Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

La Tatou Oa i Ipu Omea

La Tatou Oa i Ipu Omea

La Tatou Oa i Ipu Omea

“Ua ia te i matou lenei oa i ipu omea, ina ia i le Atua le matuā tele o le mana, a e le mai ia te i matou.”—2 KORINITO 4:7.

1. E tatau faapefea i le faaaoaoga a Iesu ona faalaeiauina ai i tatou?

A O SAUNIUNIA e Ieova iinei i le lalolagi, na oo moni ai ia Iesu tofotofoga mai vaivaiga faaletagata. Maeu le tatau i lana faaaoaoga o le tumau faamaoni ona faalaeiauina ai i tatou! Ua taʻu mai e le aposetolo ia i tatou e faapea: “Auā na valaauina outou ona o lea lava mea; auā na tigaina Keriso lava mo outou, ua tuuina mai ai e ia le faaaʻoaʻo mo outou, ina ia outou mulimuli atu i ona tulagāaao.” (1 Peteru 2:21) E ala i lona gauai atu i lena sauniuniga, na manumalo ai Iesu i le lalolagi. Sa ia faalototeleina foi ona aposetolo ina ia avea ma ē manumalo. (Galuega 4:13, 31; 9:27, 28; 14:3; 19:8) Ma e maeu se faalaeiauga sili na ia tuuina mai i le faaiuga o lana lauga mulimuli ia i latou! Na ia folafola: “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua le manuia ia te au. E maua outou e le puapuaga i le lalolagi, a ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi.”—Ioane 16:33.

2. I le eseesega ma le faatauasoina o le lalolagi, o le ā le malamalama lea e ia i tatou?

2 E faapena foi, ina ua uma ona faaalia le eseesega o le faatauasoina ua aumaia e “le atua o le lalolagi nei” ma “le malamalama o le tala lelei i le mamalu,” ona faapea mai lea o le aposetolo o Paulo e faatatau i la tatou faiva tautele: “Ua ia te i matou lenei oa i ipu omea, ina ia i le Atua le matuā tele o le mana, a e le mai ia te i matou. Ua puapuagatia i matou i mea uma, a e le faaatuatuvaleina; ua fememeai, a e le matuā fememeai; ua sauaina, a e le tuulafoaiina; ua lafotuina i lalo, a e le fano.” (2 Korinito 4:4, 7-9) E ui o i tatou o ni “ipu omea” e vaivai, ae ua fafauina aʻe i tatou e le Atua e ala mai lona agaga ina ia mafai ona tatou manumalo atoatoa i le lalolagi a Satani.—Roma 8:35-39; 1 Korinito 15:57.

Le Sauniuniga i Isaraelu Anamua

3. Na faapefea ona faamatala e Isaia le sauniunia o le nuu o Iuta?

3 O Ieova na te sauniunia e lē gata o tagata taitoatasi, ae o nuu atoa foi. Mo se faaaoaoga, ina ua gauai atu le nuu o Isaraelu anamua i le sauniuniga a Ieova, sa oo ia i latou le manuia. Ae na iu ina latou faamaaaina i latou lava i se ala lē usiusitai. O le iuga, na aumaia ai e Lē na Faia Isaraelu ‘auega’ ia i latou. (Isaia 45:9) I le senituri lona valu T.L.M., na talanoa atu ai Isaia ia Ieova e faatatau i agasala matuia a Isaraelu, i lona faapea atu: “Ieova e, o oe lava lo matou Tamā; o i matou nei o le omea, a o oe le Tufuga; o le galuega a ou aao i matou uma. . . . o a matou mea faafiafia uma ua faatafunaina ia.” (Isaia 64:8-11) Na sauniunia Isaraelu e avea ma ipu ua na o le faaumatiaga e talafeagai i ai.

4. O le ā le ata faataitai na faatinoina e Ieremia?

4 I le senituri na sosoo ane, a o latalata ane le aso o le taui ma sui, na fetalai atu Ieova ia Ieremia ina ia ave se fagu omea ma latou ō atu faatasi ma nisi o toeaina o Ierusalema i le vanu o Hinoma, ona ia faatonu atu lea: “Ona e nutililii ai lea o le fagu i luma o tagata latou te o ma oe, ma e fai atu ia te i latou, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, E faapea lava ona ou nutililii i lenei nuu ma lenei aai, e pei ona nutililii e se tasi le ipu a le fai ipu omea, e le mafai ona toe faia.”—Ieremia 19:10, 11.

