Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Taumafai e Avea ma “Le Faigaluega e Leai se Mea e Mā Ai”

Ia Taumafai e Avea ma “Le Faigaluega e Leai se Mea e Mā Ai”

Ia Taumafai e Avea ma “Le Faigaluega e Leai se Mea e Mā Ai”

E PEI ONA FAAMATALAINA E ANDRÉ SOPPA

Na matuā aasa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma na aumaia ai le faamasaatoto e lē mafaamatalaina ma le leai o se faamoemoe ina ua mavae le taua. I le avea o aʻu o se tagata e avatua faailoilo i Fuavaa a Siamani na faatulaga e latalata i Narvik, i Nouē, na mafai ai ona ou muai iloaina faiga faataugā a tagata i isi tagata. I le po, i le saogalemu i le āva, o le matagofie o le feemoemoai o molī i le itu lagi i mātū na oo ai ina ou manatunatu loloto i le olaga. Sa ou mautinoa ai faapea o le Atua o lē na foafoaina na mea e lē mafai ona tuuaia mo faiga faavalemalosi o taua.

NA OU fanau i le 1923 i le tamai nuu o Lassoth (o loo tu nei i Polani), e latalata i le tuaoi o Czech, ma sa ou ola aʻe i se aiga matitiva e nonofo i le faatoaga. O oʻu mātua e Katoliko, ma sa iai se vaega tele a le lotu i o matou olaga. Peitai ane, muamua atu na amata ai ona ou fesiligia le saʻo o laʻu lotu. I totonu o lo matou nuu, sa iai aiga Porotesano e tolu, ma sa faaesea i latou e tagata Katoliko. Na ou lē malamalama pe aisea ua faapea ai. I le aʻoga, sa aʻoaʻoina ai i matou i mataupu faalelotu. Ae i se tasi aso ina ua ou fesili atu i le patele e faamatala mai le Tasitolu, na pau laʻu mea na maua ai o le tāina faasefulu o aʻu i le ofe. E ui i lea, o se mea na tupu a o 17 tausaga loʻu matua lea na faamautinoa ai loʻu lē fiafia i le lotu. Na maliliu mātua o loʻu tinā e na o le tasi le masina na va ai le maliu o le tasi mai le isi, ma sa lei lava se tupe a loʻu tinā e totogi ai sauniga o maliu e lua. O lea la na ia fai atu ai i le patele pe mafai ona ia totogia le tau mulimuli ane ai. Na tali atu le patele: “O loo iai ni mea a ou mātua, pe lē moni lea? Faatau mea na, ma faaaogā le tupe mo sauniga o falelauasiga.”

I ni nai tausaga a o lei oo atu i le taimi lena, ina ua umia e Hitila le pule i le 1933, sa lē mafai ai loa ona toe faataga i matou e tautatala i le gagana Polani; sa tatau loa ona matou tautatala i le gagana Siamani. O i latou na teena, pe lē mafai ona aʻoaʻoina le gagana Siamani, na faasolosolo ona mou ese atu—na auina atu i nofoaga o faasalaga, o le tala lena na mulimuli ane taʻu mai ia i matou. E oo lava i le igoa o lo matou nuu na suia i le igoa Siamani, o Grünfliess. Na ou musu ma le aʻoga i le 14 o oʻu tausaga, ma e talu ai sa ou lē iai i le faalapotopotoga o Talavou a Hitila, na matuā faigata ai lava ona maua se galuega. Peitai, mulimuli ane, sa aveina atu aʻu e aʻoaʻoina e fai ma tagata faiuamea. Ina ua amata le taua, na faia ai tatalo i le falesa mo Hitila ma autau a Siamani. Sa ou tau mānatu pe lē o faia foi ni tatalo faapea i le isi itu mo le manumalo.

