Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Le Masiofo Foga Uliuli o le Toafa o Suria”

“Le Masiofo Foga Uliuli o le Toafa o Suria”

“Le Masiofo Foga Uliuli o le Toafa o Suria”

O LONA lanu e enaena vaivai, o ona oloa e papaʻe pei ni penina, a o ona mata e uli ma feilafi. Sa lelei ana aʻoga ma o se tagata e tomai faapitoa i mea tau gagana. O lenei tupu tamaitai toa na faapea tala e sili atu lona tomai faalemafaufau na i lo Cleopatra ma atonu e tutusa o la lalelei. Talu ai sa toa o ia e tu malosi e tetee atu i le tulaga pule o le malo na puleaina le lalolagi i ona aso, na ia faataunuuina ai se tofiga faavaloaga o loo i se tala faale-Tusi Paia. I le mavae o se taimi umi talu ona maliu o ia, na viiviia ai pea o ia e tusitala, ma tusia e le au tusiata ona ata i se tulaga sili ona aulelei i lo le tulaga moni sa iai. Ua tusia e se fatusolo o le 19 o senituri o ia e faapea, “o le masiofo foga uliuli o le toafa o Suria.” O lenei fafine ua viiviia, o Zenobia—le tupu tamaitai o le aai o Suria o Palmyra.

Na faapefea ona maua e Zenobia le tulaga lauiloa? O le ā le tulaga faapolotiki na taʻitaʻiina atu ai i lona tulai i le pule? O le ā e mafai ona taʻua e faatatau i ona uiga faaletagata? Ma o le ā le tofiga faavaloaga na faataunuuina e lenei tupu tamaitai? Seʻi iloilo muamua le tulaga o le laufanua lea o loo tupu ai le tala.

Se Aai i le Faatausiusiuga o se Toafa

O le aai o Zenobia o Palmyra, pe tusa e 130 maila [210 kilomita] e iai i le itu i mātū i sasaʻe o Tamaseko, i le faatausiusiuga i mātū o le toafa o Suria, le mea o loo faaifoifo mai ai agaʻi i le laugatasi mauga o loo faafesagai ma Lepanona. O lenei aai i le toafa e tu i le va o le Sami Metitirani agaʻi i sisifo ma le vaitafe o le Eufirate agaʻi i sasaʻe. Atonu na taʻua e le tupu o Solomona le aai lea o Tatemora, o se nofoaga na aogā mo le lelei o lona malo i itu e lua: e avea ma nofoaga malu e tetee atu ai i autau mai le itu i mātū ma avea o se sootaga tāua i le faasologa o taulaga. O lea, ‘na toe fausia ai Tatemora i le vao,’ e Solomona.—2 Nofoaiga a Tupu 8:4.

O le talafaasolopito o le faitau afe tausaga mulimuli mai ai i le pulega a le tupu o Solomona, e lē o toe taʻua ai lava se mea e uiga ia Tatemora. Afai na saʻo le faailoaina mai o Palmyra lava lena, o lona oo la i le tulaga lauiloa na amata ina ua mavae le avea o Suria o se malo i nuu i tua o le Emepaea o Roma i le 64 T.L.M. Fai mai Richard Stoneman i lana tusi Palmyra and Its Empire—Zenobia’s Revolt Against Rome: “E lua vaega sa tāua ai Palmyra ia Roma, o le tulaga i le tamaoaiga ma le tulaga tau i vaegaau.” Talu ai o lenei aai e olaola ona pama, sa i le fetaulaiga o le ala fesootai tele i le va o Roma i Mesopotamia ma le itu i Sasaʻe, e ala atu ai la iina le oa a le au faatauoa o le lalolagi i aso na—o le au faimea faamanogi meaʻai mai Initia i Sasaʻe, le au faiie silika mai Saina, ma isi oloa mai Peresia, Mesopotamia i Lalo, ma laufanua o le Metitirani. Na faalagolago atu Roma i le mauaina mai o ia oloa.