5. O le ā le telē o le faamasinoga a Ieova ia Isaraelu?

5 I le 607 T.L.M., na faatamaia ai e Nepukanesa, Ierusalema ma lona malumalu ma aveina atu faatagataotaua i Papelonia, tagata sa Iutā na sao mai. Peitai ina ua mavae tausaga e 70 o le tafeaga, sa mafai e sa Iutā na salamō ona toe foi atu ma toe fausia Ierusalema ma lona malumalu. (Ieremia 25:11) E ui i lea, e oo mai i le uluai senituri T.A., ua toe lafoai foi e le nuu le Fai Ipu Omea Sili, seia oo lava ina latou faia le solitulafono sili ona matuia o le fasiotia o le Alo o le Atua lava ia. I le 70 T.A., na faaaogā ai e le Atua le Malo Malosi o le Lalolagi, o Roma, e avea ma ana faaoosala i le tafiesea o le faiga o mea a Iutaia, i le nutipalaina o Ierusalema ma lona malumalu. Sa lei toe sauniunia lava e aao o Ieova le nuu o Isaraelu e avea o se mea e “paia ma matagofie.” *

Le Sauniunia o se Nuu Faaleagaga

6, 7. (a) Ua faamatalaina faapefea e Paulo le sauniunia o le Isaraelu faaleagaga? (e) E fia le aofaiga atoa o “ipu o le alofa,” ma na faapefea ona faia aʻe?

6 O tagata Iutaia na latou talia Iesu sa sauniunia e avea ma tagata faavae o se nuu fou, le ‘Isaraelu [faaleagaga] a le Atua.’ (Kalatia 6:16) Ua talafeagai ai la upu a Paulo: “Pe ua lē iai ea i le fai ipu omea le pule i le omea, e fai mai ai i le paluga e tasi o le tasi ipu mo se faaaogaina e taʻuleleia, a o le tasi mo se faaaogaina e taʻuleagaina? . . . E ui lava ina finagalo le Atua e faaali mai lona toasa ma faailoa mai lona mana, ae ua onosai o ia ma le matuā faapalepale i ipu o le toasa ua faatatauina mo le malaia, ina ia faailoa mai ai e ia le faulai o lona viiga i ipu o le alofa mutimutivale, na ia muai saunia mo le viiga.”—Roma 9:21-23, NW.

7 Mulimuli ane, na faailoa mai e Iesu lē na toe faatuina aʻe faapea, o nei “ipu o le alofa” e 144,000 lo latou aofai. (Faaaliga 7:4; 14:1) Talu ai sa lei maua uma mai i le nuu moni o Isaraelu lena aofaiga atoa, ona faasalafa atu ai lea e Ieova lona alofa mutimutivale i tagata o nuu ese. (Roma 11:25, 26) Na vave ona faatoateleina le faapotopotoga fou Kerisiano. E lei atoa le 30 tausaga, ae ua “talaʻiina atu foi i tagata uma lava i le lalolagi” le tala lelei. (Kolose 1:23) O lena mea sa manaomia ai loa se vaavaaiga talafeagai mo le anoanoai o faapotopotoga i lea vaipanoa ua salalau atu.

8. O ai na faia aʻe ai le uluai vaega pule, ma na faapefea ona tuputupu aʻe lenei tino?

8 Sa sauniunia e Iesu aposetolo e toʻa 12 ina ia avea ma uluai vaega pule, i le toleniina o i latou faapea foi isi mo le faiva. (Luka 8:1; 9:1, 2; 10:1, 2) I le Penetekoso o le 33 T.A., na faavaeina ai le faapotopotoga Kerisiano, ma i le taimi atofa, na toe faatoateleina ai lana vaega pule ina ia aofia ai “le au aposetolo ma toeaina i Ierusalema.” Mo se vaitaimi umi, e foliga mai na auauna ai Iakopo le ʻafa uso o Iesu, o se latou taitaifono, e ui e lē o ia o se aposetolo. (Galuega 12:17; 15:2, 6, 13; 21:18) Na taʻua e le tusitala o talafaasolopito o Eusipio e faapea, na oo ina avea aposetolo ma taulaiga faapitoa o sauaga ma na faataapeapeina ai i isi oganuu. Ona toe fetuunai ai lea o le faatulagaina o le vaega pule ina ia ogatusa ma na tulaga.

