ola ai. I le 1928, na faasalaina ai laʻu tane ma isi uso Kerisiano e toafa mai Samos i le taʻi lua masina i le falepuipui ona o le talaʻiina o le tala lelei. Ona e na o aʻu le Tagata Aʻoga o le Tusi Paia lea e saʻoloto, na mafai ai ona ou saunia meaʻai mo i latou i le falepuipui.

Tauivi ma le Tigā o Maʻi

I se tasi taimi, na ou maʻi ai i le faamaʻi o ponaivi le tubercular spondylitis, o se faamaʻi matautia e lei iloa i lena taimi po o le ā le mafuaaga. Sa lē manogi saʻu meaʻai ma sa maualuga i taimi uma loʻu fiva. O le togafitiga na aofia ai le faasimāina o loʻu tino atoa, e amata mai i le ua e oo i oʻu ogavae. Ina ia maua ni a ma tupe, na faatau atu ai e laʻu tane se fasi fanua ina ia mafai ai ona faaauau oʻu togafitiga. O loʻu mafatia, sa ou tatalo atu ai i le Atua i aso uma mo le malosi.

Sa faaauau pea e oʻu aiga ona faateleina teteega pe a asiasi mai ia te au. Na faapea mai Tinā, ua oo nei faalavelave uma ia i maʻua ona ua sui la ma lotu. Ona o le lē mafai ona ou gaoioi, sa susū uma ai loʻu aluga i loimata a o oʻu tagi atu i lo tatou Tamā faalelagi ina ia foai mai le onosai ma le lototele e tumau ai.

I le laulau sa i tafatafa o loʻu moega, sa ou tuuina ai laʻu Tusi Paia ma ni tamai tusi ma sāvali e faatatau mo tagata e asiasi mai. Sa avea o se faaeaga le faia o sauniga a la matou faapotopotoga laitiiti i lo ma fale; auā na mafai ai ona ou maua e lē aunoa faalaeiauga faaleagaga. Sa ma toe faatauina atu foi se isi fasi fanua e totogi ai vailaau mo oʻu togafitiga mai se fomaʻi i Atenai.

E lei pine lava, ae asia loa i matou e le ovasia asiasi. Sa ia lagona le faanoanoa i le vaai mai ia te au i lenei tulaga ma e leai foi se galuega a Dimitris. Sa ia faaalia le agalelei i le fesoasoani mai lea ia i maʻua e faia ni fuafuaga e ma te nonofo ai i Mytilene i le motu o Lesbos. Na ma ō atu iina i le 1934, ma na mafai ai ona faigaluega ia Dimitris. Na ma maua ai foi iina uso ma tuafāfine Kerisiano agaalofa o ē na tausia aʻu i loʻu maʻi. Ina ua mavae le lima tausaga o faia togafitiga, sa auaumalie lava ona ou toe malosi lelei.

Ae peitai, i le 1946, e lei umi lava talu ona mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na ou lagona ai ua ou toe maʻi tigaina lava, i le taimi lea i le maʻi o le manava e taʻua o le tubercular peritonis. Sa faataotolia aʻu mo le lima masina ona o le malosi o le fiva ma le tigā tele. Ae peitai, i le pei lava o muamua, e lei mafai lava ona ou mapu i le talanoa atu i ē asiasi mai, e uiga ia Ieova. Ma na oo foi ina ou toe malosi.

Auauna o se Paeonia e Ui i Teteega

Sa lē motusia sauāga na masani ona oo i Molimau a Ieova i Eleni i tausaga ina ua mavae le taua. E tele taimi na puʻe faapagotaina ai i matou a o auai i le faiva mai lea fale i lea fale. Na toetoe lava atoa le tausaga o faasalaga na tuliina e laʻu tane i le falepuipui. Pe a amata la ma talaʻiga i aso taitasi, e ma te ō lava ma lo ma iloa, e iu foi le aso i le taofia o i maʻua i le ofisa o leoleo. Ae peitai, e lē tāitai ona tuulafoaiina i maʻua e Ieova. E na te aumaia pea le lototele ma le malosi manaomia e tumau ai.

I tausaga o le 1940, na ou faitau ai i le Informant (lea ua avea nei o La Tatou Faiva o le Malo) e uiga i le auaunaga o le paeonia faatuuaga. Sa ou filifili ai ou te taumafai e auai i lenei vala o le auaunaga e manaomia ai ona tuuina atu le 75 itula i le masina i le faiva. O le iuga, sa faateleina aʻu toe asiga ma suesuega faale-Tusi Paia—auā mo se taimi, sa mafai ona ou faia ni suesuega se 17 i vaiaso taitasi. Sa maua foi saʻu alā mekasini i le oganuu o pisinisi i Mytilene, o iina e masani ona ou tufaina atu ai le tusa ma le 300 kopi o Le Olomatamata ma le Ala Mai! i faleoloa, ofisa, ma faletupe.