I tulaga faavaegaau, na avea le malo o Suria ma aai e puipuia le va fetauaʻi o vaegaau a Roma ma Peresia. O le vaitafe o le Eufirate na va ai Roma mai ona malo tuaoi i sasaʻe i le gasologa o le uluai 250 tausaga o o tatou Aso Taatele. O Palmyra sa faasaga tonu mai lava i le toafa, i sisifo o le aai o Dura-Europos i luga o le Eufirate. O le matauina o lona tulaga tāua, na asiasi atu ai emeperoa Roma o Hadrian ma Valerian i Palmyra. Na lagolago atu Hadrian i le tulaga mataina i faugafale o le aai ma faia le tele o foai. Na tauia e Valerian se tagata tāua o Palmyra e suafa ia Odaenathus—le tane a Zenobia—i le siitia o ia i le tofi konesula o Roma i le 258 T.A., ona o lona manumalo faasaga ia Peresia ma faalauteleina atu tuaoi o le emepaea o Roma agaʻi i Mesopotamia. Na faia e Zenobia se vaega tāua i le tulai mai o lana tane i le malo. Na tusi le tusitala o talafaasolopito o Edward Gibbon e faapea: “O le taulau manuia o Odenathus sa tele ina faapogaia ona o le lē faatusalia o le utamamao ma le lototele na faafoeina ai e [Zenobia].”

I lena lava vaitaimi, na filifili ai le tupu o Sapor o Peresia e foua le pule a Roma ma faamalosi lana pulega i luga o malo uma na iai muamua o Peresia. Faatasi ai ma se autau ua matuā faaauupegaina, na ia agaʻi atu ai e osofai i le itu i sisifo, puea aai o vaegaau a Roma o Nisibis ma Carrhae (Karana), ma agaʻi atu ai e osofaia Suria i mātū ma Kilikia. Na alu ane le emeperoa o Valerian e taʻitaʻia atu lana vaegaau faasaga i ia ʻau peitai na faatoilaloina ma puea e le ʻau Peresia.

Na manatu Odaenathus ua tatau ona auina atu loa ni meaalofa taugata ma se feau o le filemu i le tupu o Peresia. Na faatonu ma le faamaualuga e le tupu o Sapor ia lafoaia ia meaalofa i le Eufirate ae ia oo atu Odaenathus i ona luma i se tulaga faapagota e faatalosagaina lea tulaga. I le tali atu i ai, na faapotopoto loa e tagata Palmyra se autau o tagata aumau solo i le toafa ma ē na totoe o vaegaau a Roma ma amata ona osofai faalausosoo atu i ʻau ia ua tuumuli a Peresia. Ona o osofaiga faatamoe faalausosoo a tagatatau o le toafa na itiiti ai se puipuiga o ʻau a Sapor—ua lē lavavā mai le taua ma mamafa a latou avega o mea na maua mai le taua—ma faamalosia ai loa e sosola.

O le matauina o le manumalo o Odaenathus ia Sapor, na avatua ai ia te ia e le atalii o Valerian ma lē e sosoo atu i lona tulaga pule o Gallienus, le igoa corrector totius Orientis (kovana o Sasaʻe atoa). Mulimuli ane, na faaigoaina ai e Odaenathus ia lava i le igoa “tupu o tupu.”