Auaunaga i Fuavaa a Siamani

Ia Tesema o le 1941, na tusia ai loʻu igoa mo le fuavaa a Siamani, ma i le amataga o le 1942, na auina atu ai aʻu i le talafatai o Nouē e auauna i vaa suesue. Sa tofia i matou e galulue i tiute o le puipuia o vaa i le va o Trondheim ma Oslo, le faafeaoina o vaa o loo iai fitafita, meatau, po o uta. A o oʻu iai i le sami na ou faalogo ai i seila e toalua o talanoa i le iuga o le lalolagi pei ona valoiaina i le Tusi Paia. E ui ina fefefe e talanoa faalauaitele, ae na la taʻu mai ia te au faapea, o o la mātua sa auaufaatasi ma Molimau a Ieova ae e la te lei mulimuli atu i la latou faaaoaoga. O le taimi muamua lava lea na ou faalogo ai i Molimau a Ieova.

I le iuga o le taua, na avatu faapagota i matou e autau a Peretania ma tuuina atu ia Amerika ina ia toe faafoi atu i Siamani. O i matou na iai o matou fale i laufanua o Soviet, na auina atu i le falepuipui i Liévin, i le itu i mātū o Falani, e faigaluega ai i le eliina o le koale. O le taimi lea ia Aokuso o le 1945. Ou te manatua loʻu fesili atu i se tasi o oʻu leoleo Falani po o le ā lana tapuaiga. Na ia tali mai, “Katoliko.” Talu ai o aʻu foi o se Katoliko, sa ou fesili atu ia te ia po o le ā ua ala ai ona ma feainai? “E maimau le taimi e saili ina ia malamalama i ai. Ona pau lava o le tulaga o mea ua iai,” o lana tali mai lea. Ia te au lava ia o se mea e matuā lē talafeagai i tagata o le lotu e tasi ona fetauai ma fasiotia e le tasi le isi.

Se Ave o le Malamalama i se Nofoaga e Eli ai le Koale

O loʻu aso muamua lava i le nofoaga e eli ai le koale faatasi ai ma tagata eli koale o le nuu, na ma ʻaia ai ma Evans Emiot ana sanuisi. E sau o ia mai i Ohio, i le Iunaite Setete, ae ua aumau i Falani mo ni tausaga. Na ia talanoa mai ia te au i se lalolagi lea o le a lē toe iai ni taua. Na faateia aʻu i ona uiga agalelei. Sa lei faasagatau mai ia te au e ui lava o aʻu o se Siamani ae o ia o se Amerika. Na lei toe iai sa ma fesootaiga seia oo i le amataga o le 1948 ina ua ia tuu mai ia te au le tamai tusi e faaulutala e faapea “The Prince of Peace.” O iina na ou aʻoaʻoina ai loa le Atua agalelei o lē e na te inosiaina taua—le ituaiga o Atua na ou manatunatu i ai a o oʻu matamata atu i molī i mātū. Sa ou finafinau e sailia le lotu lea e aʻoaʻoina lena tulaga. Ae talu ai e galue Evans i le isi itu o le mea e eli ai koale, sa lē mafai ai ona ou faafesootaia o ia. Sa ou alu atu faataamilo i vaega eseese o lotu i le falepuipui, e fesilisili pe e iai nisi e iloa se mea e faatatau i lenei tamai tusi, peitai sa lei faamanuiaina.

Mulimuli ane, ia Aperila i le 1948, na faasaoloto ai aʻu mai le falepuipui ma avea ai o se tagata faigaluega saoloto. O le Aso Sa lava na sosoo ai, na faateia aʻu i le faalogo atu i se tamai logo o loo tagitagi mai i le ala. Maeu loʻu fiafia i le vaai atu ia Evans! Sa faatasi o ia ma se vaega o Molimau a Ieova o loo tautauina i o latou tauʻau pepamalo e faailoa ai le matua o le lauga i le lautele. O le Molimau o loo ia taina le logo o Marceau Leroy, o loo avea nei o ia ma se tasi o le Komiti o le Lālā i Falani. Sa faafeiloai atu aʻu i le tagata Polani e tautala faa-Siamani e igoa ia Joseph Kulczak, na puapuagatia o ia i nofoaga o faasalaga ona o lona faatuatua. Na ia valaaulia aʻu ou te alu atu i le sauniga i le afiafi lena. Sa lei tele soʻu malamalama i mea na talanoaina, ae ina ua sii uma i luga lima o i latou na auai i le sauniga, sa ou fesili atu i le tagata sa i oʻu tafatafa pe aisea na tasii ai i luga o latou lima. “O i latou na e mafai ona ō atu i Dunkerque i le vaiaso a sau e talaʻi.” Sa ou fesili atu: “E mafai ona ou alu?” O le tali na tuuina mai: “Ioe, e mafai!” O lea la i le Aso Sa na sosoo ai, na ou alu ai loa e talaʻi mai i lea fale i lea fale. E ui e lē o tagata uma na matou feiloai na fiafia mai, ae na ou olioli lava ma sa lei umi ae ou talaʻi loa e lē aunoa.

