Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tulafono Tuugutu—Aisea na Tusitusia Ai?

Le Tulafono Tuugutu—Aisea na Tusitusia Ai?

Le Tulafono Tuugutu—Aisea na Tusitusia Ai?

AISEA na lē taulau ai e le toatele o tagata Iutaia ona taliaina Iesu o le Mesia? Ua lipotia mai e se tasi na vaaitino i ai e faapea: “Ua ulufale atu [Iesu] i le malumalu, ua aʻoaʻo, ona o mai ai lea ia te ia o ositaulaga sili, ma toeaina o le nuu, ua faapea mai, ‘O le a ea le pule e te fai ai na mea? O ai foi na na tuuina atu ia te oe lenei pule?’” (Mataio 21:23) I o latou manatu, na tuuina atu e Lē Ona le Malosi Uma Lava le Torah (Tulafono) i le nuu o Iutaia, lea sa tuuina atu ai i ni tane patino le pule mai le Atua. Pe sa iai ia Iesu se na ituaiga o pule?

Na matuā faaalia e Iesu le faaaloalo i le Torah atoa ma i latou na tuuina atu i ai le pule moni. (Mataio 5:17-20; Luka 5:14; 17:14) Ae sa masani ona ia tausalaina i latou o ē na solia tulafono a le Atua. (Mataio 15:3-9; 23:2-28) O na tane na mulimuli atu i uputuu ia na oo ina lauiloa o le tulafono tuugutu. Na teena e Iesu le pule a lena tulafono. O le iuga, na teena ai e le toatele le avea o ia ma Mesia. Na latou talitonu e faapea, e na o lē na te lagolagoina uputuu a nisi mai ia i latou sa iai le pule, sa mafai ona fiafia i ai le Atua.

O fea na māfua mai ai lenei tulafono tuugutu? Sa faapefea ona oo ina vāai i ai tagata Iutaia o lea tulafono na iai se pule e tutusa ma le Tulafono tusitusia na faamauina i le Tusi Paia? Ae afai na amataina o ni uputuu e tuugutu, aisea na tusitusia mulimuli ane ai?

O Fea na Māfua Mai ai Uputuu?

Na ulu atu tagata Isaraelu i se faiā faalefeagaiga ma Ieova le Atua i le Mauga o Sinai i le 1513 T.L.M. E ala atu ia Mose, na latou mauaina ai tulafono o lena feagaiga. (Esoto 24:3) O le mulimuli atu i nei tulafono o le a tuu atu ai ia i latou le avanoa ina ia ‘faamaonia ai e paia i latou e pei ona paia Ieova lo latou Atua.’ (Levitiko 11:44) I lalo o le feagaiga o le Tulafono, na aofia ai i le tapuaiga ia Ieova taulaga na ofoina atu e ositaulaga na filifilia. Sa iai se nofoaga tutotonu o le tapuaiga—ma mulimuli ane ai le malumalu i Ierusalema.—Teuteronome 12:5-7; 2 Nofoaiga a Tupu 6:4-6.

Na saunia e le Tulafono Faa-Mose le faatulagaga atoa mo le tapuaiga a Isaraelu o se nuu ia Ieova. Peitai, o nisi o faamatalaga sa lei auiliiliina mai atoatoa. Mo se faaaoaoga, na faasaina e le Tulafono le galue i le Sapati, peitai sa lei maʻoti mai se faaeseesega o galuega ma isi gaoioiga.—Esoto 20:10.

Pe ana faapea sa silafia e Ieova le talafeagai ona faia faapea, semanu ua ia saunia ni auiliiliga o tulafono e taaofai ai fesili uma e ono mapuna aʻe. Peitai, na ia foafoaina tagata faatasi ai ma se loto fuatiaifo, ma sa ia faaavanoaina ai i latou e faaaogaina lo latou fetuutuunaiga e tusa ai ma ana tulafono. Na faia i le Tulafono se sauniuniga mo faamasinoga e faia e ositaulaga, sā Levī, ma faamasino. (Teuteronome 17:8-11) A o faatuputupulaia faiga faafaamasinoga, sa fuafuaina ai ni faatulagaga patino, ma e lē taumatea o nisi o nei faatulagaga sa faasolo mai le isi tupulaga i le isi tupulaga. O auala i le tauaveina o tiute faaositaulaga i le malumalu o Ieova sa faailoaina atu e le tamā i le atalii. O le umi na iai pea le nuu, o le tele foi lena o uputuu na faaopoopo ane.

Peitai, na tumau pea ona avea le Tulafono tusitusia na tuuina atu ia Mose ma vala autū o le tapuaiga a Isaraelu. Ua faapea mai le Esoto 24:3, 4: “Ona alu lea o Mose ma na faailo atu i le nuu o afioga uma lava a Ieova ma faamasinoga uma. Ona tali mai lea o le nuu uma ma le leo gatasi, ua faapea mai, O mea uma lava ua fetalai mai ai Ieova, matou te faia lava. Ona tusi lea e Mose o afioga uma lava a Ieova.O faatonuga tusitusia nei na osia ai e le Atua lana feagaiga ma tagata Isaraelu. (Esoto 34:27) O le mea moni, ua lē o taʻua i so o se vaega o le Tusi Paia le iai o se tulafono tuugutu.