Faanaunau Zenobia i le Faia o se Emepaea

I le 267 T.A., i le tumutumuga o lana nofoaiga, na tagatavaleina ai Odaenathus ma lona suli, faapea na faia lea e se atalii o sona uso na fia faatavā atu i le tofi. Na umia loa e Zenobia le tulaga o lana tane, ona sa laitiiti tele lana tama tama. O lona lalelei, le naunau, le onomea o sē pule, o sē na masani e galulue felagolagomai i le pulega ma lana tane ua oti, ma o sē poto i le tele o gagana, na mafai ai ona ia maua le faaaloalogia ma le lagolagosua a ona tagatanuu—o se faafoega matuā mataina tele i tagata nonofo solo i toafa o Suria (Bedouin). Na fiafia tele Zenobia i le aʻoaʻoina ma le tele o tagata atamamai na ia avatu e latou te faatasitasi. O se tasi o ana faufautua o le faifilosofia ma o se failauga maoaʻe o Cassius Longinus—na taʻua faapea ua avea “o se faletusi ola ma o se fale e teu ai le poto.” Ua taʻua e le tusitala o Stoneman: “I le lima tausaga talu ona mavae le maliu o Odaenathus . . . na faamautu ai e Zenobia ia lava i mafaufau o ona tagata i le avea o ia ma masiofo o Sasaʻe.”

I le tasi itu o le laueleele e pule ai Zenobia na iai Peresia, lea na faatoilaloina e i laua ma lana tane, ae i le isi itu sa iai Roma ua paʻū. E tusa ai i le tulaga na iai le Emepaea o Roma i lena taimi, ua faapea mai ai le tusitala o talafaasolopito o J. M. Roberts: “O le senituri lona tolu sa . . . o se taimi faigata mo Roma i le tuaoi i sasaʻe ma sisifo, a o totonu lava ia, ua amata iina se vaitaimi fou o feteenaiga ma fetauaiga i le va o ona tagata. E toʻa luasefululua emeperoa (e lē aofia ai ē na ona faafoliga i ai) na pule ai.” Ae o le masiofo Suria, sa avea o sē na matuā lelei ona faavaeina lana pulega i lona malo. Ua matauina e Stoneman e faapea: “O le pulea lelei o le paleni o emepaea e lua [Peresia ma Roma], na mafai ai e Zenobia ona fuafua le faia o se emepaea lona tolu e puleaina na emepaea e lua.”

Na maua e Zenobia se avanoa e faalautele ai ona malosi tau pule faatupu i le 269 T.A., ina ua aliaʻe i Aikupito se tagata na faafoliga mai na te finauina le puleaga a Roma. Na vave lava ona agaʻi atu i Aikupito le osofaiga a le autau a Zenobia, faatamaia le au tetee, ma pulea le atunuu. O le faalauiloaina o ia o le tupu tamaitai o Aikupito, na ia faia ai tupe siliva na lomia ai lona igoa. Na faapea ona lautele atu ai lona malo mai le vaitafe o le Naila agaʻi i le vaitafe o le Eufirate. I lea la tulaga i lona soifuaga, na ia maua ai le tulaga o le avea ma “tupu o le itu i toga” lea o loo taʻua i le valoaga a Tanielu i le Tusi Paia, talu ai o lea na pulea e lona malo i le taimi lea le vaipanoa i le itu i toga o le nuu o Tanielu. (Tanielu 11:25, 26) Na ia faatoilaloina foi ma pulea le tele o atunuu o Asia Itiiti.

Na faamalosia e Zenobia ma teuteuina lelei lona aai tutotonu o Palmyra, i le mamao na faapea ona tulaga tutusa ai ma aai tetele o le malo o Roma. Na oo atu le fua faatatau o lona faitau aofai o tagatanuu i le sili atu i le 150,000. O fale tetele matagofie o le malo, o malumalu, o togalaau, o poutu ma maafaamanatu, na faatumulia ai le aai, ma ona pa faapea e 13 maila [21 kilomita] le perimita faataamilo. O ona faapaologa na faia e pei o fausaga o poutu faa-Eleni e sili atu ma le 50 futu [15 mita] le maualuluga—pe 1,500—na faatutu i le ala i luma i le auala autū. O faatusa ma faatagata, o foliga o toa ma tagata mauoa na tele ina faatutū solo i le aai. I le 271 T.A., na faia ai e Zenobia faatusa e lua o ia ma lana tane ua maliu. I le faatausiusiuga o le toafa, na feilafi mai ai Palmyra e pei se maatāua tautele.