Aʻoaʻoina le Pulea o Loʻu Ita

E lei umi talu mai lena taimi, ae amata loa e Molimau ona talaʻi i fale o loo āpi ai fitafita lea o loo nonofo ai pagota Siamani ua saoloto. Sa lē faigofie lea mo aʻu, talu ai sa lauiloa aʻu iina i loʻu ita leaga. Afai e ula mai se tasi i laʻu talaʻiga, ou te faafefeina lena tagata, i le faapea atu: “Afai e te lē faaeteete, o le a e oo i ni faalavelave.” I se tasi o taimi a o oʻu faigaluega i le eliina o le koale, na ou tuʻia ai se tasi na fāifai ia Ieova.

Peitai, faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova, sa mafai ai ona ou faia suiga i oʻu uiga. I se tasi aso, a o matou talaʻi i fale e āpi ai fitafita, sa faalavelave ane se vaega o tamaloloa na inu tele i le ava malosi i nisi o Molimau. I le iloaina o loʻu ita vave, sa taumafai uso na matou faatasi e taofi aʻu mai le faasalavei ane, ae o se tasi o tamaloa na laa mai e faafefe aʻu ma amata ona tatala lona peleue. Sa ou oso ese mai laʻu uila, tuu atu ia te ia e taofi, ma tuu oʻu lima i aʻu taga. Sa matuā faateia lava o ia i lenei mea, ma o lea na ia faalogo mai ai i le mea na ou fai atu ai. Sa ou fai atu ia te ia e alu i le fale e moe ona sau ai lea i le lauga i le lautele. Ioe e ta ane le tolu i le afiafi, ua iai o ia iina! O le iuga mulimuli, pe tusa e toʻa 20 tagata sa avea muamua ma pagota na taliaina le feau. A o aʻu, na ou papatiso ia Setema i le 1948.

O se Faasologa Pisi ae Tauia

Sa tuuina mai ia te au le tiute tauave o le vaaia o oganuu ia o le a matou talaʻi ai, ma le sailia o nofoaga e mafai ona faia ai lauga i le lautele. Ina ia faataunuuina lenei tofiga, o nisi o taimi ou te malaga atu ai pe tusa o le 30 maila [50 kilomita] i laʻu tamai uilaafi, a o lei alu atu e faigaluega i le mea e eli ai le koale i le sifi mulimuli. Ona oo lea i faaiuga o vaiaso, e matou te ō atu i le oganuu i le pasi ma tuu solo atu tagata talaʻi pe toalua po o le toafā faatasi ai ma le failauga. I taulaga e tetelē atu, pe a mauaina se nofoaga e fetaui lelei, e fai se faaputuga i a matou atopau e faaaogā e fai ma pulelaa. E masani ona tautauina pepamalo i o matou tauʻau e faalauiloa ai le matua o le lauga i le lautele lea e matou te valaaulia i ai tagata.