9. O le ā le tulaga faanoanoa na valoia e Iesu o le a tuputupu aʻe?

9 I le agaʻi atu i le iuga o le uluai senituri, na amata ai e ‘le fili, le Tiapolo,’ ona ‘luluina titania’ i totonu o suli pei ni saito o le “malo o le lagi.” Sa valoia e Iesu faapea o lenei tulaga faanoanoa ua tuputupu aʻe o le a faataga pea e iai seia oo i le taimi o le seleselega i ‘le gataaga o le lalolagi.’ Ona toe “pupula ai lea o e amiotonu e pei o le la i le malo o lo latou Tamā.” (Mataio 13:24, 25, 37-43) O afea o le a tupu ai lena mea?

Le Sauniunia o le Isaraelu a le Atua i Aso Nei

10, 11. (a) Na faapefea ona amata le sauniunia faaonaponei o le Isaraelu a le Atua? (e) O ā aʻoaʻoga na maua i Kerisinetoma e eseese ma aʻoaʻoga na maua i Tagata Aʻoga maelega o le Tusi Paia?

10 I le 1870, na faavae ai e Charles Taze Russell se vaega suesue o le Tusi Paia i Pittsburgh, Pennsylvania, i le Iunaite Setete o Amerika. I le 1879 na amata ona ia lolomia e faatasi i le masina le mekasini ua lauiloa i aso nei o Le Olomatamata. O nei Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona sa faaigoa ai i latou, na vave ona latou iloa o loo aʻoaʻoina e Kerisinetoma aʻoaʻoga faapaupau e lē faale-Tusi Paia, e pei o le lē mafai ona oti o le solu, le afi i seoli, o pulekatolio, se atua Tolutasi, ma le papatisoina o pepe.

11 Petai, o le mea na sili atu ona tāua, o le toe faaolaolaina lea e nei tagata o ē alolofa i upu moni o le Tusi Paia, aʻoaʻoga faavae o le Tusi Paia, e pei o le faaolaina e ala mai i le taulaga togiola a Iesu ma le toetu i le ola e faavavau i se lalolagi parataiso filemu i le pulega a le Malo o le Atua. Ae o le sili i na mea uma, sa faamamafaina le lē o toe mamao ona faaeaina lea o Ieova le Atua o le Alii Pule Silisili Ese aoao. Sa talitonu Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ua toeitiiti ona taliina lea o le Tatalo a le Alii: “Lo matou Tamā e, o i le lagi, Ia paia lou suafa. Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo, I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:9, 10) Sa sauniunia i latou e le agaga paia o le Atua ina ia iai i totonu o se sosaiete i le lalolagi aoao o Kerisiano o ē alolofa i le filemu.

12. Na faapefea ona oo ina iloa e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia se aso tāua?

12 O se suesuega loloto i le Tanielu mataupu e 4 ma isi valoaga, na faamautinoa atu ai i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e faapea o le faatasi mai o Iesu o le Tupu Faa-Mesia ua tatau ona latalata mai. Sa latou malamalama o le 1914 o le aso lena o le a faaiuina ai “tausaga o nuu ese.” (Luka 21:24; Esekielu 21:26, 27) Sa vave ona faalautele atu e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia la latou galuega, i le amataina o vasega faale-Tusi Paia (ia na mulimuli ane taʻua o faapotopotoga) i vaega uma o le Iunaite Setete. E oo ane i le amataga o le senituri na sosoo ai, ua oo atu la latou galuega tau aʻoaʻoga faale-Tusi Paia i Europa, Ausetalia ma Asia. Na manaomia ai se faamaopoopoga lelei.

13. O le ā le tulaga faaletulafono na maua e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, ma o le ā le auaunaga mataina na tuuina mai e le uluai peresitene o le Sosaiete?

13 Ina ia maua e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia se tulaga faaletulafono, sa faavaeina ai loa le Zion’s Watch Tower Tract Society i le 1884 i le Iunaite Setete, faatasi ai ma ofisa autū i Pittsburgh, i Pennsylvania. Sa auauna ona faatonu e avea ma Vaega Pule autū, latou te vaavaaia le talaʻiga o le Malo o le Atua i le lalolagi aoao. Na tusia e le uluai peresitene o le Sosaiete, o Charles T. Russell, ni tusi se ono sa faaulutala Studies in the Scriptures ma sa alu atu foi i ni faiga malaga uumi faatalaʻi. Sa ia foai foi mo le galuega o le Malo i le lalolagi aoao lona tamaoaiga tele faaletino sa ia maua a o lei amata ana suesuega faale-Tusi Paia. I le 1916, a o tau le Taua Tele i Europa, na maliu ai le uso o Russell ina ua matuā vaivai lava i sana malaga talaʻi. Sa ia foai uma lona malosi mo le faalauteleina o le molimau atu e uiga i le Malo o le Atua.