‘O Ai na Tuuina Atu ia te Oe Lenei Pule?’

Na tuuina atu ma le manino e le Tulafono Faa-Mose le pule autū faaletapuaiga ma aʻoaʻoga i ositaulaga, e tupuga mai ia Arona. (Levitiko 10:8-11; Teuteronome 24:8; 2 Nofoaiga a Tupu 26:16-20; Malaki 2:7) Peitai, a o faagasolo senituri, o nisi o ositaulaga sa lē faamaoni ma piopio. (1 Samuelu 2:12-17, 22-29; Ieremia 5:31; Malaki 2:8, 9) A o faagasolo vaitaimi o le pulega a Eleni, sa toatele ositaulaga na faagutugutulua i mataupu faalelotu. I le senituri lona lua T.L.M. na amata ai e Faresaio—o se vaega fou o tagata Iutaia sa lē fiafia i le au ositaulaga—ona faavaeina ni uputuu ia e mafai ona manatu ai se tagata lautele ia te ia e paia e pei o se ositaulaga. O nei uputuu na fiafia i ai le toatele, ae sa avea o ni faaopoopoga sa lē taliaina e le Tulafono.—Teuteronome 4:2; 12:32; (13:1 i lomiga faa-Iutaia).

Na oo ina avea Faresaio ma tagata popoto fou o le Tulafono, i le faia o le galuega lea na latou manatu sa lei faataunuuina e le au ositaulaga. Talu ai ona sa lei taliaina e le Tulafono Faa-Mose la latou pule, o lea na latou fafau aʻe ai ni metotia fou i le faauigaina o le Tusi Paia e ala i ni faamatalaga lavelave ma isi auala e foliga mai e lagolagoina ai o latou manatu. * I le avea ma ē tausia ma lagolagoina nei uputuu, na latou fafauina aʻe ai se faavae fou o le pule i Isaraelu. E oo ane i le uluai senituri T.A., na avea ai le au Faresaio ma pule autū o le faa-Iutaia.

A o latou aoaoina mai uputuu sa iai ma sailia ni faauigaga faale-Tusi Paia e faavae aʻe ai isi a latou lava uputuu, na iloa ai e Faresaio se manaoga ina ia tuuina atu se pule e sili atu mo a latou gaoioiga. Na fofoa aʻe ai se manatu fou e tusa ai o le amataga o nei uputuu. Na amata ona aʻoaʻo atu e le au rapi e faapea: “Na mauaina e Mose le Torah i Sinai ma tuuina atu ia Iosua, o Iosua i toeaina, ona tuuina atu lea e toeaina i perofeta. Ona tuuina atu lea e perofeta i tane o le faapotopotoga toatele.”—Avot 1:1, o le Mishnah.

I le faaupuga e faapea, “na mauaina e Mose le Torah,” sa faasino atu e le au rapi e lē gata i tulafono tusitusia ae faapea foi a latou uputuu tuugutu uma lava. Na latou faapea ane o nei uputuu—na fuafuaina ma fafauina aʻe e ni tane—ma tuuina atu e le Atua ia Mose i Sinai. Na latou aʻoaʻo mai e faapea sa lei tuu atu e le Atua e faitalia tagata ma faamatalaina mea e lē o taʻua i le Torah, ae sa tuugutu mai e le Atua mea ia sa lei taʻua i le Tulafono tusitusia. E tusa ai ma o latou manatu, na tuuina atu e Mose lenei tulafono tuugutu e faasolo atu i augatupulaga, e lē i ositaulaga, ae i isi taʻitaʻi. O Faresaio lava latou ia na faapea mai o i latou o suli moni o lenei faasologa “lē motusia” o le pule.

Ua Lamatia le Tulafono—Se Vaifofo Fou

O Iesu, o lē na fesiligia e taʻitaʻi lotu Iutaia lana pule mai le Atua, sa valoiaina mai le faaumatiaga o le malumalu. (Mataio 23:37–24:2) Ina ua maeʻa ona faaumatia le malumalu i le 70 T.A., na lē toe faataunuuina ai mea sa manaomia e le Tulafono Faa-Mose ia e aofia ai taulaga ma le auaunaga faaositaulaga. Ua uma ona faavaeina ai e le Atua se feagaiga fou e faavae i le taulaga togiola a Iesu. (Luka 22:20) Na faaiuina ai le feagaiga o le Tulafono Faa-Mose.—Eperu 8:7-13.