I le 1951 na ou feiloai atu ai ia Jeannette Chauffour, o se Molimau mai i Reims. O le mea moni na tupu aʻe le alofa i le uluai vaai ia te ia, ma i le tausaga na sosoo ai, ia Me 17, 1952, na ma faaipoipo ai loa. Sa ma siitia atu i Pecquencourt, o se taulaga e eli ai le koale e latalata i Douai. Peitai, e lei umi, ae amata loa ona iai oʻu faafitauli tau i le soifua maloloina. Sa ou maua i le silicosis, o se maʻi e aafia ai le alāea e māfua mai i le faigaluega i nofoaga e eli ai le koale, peitai sa lē mafai ona ou mauaina se isi ituaiga o galuega. O lea, i le 1955, i le taimi o le tauaofiaga faava-o-atunuu i Nuremberg, i Siamani, ina ua talosagaina i maʻua e fesoasoani i se tamai faapotopotoga i Kehl, o se tamai taulaga e tele ai falegaosimea i Rhine, sa ma avanoa e siitia atu iina. O le taimi lena, sa na o le 45 le autalaʻi i le faapotopotoga. I le isi fitu tausaga na ma galulue ai ma lenei faapotopotoga, na faateleina le aofai o le autalaʻi i le 95.

Faaeaga Atili o le Auaunaga

I le vaai atu ua mautū lelei le faavaeina o le faapotopotoga, na ma talosaga atu ai i le Sosaiete mo se tofiga e galulue ai o ni paeonia faapito i Falani. Na faateia i maʻua ina ua tofia atu i Pale. Na faatumulia i maʻua i le olioli i le valu masina na ma faaaluina iina. O i maʻua uma ma Jeannette sa maua se faaeaga e faia ai ni suesuega faale-Tusi Paia e 42. E toalima a ma tagata suesue na papatiso a o ma iai iina, ma e toʻa 11 isi na taliaina le upu moni mulimuli ane ai.

Talu ai e ma te nonofo i le vaipanoa o tagata aooga i le Vaega Latina, e masani lava ona ma feiloai atu ai i polofesa mai Sorbonne. Na suesueina le Tusi Paia e se polofesa faifilosofia ua litaea sa ia faia faamalologa i le faatuatua ma oo ai lava ina avea o ia ma se tasi o Molimau a Ieova. I se tasi o aso na ou amataina ai se talanoaga faale-Tusi Paia ma se tagata e faigaluega inisinia sivili o lē sa fesootai vavalalata atu ma aʻoaʻo Jesuit. Na sau o ia i lo ma fale i le ta o le tolu i le afiafi ae faatoʻā alu ese i le ta o le sefulu i le po. I le faateia tele o i maʻua, sa toe foi mai i le tasi ma le ʻafa itula mulimuli ane ai. Sa ia talanoa atu i se Jesuit e lē mafai ona taliina ana fesili e faatatau i le valoaga o le Tusi Paia. O le ta o le tasi i le vaveao, na alu ai o ia i le fale, ae toe foi mai i le ta o le fitu i le taeao. Na oo ina avea foi o ia ma Molimau a Ieova. O sea galala mo le upu moni na matuā faalaeiauina ai aʻu ma laʻu avā.

Ina ua uma le auaunaga i Pale, na valaaulia aʻu e auauna o se ovasia femalagaai mo le itu i sasaʻe o Falani. Sa avea o se olioli moni mo i maʻua le asiasia o faapotopotoga e tāutala i le gagana Falani ma le gagana Siamani, ma faamalosiau i le auuso. A o asiasi atu i le faapotopotoga i Rombas, i Lorraine, sa ou feiloai atu ai ia Stanislas Ambroszczak. O ia o se tagata Polani o lē sa auauna i se vaamaulu a le Allied a o faia le taua ma sa tau ai i ogasami o Nouē. Sa ma iai i itu e feteenai a o ma iai i le ogasami e tasi. O lenei la ua avea i maʻua o uso o loo galulue faatasi e auauna atu i lo tatou Atua, o Ieova. O se tasi o mea na tupu i se tauaofiaga i Pale, sa ou vaaia ai se tasi ou te iloaina. O ia o le taitaiau o le vaega lea sa avea ai aʻu ma pagota i le itu i mātū o Falani. Maeu lo ma fiafia i lo ma galulue faatasi a o faagasolo le tauaofiaga! O le malosi lena o le Afioga a le Atua lea e suia ai tagata na feainai muamua e avea ma uo mamae!