14. Na faapefea e J. F. Rutherford ona ‘tauina le taua lelei’? (2 Timoteo 4:7)

14 O Joseph F. Rutherford, o lē sa galue mo se vaitaimi o se faamasino i Missouri, na sosoo ane e avea ma peresitene. Ona o lona lagolagoina ma le lē fefe o upu moni o le Tusi Paia, na iu ina aufaatasi ai taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma ma le au faipolotiki ina ia “faatupuina faalavelave e ala i se poloaiga.” Ia Iuni 21, 1918, na faafalepuipui ai le uso o Latafoti ma isi Tagata Aʻoga iloga e toafitu o le Tusi Paia, i ni faasalaga se tele e sosoo uma le tuliina e 10 pe 20 tausaga i le falepuipui. Sa teena e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le faaiuga a le faamasinoga. (Salamo 94:20; Filipi 1:7) E ala i se apili na fai, na toe tatala mai ai i latou i tua ia Mati 26, 1919, ma na mulimuli ane faamatuu atoatoa ese i latou mai tuuaʻiga pepelo o le fouvale i le pulega. * O lenei mea na tupu sa sauniunia ai i latou e avea ma ē lagolagoina malosi le upu moni. Faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova, sa latou taumafai i auala uma latou te mafai e manumalo ai i le taua faaleagaga ina ia folafola atu pea le tala lelei e ui i teteega a Papelonia le Aai Tele. O lena taua o loo faaauau pea e oo mai i lenei tausaga o le 1999.—Faatusatusa i le Mataio, mataupu e 23; Ioane 8:38-47.

15. Aisea e tāua ai le tausaga e 1931 i le talafaasolopito?

15 A o faagasolo vaitausaga amata mai le 1920 e oo atu i le 1939, sa faaauau pea ona sauniunia le Isaraelu faauuina a le Atua e ala i le taitaiga a le Fai Ipu Omea Sili. Na susulu atu atili le malamalamaga o valoaga mai le Tusi Paia, na avatu ai le viiga ia Ieova ma taulai atu i le Malo Faa-Mesia a Iesu. I le 1931, na olioli ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e talia le igoa fou, o Molimau a Ieova.—Isaia 43:10-12; Mataio 6:9, 10; 24:14.

16 ma le pusa i le itulau e 19. O anafea na atoa ai le aofaiga e 144,000, ma o le ā se faamaoniga o lena mea?

16 I vaitausaga amata mai i le 1930 na foliga mai ai ua atoa le aofaiga e 144,000 o ē ‘ua valaauina ma filifilia ma faamaoni.’ (Faaaliga 17:14; tagai i le pusa i le itulau 19.) Tatou te lē iloa pe toafia i latou o ē faauuina na aoaoina i le uluai senituri ma pe toafia na aoaoina mai “titania” a o faagasolo senituri pogisa o le faaaposetasi sili a Kerisinetoma. Peitai i le 1935 sa iai se aofaiga i le lalolagi aoao o tagata talaʻi e 52,465, mai se tumutumuga e 56,153, o ē na faaalia lo latou faamoemoe faalelagi e ala i lo latou aai ma inu i le areto ma le uaina o le Faamanatuga. O le ā le taunuuga o le a iai mo le toatele o isi e lei aoaoina?