O le Malumalu o le La le isi fausaga silisili ona lelei i Palmyra ma e mautinoa lona tulaga autū sa iai faalelotu i le aai. E foliga mai, na tapuai ai foi Zenobia i se atua e fesootai atu i le atua o le la. O le mea moni o Suria i le senituri lona tolu, sa avea ma laufanua e maua i ai le tele o lotu. I laufanua o le pulega a Zenobia, sa iai ē na faapea mai o Kerisiano, o le au Siū, o tagata e sailiili i fetu, ma tagata tapuai i le la ma le masina. O le ā lona uiga na iai e faatatau i ala eseese o tapuaiga i lona malo? Ua taʻua e le tusitala o Stoneman e faapea: “O se pule atamai e na te lē teena so o se tu lava e foliga mai e talafeagai i ona tagata. . . . O atua na . . . faamoemoe atu i ai o loo faatasi ma fesoasoani i le itu a Palmyra.” E foliga mai la, sa tuusaunoa e Zenobia lotu. Ae pe moni ea o atua na “auai e fesoasoani i le itu a Palmyra”? O le ā sa fotuai mai ia Palmyra ma lona “taʻitaʻi poto”?

‘Faamalosi le Loto’ o se Emeperoa e Faasagatau ia Zenobia

I le tausaga e 270 T.A., na avea ai Aurelian ma emeperoa o Roma. Na toe maua ma le manuia e ana vaegaau laufanua o le itu i mātū ma pulea ona tagata. I le 271 T.A., o Aurelian—lea ua suitulaga i “le tupu o le itu i matu” o le valoaga a Tanielu—‘na faamalosi atu foi o ia ma lona loto atoa e tau ma le tupu o le itu i toga,’ lea na suitulaga e Zenobia. (Tanielu 11:25a) Na auina saʻo atu e Aurelian nisi o lana vaegaau e osofai Aikupito ae ia taʻitaʻia le vaega autū o lana autau i le itu i sasaʻe agaʻi i Asia Itiiti.

O le tupu o le itu i toga—le pulega lea na faauluulu ia Zenobia—‘ua laga mai o ia’ mo le taua faasaga ia Aurelian faatasi “ma le itu taua tele ma le malosi tele lava” i taitaiga a taitaiau e toalua, o Sapata ma Sapai. (Tanielu 11:25e) Peitai na faoa e Aurelian Aikupito ma faaoso atu ai se sailiiliga agaʻi i Asia Itiiti ma Suria. Na faatoilaloina Zenobia i Emesa (ua avea nei ma Homs po o taulaga o vaa i Libya o Tipoli), ma toe solomuli atu o ia i Palmyra.

Ina ua siomia e autau a Aurelian ia Palmyra, sa sosola atu ai Zenobia i le fia maua o se fesoasoani, faatasi ma lana tama tama agaʻi i Peresia, ae puea ai e ʻau a Roma i le vaitafe o le Eufirate. Ona tuuina atu ai lea e tagata Palmyra lo latou aai e faatoilaloina i le 272 T.A. Na sauā faiga a Aurelian i tagata o lea aai, na ia aoina se aofaiga tele o le vete, e aofia ai faatusa mai le Malumalu o le La, ma tuumuli atu mo Roma. Na faasaoina e le emeperoa Roma le ola o Zenobia, ma faia o ia ma taulaiga sili o lona taulau manumalo ia Roma i le 274 T.A. Na faaalu e Zenobia le vaitaimi na totoe o lona soifuaga i nofoaga na leoleoina ai e avea o se faatinā o Roma.

Faafanoina le Aai Toafa

I nai masina talu ona mavae le puleaina e Aurelian o Palmyra, ae matuā faaumatia loa e tagata Palmyra ola uma o le vaegaau a Roma na ia tuua e leoleoina le aai. Ina ua oo atu le tala o lenei faatamaiaga ia Aurelian, na vave loa ona ia faatonuina ana fitafita ia toe foi, ma o le taimi lea na latou faia ai se taui ma sui mamafa i tagata o le aai. O i latou na sao mai i lea fasiotiga tagata lē alofa sa taʻitaʻiina atu faapagota. Na faapea ona faaumatia ai ma faafanoina atoa i se tulaga e lē mafai ona toe faaleleia, lea aai faamaualuga. Na toe foi atu ai lea aai na avea ma nofoaga pisi o fefaatauaiga faapisinisi i lona tulaga muamua sa iai—“o Tatemora i le vao.”