E faanoanoa ai, ina ua mavae le 14 tausaga i le galuega femalagaai, sa tatau loa ona taofia ona o tulaga faaletonu o loʻu soifua maloloina. Peitai, na ma maumauai ma laʻu avā e faaauau i le auaunaga ia Ieova i le mea sili e ma te mafaia. Sa maua mea e ma te nonofo ai ma galuega i le taulaga o Mulhouse, i le itu i sasaʻe o Falani, ma avea ai o ni paeonia (faievagelia faataimi atoa).

O le isi olioli sili i le gasologa o tausaga, o loʻu aafia ai lea i le fausiaina o Maota o Malo. I le 1985, na faatonuina ai aʻu e faamaopoopoina se vaega mo faugafale mo le itu i sasaʻe o Falani. E ala i le faaaogaina o tagata tomai i faugafale ma le toleniina o tagata na tauofo ma le loto, na mafai ai ona matou faatulaga se vaega lea na auai i faugafale po o le toe faaleleia o le sili atu i le 80 Maota o Malo, ma faia nei fale ia talafeagai mo le tapuaiga ia Ieova. Ma maeu loʻu fiafia, i le 1993, na ou galue ai i le fausiaina o se Maota Fono ma Maota o Malo e lima i French Guiana, i Amerika i Saute!

Agaʻi Pea i Luma e Ui i Tofotofoga

Ou te faapea atu ma le mautinoa, i le sili atu i le 50 tausaga ua tuanai o gaoioiga faatiokarate, na faatumulia loʻu olaga i le olioli ma faaeaga i le auaunaga. Ae pagā lea, ia Tesema i le 1995 na maliu ai si aʻu avā pele, lea sa ma mafuta i le 43 tausaga. A o avea lenei ma taimi sili o faanoanoaga—ma o loo oʻu faanoanoa lava e oo mai i le taimi nei—ua aumaia ia te au e Ieova le malosi, ma ua aumaia ia te au e uso ma tuafāfine le alofa ma le lagolagosua lea ua faaitiitia ai tiga a o faagasolo atu taimi.

O loo oʻu manatua lelei pea upu a se uso o le vaega faauuina i se tauaofiaga i Munich, i Siamani, i le 1963. Na ia faapea mai: “Andre, aua neʻi e vaai i le itu tauagavale po o le itu taumatau. Na oo tofotofoga i uso i nofoaga o faasalaga. O lea la e faalagolago lava ia i tatou le faaauau pea. Aua lava neʻi o tatou faanoanoa ia i tatou lava. O lea ia agaʻi pea i luma!” O loo oʻu teuina pea nei faamatalaga i loʻu mafaufau. O lea ua lē tele se mea ou te mafaia ona o le lē lelei o le soifua maloloina o le tino ma le agaʻi ina matua, ae o upu o loo maua i le Eperu 6:10 ua avea pea o se puna o faamafanafanaga ia te au: “Auā e le amioletonu le Atua, na te le faagalogaloina la outou galuega ma le alofa ua outou faaali mai ai i lona suafa.” Ioe, o le galue i le auaunaga ia Ieova o se faaeaga silisili lea e mafai ona maua e so o se tasi lava. Mo le 50 tausaga ua tuanai, o loʻu sini na iai, ma o loo iai pea, o le avea ma “le faigaluega e leai se mea e mā ai.”—2 Timoteo 2:15.

[Ata i le itulau 22]

Le ituaiga o vaa lea na ou auauna ai i āva o Nouē

[Ata i le itulau 23]

Talaʻiga e faaaogā ai uilavilivae i le itu i mātū o Falani

[Ata i le itulau 23]

O le faaputuga atopau na faaaogā e fai ma pulelaa mo le lauga i le lautele

[Ata i le itulau 24]

Faatasi ma laʻu avā o Jeannette, i le ma faaipoipoga i le 1952