Na i lo le vaai i nei mea na tutupu o se faamaoniga e faapea o Iesu o le Mesia, na mauaina ai e le au Faresaio se isi vaifofo. Ua uma ona latou faoa le tele o le pule a le au ositaulaga. Talu ai ua uma ona faaumatia le malumalu, o lea sa mafai ai ona latou laasia atu se isi laasaga. Sa avea le aʻoga faarapi i Yavneh ma nofoaga tutotonu mo le Saniterini toe faatulagaina—le faamasinoga sili faa-Iutaia. I lalo o le taitaiga a Yohanan ben Zakkai ma Kamalielu II i Yavneh, sa toe suia atoatoa ai faatulagaga o faiga faa-Iutaia. O le auaunaga i le sunako, lea na taitaia e le au rapi, na suia ai le tapuaiga i le malumalu, na faia e le au ositaulaga. O le faia o tatalo, ae maise lava i le Aso o le Togisala, na suia ai le faia o taulaga. Na manatu le au Faresaio e faapea o le tulafono tuugutu lea na tuuina atu ia Mose i Sinai na muai faailoa mai ai ma sa faia ai se sauniuniga mo lenei mea.

Sa atili ai ona faamamaluina aʻoga faarapi. O la latou mataupu autū o le talanoaina ma le aasa, taulotoina, ma le faatatauina o le tulafono tuugutu. I le taimi muamua, o le faavae mo le tulafono tuugutu sa fesootai atu lea ma le faauigaina o le Tusi Paia—le Midrash. I le taimi nei, o uputuu ia na faasolosolo ona faaopoopo mālie ane, na amata ona aʻoaʻoina ma faavasega ese mai. O faaiuga taitasi o tulafono tuugutu sa faapupuuina, faafaigofie ona taulotoina fuaitau, ma sa masani ona lagi faapese.

Aisea e Tusitusia ai se Tulafono Tuugutu?

O le anoanoai o aʻoga faarapi ma le faatuputupulaia o tulafono sa faia e le au rapi na māfua ai se faafitauli fou. Ua faamatalaina mai e le tagata poto faarapi o Adin Steinsaltz e faapea: “Sa tofu le faiaʻoga ma lana lava metotia ma le auala e faamatalaina ai ana tulafono tuugutu e ese mai i isi. . . . Sa lei lava le tau ina faamasani i aʻoaʻoga a lona lava faiaʻoga, ae sa tatau ai i le tagata aʻoga ona faamasani i galuega a isi tagata popoto . . . O lea na faamalosia ai tagata aʻoga ina ia taulotoina le tele o mataupu ona o le ‘faatuputeleina o le poto.’” Ona o le lavelave ma le anoanoai o faamatalaga na aʻoaʻoina, sa oo ai ina pē le malosi o le mafaufau o le tagata aʻoga e manatuaina ai mea.

I le senituri lona lua T.A. na fouvale ai Iutaia faasaga ia Roma, sa taitaiina e Bar Kokhba, ma na taitaia atu ai i le sauaina mamafa o tagata popoto faarapi. O Akiba, o le rapi sili, o lē na lagolagoina Bar Kokhba—faapea foi ma isi tagata popoto na lauiloa, sa iu ina fasiotia. Na matatau le au rapi e faapea o nei sauaga e mafai ona lamatia ai le faasaoina o la latou tulafono tuugutu. Na latou talitonu e faapea o le auala sili ona lelei o le tuugutu atu e le matai o uputuu i le soo, peitai ona o le fesuiaiga o nei tulaga na taitaiina atu ai i se taumafaiga tele e fafau aʻe se faatulagaga maopoopo ina ia faasaoina ai aʻoaʻoga a tagata atamamai, a leai o le a galo atu e faavavau.

A o faagasolo vaitaimi o le iai o le filemu ma Roma, na aoaoina mai ai e Judah Ha-Nasi, o le taʻitaʻi o rapi mai le iuga o le senituri lona lua i le amataga o le senituri lona tolu T.A., le toatele o tagata popoto ina ia faatonutonuina le tele o tulafono tuugutu i se faatulagaga maopoopo e faia aʻe ai ni Vaega se ono, ma vaevaeina nei vaega taitasi i tamai tusi—e taʻi 63 uma. O lenei galuega na lauiloa o le Mishnah. Ua faapea mai Ephraim Urbach, o se taiulu i le tulafono tuugutu: “O le Mishnah . . . sa mauaina le faamaoniga ma le pule e lei faapea ona mauaina e nisi lava tusi seʻi vaganā ai le Torah lava ia.” Ua uma ona teena le Mesia, sa faaleagaina le malumalu, peitai i le faasaoina mai o le tulafono tuugutu i tusitusiga o le Mishnah, na amata ai se vaitaimi fou i le faiga faa-Iutaia.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 O lenei ituaiga o faauigaga o le Tusi Paia e taʻua o le midrash.

[Ata i le itulau 26]

Aisea na teena ai e le toatele o Iutaia le pule a Iesu?