Ina ua tetee atu Zenobia ia Roma, sa la faatinoina ai ma le leiloa ma le emeperoa o Aurelian a la vaega e avea ma “tupu o le itu i toga” ma le “tupu o le itu i matu,” ma faataunuuina ai le vaega o se valoaga na faamauina i faamatalaga auiliili e le perofeta a Ieova i le 800 tausaga muamua atu. (Tanielu, mataupu e 11) O ona uiga iloga faaletagata, na faaviivii ai le toatele o tagata ia Zenobia. Peitai, o se uiga e sili ona tāua, o lana vaega lea o le fai ma sui o se pule tutasi faapolotiki na valoia i le valoaga a Tanielu. Na lei sili atu ma le lima tausaga lana nofoaiga. O Palmyra la, le aai laumua o le malo o Zenobia i aso nei ua lē toe tāua ae ua na o se nuu laitiiti. E oo foi i le emepaea malosi o Roma ua leva ona mou atu ua pulea e malo o iai nei. O le ā le lumanai mo ia malo malolosi? O lo latou taunuuga foi ua pulea lava lea e faataunuuga mautinoa o valoaga a le Tusi Paia.—Tanielu 2:44.

[Pusa i le itulau 29]

Se Mea Iloga Mai ia Zenobia

Ina ua toe foi atu i Roma mai le faatoilaloina o le tupu tamaitai o Palmyra o Zenobia, sa faia ai e Aurelian se malumalu i le la. I totonu o lea malumalu na ia tuuina ai faatagata o le atua o le la lea na ia aumaia mai le aai o Zenobia. Ua faapea mai le mekasini o le History Today i isi tulaga auiluma: “O le pine sili ona tumau o gaoioiga uma a Aurelian atonu o le faamautuina, i le TA 274, o se tausamiga faaletausaga o Tesema 25, o le taimi lea o le oo atu o le la i le vaeluaga o le taumālūlū. Ina ua liliu i le Faa-Kerisiano le emepaea, ona suia atu ai lea o le aso fanau o Keriso i le aso lea ia mafai ai ona talia le lotu fou e i latou na fiafia tele i faigaai o aso anamua. O se manatu uigaese lenei le faapea ona o le emeperoa fafine lava la lea o Zenobia ua . . . faamanatu ai e [tagata] le tatou Kirisimasi.”

[Faafanua i le itulau 28, 29]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

SAMI METITIRANI

SURIA

Anetioka

Emesa (Homs)

PALMYRA

Tamaseko

MESOPOTAMIA

Eufirate

Carrhae (Karana)

Nisibis

Dura-Europos

[Ē Ana le Ata]

Faafanua: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

Faapaologa: Michael Nicholson/Corbis

[Ata i le itulau 29]

Tupe siliva Roma atonu o loo faaalia ai le ata o Aurelian

[Ata i le itulau 30]

Le malumalu o le la i Palmyra

[Ē Ana le Ata]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

[Ata i le itulau 31]

Le tupu tamaitai o Zenobia o loo saunoa atu i ana fitafita

[Ē Ana le Ata]

Giovanni Battista Tiepolo, Queen Zenobia Addressing Her Soldiers, Samuel H. Kress Collection, Photograph © Board of Trustees, National Gallery of Art, Washington

[Ē Ana le Ata i le itulau 28]

Auiliiliga o le: Giovanni Battista Tiepolo, Queen Zenobia Addressing Her Soldiers, Samuel H. Kress Collection, Photograph © Board of Trustees, National Gallery of Art, Washington