Ina ua asia e se ovasia faimalaga la matou faapotopotoga i le 1964, na ia faapea mai: “Tuafafine Penelope, sa ou vaai i lau Pepa Faamaumau o Tagata Talaʻi, e maeu ni iuga lelei o loo e maua mai i lau faiva. Aisea e lē faatumu ai sau talosaga mo le paeonia sauatoa?” Ou te faafetai ai pea i ana faalaeiauga; ua avea ai le faiva faataimi atoa ma mea ou te olioli ai mo le sili atu i le tolusefulu tausaga.

Se Mea na Tupu na Faafiafiaina ai Aʻu

I Mytilene e iai se nuu tuaoi e igoa ia Langada, e matuā feomaʻi lava i tagata, o iina e nonofo ai tagata sulufai o Eleni. Sa ma alofia le ō atu i lea fale ma lea fale iina ona o teteega a tagata maelega valea na matou fetaiai. Ae peitai, a o iai laʻu tane i le falepuipui, sa ou uia lea vaipanoa pe a ou asiasi atu ia te ia. I se tasi aso timuga, na valaaulia ai aʻu e se fafine i lona fale ma fesili mai ia te au i le mafuaaga ua falepuipui ai laʻu tane. Sa ou faamatala atu i ai e faapea, ona o le talaʻiga o le tala lelei o le Malo o le Atua ma o loo puapuagatia o ia e pei lava ona puapuagatia o Keriso.

I le taimi lena, na faia ai e se tasi fafine se fuafuaga mo aʻu ou te afe atu i lona fale. Ina ua ou taunuu atu, na ou iloa ai sa ia valaauina ni fafine se toasefululua. Sa ou faatalitalia lava o le a ou fetaiai ma ni teteega, o lea na ou tatalo ai i le Atua ina ia foai mai le atamai ma le lototele e fesagai ai ma so o se mea o le a tupu mai. E tele fesili na fesiligia e fafine, ma na lagā ai e nisi ni manatu tetee, ae sa mafai lava ona ou saunia tali mai le Tusi Paia. Ina ua ou tū i luga o le a ou alu, na talosaga mai ai le fafine e ona le fale ina ia ou toe alu atu i le aso e sosoo ai. Na ou talia ma le fiafia le valaaulia. Ina ua ma taunuu atu ma laʻu paga i le aso na sosoo ai, na ma iloa ai ua leva ona faatali atu fafine.

Ina ua mavae lena mea, ona faaauau ai lava lea o la matou talanoaga i se faavae faifai pea, ma sa tele ni suesuega faale-Tusi Paia na amataina ai. E toatele fafine na agaigai i luma i le poto saʻo, ma sa faapena foi ma o latou aiga. O le vaega lenei na mulimuli ane faavaeina aʻe ai le faapotopotoga fou o Molimau a Ieova i Mytilene.

E Agalelei Mai Pea Ieova ia te Au

I le faagasologa o tausaga, na faamanuia ai e Ieova a ma taumafaiga ma laʻu tane e auauna ia te Ia. O si vaega toaitiiti o Molimau na iai i Samos i le faagasologa o le sefulu tausaga o le 1920, ua tupu aʻe ma avea o ni faapotopotoga se lua, ma se vaega e tasi o le suesuega o Le Olomatamata e tusa ma le 130 le ʻau talaʻi. Ma i le motu o Lesbos, e fa faapotopotoga e iai ma vaega e lima e iai le tusa ma le 430 tagata e folafolaina le Malo. Sa faalauiloa ma le maelega e laʻu tane le Malo o le Atua seia oo i lona maliu i le 1977. Maeu se faaeaga i le vaai atu ia i latou o ē na ma fesoasoani i ai o tumau pea ma le maelega i le faiva! Ioe, ma a latou fanau, fanau a a latou fanau, ma fanau a fanau a a latou fanau, o loo faia aʻe ai ia i latou na le motu o tagata e toatele o loo tapuai atu ma le autasi ia Ieova!

O loʻu olaga i le auaunaga faa-Kerisiano, ua sili atu nei i le 70 tausaga, e lē faigofie. Peitai ua avea pea Ieova ma ʻolo malosi e lē mafaatusaina. Ona o le tulaga matua ma ua agaʻi ina lē lelei le soifua maloloina, ua tele ina ou faataotolia ma ua matuā itiiti lava se mea e mafai ona ou fai i le talaʻiga. Ae pei ona faia e le faisalamo, ua mafai ai ona ou faapea atu ia Ieova: “O loʻu malu o ia ma loʻu ʻolo; o loʻu Atua ou te faatuatua ia te ia.”—Salamo 91:2.

(Na maliu le tuafafine o Makris a o sauniunia lenei mataupu. Na ia te ia le faamoemoe faalelagi.)

[Ata i le itulau 26]

O ia ma lana tane i le 1955

[Ata i le itulau 26]

Semanū e atoa le 100 tausaga o le tuafafine o Makris ia Ianuari 1997