“Faauta Foi i le Motu o Tagata e Toatele”

17. O le ā le mea mataina na tupu aʻe i le 1935?

17 I se tauaofiaga na faia mai ia Me 30 e oo ia Iuni 3, i le 1935, i Washington, D.C., i le Iunaite Setete o Amerika, na fofoga ai e le uso o Latafoti se lauga mataina o lona matua “Le Motu o Tagata e Sili Ona Toatele.” * O le a aliai mai lenei vaega, “e le ma faitaulia e se tasi,” a o lata ina maeʻa le faamaufaailogaina faaiu o le 144,000 o le Isaraelu faaleagaga. O le a faaalia foi e i latou nei le faatuatua i le malosi faatogiola o “le toto o le Tamai mamoe,” o Iesu, ma tuuina atu le auaunaga paia i le faatulagaga faalemalumalu o Ieova mo lana tapuaiga. O i latou o se vaega o le a “o mai nai le puapuaga tele” ua faasaoolaina, ina ia fai mo latou tofi le lalolagi Parataiso o iina “e leai foi se toe oti” e iai. I ni nai tausaga a o lei oo atu i lena tauaofiaga, sa taʻua ai lenei vaega faapea o le au Ionatapa.—Faaaliga 7:9-17; 21:4; Ieremia 35:10.

18. I ā auala sa tāua tele ai le tausaga e 1938?

18 Sa sili ona tāua le tausaga e 1938 i le faailoa manino mai o vasega e lua. O lomiga o Le Olomatamata faa-Peretania o Mati 15 ma Aperila 1, 1938, sa talanoaina ai se suesuega e lua ona vaega e faapea “Lana Lafu Mamoe” ma faamanino mai ai nofoaga ua faamoemoe e iai le vaega totoe faauuina ma a latou aumea, le motu o tagata e toatele. Ona oo lea i lomiga o Iuni 1 ma Iuni 15, sa talanoaina ai ni mataupu o suesuega e faapea “Faalapotopotoga,” e faavae mai le Isaia 60:17. Sa faailoa atu i faapotopotoga uma ina ia talosaga atu i le Vaega Pule e tofia ni auauna i totonu lava o faapotopotoga, ma maua ai se faatulagaga faatiokarate, ua faaleleia atili, ma ua tofia e le Atua. Sa faapea lava ona faia e faapotopotoga.

19 ma le faamatalaga i le pito i lalo. O ā mea moni e faamaonia ai ua silia nei i le 60 tausaga o faagasolo pea le valaau faalauaitele mo “isi mamoe”?

19 Na taʻua e le lipoti i le Yearbook of Jehovah’s Witnesses o le 1939: “O soo faauuina o Keriso Iesu o loo totoe nei i le lalolagi ua faaitiitia lo latou aofai, ma o le a lē toe faatuputeleina lava lo latou aofai. Ua taʻua i latou nei i le Tusi Paia o ‘le vaega totoe’ o fanau a Siona, le faalapotopotoga a le Atua. (Faaa. 12:17) O loo aoaoina atu nei e le Alii ia te ia ana ‘isi mamoe,’ o ē o le a faia aʻe ai le ‘motu o tagata e sili ona toatele.’ (Ioane 10:16) O i latou ua aoaoina nei ua avea ma aumea a le vaega totoe, o loo galulue faatasi ma le vaega totoe. Mai lenei taimi ma faasolo atu ai i luma, o i latou o loo faia aʻe ai ‘isi mamoe’ o le a faateleina lo latou aofai seia oo ina aoaoina uma le ‘motu o tagata e sili ona toatele.’” Sa sauniunia le vaega totoe faauuina mo le vaavaaiga ma le aoaoina o le motu o tagata e toatele. O i latou foi na ua tatau nei ona sauniunia. *

20. O ā suiga faalefaalapotopotoga ua faavaeina talu mai le 1942?

20 Ia Ianuari i le 1942, a o aasa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na maliu ai Joseph Rutherford ma sui ane loa ia te ia Nathan Knorr e avea na peresitene. E manatua pea le peresitene lona tolu o le Sosaiete mo lona faavaeina o aʻoga faatiokarate i faapotopotoga ma le Aʻoga a Kiliata mo le toleniina o misionare. I le fonotaga faaletausaga a le Sosaiete i le 1944, sa ia faasilasila ai e faapea, ua uma ona toe teuteuina le aiaiga faavae a le Sosaiete, ina ia avea ai se tasi ma sui o le Sosaiete e lē faavae mai i ni ana foai faaletino, ae i lona tulaga faaleagaga. I isi tausaga e 30 na sosoo ane, sa faateleina le aofaiga o ē galulue i le fanua mai le 156,299 i le 2,179,256 i le lalolagi aoao. A o faagasolo le 1971 e oo atu i le 1975, sa manaomia nisi suiga faalefaalapotopotoga. Sa lē toe mafai e se tane se toatasi ona auauna o se peresitene na te vaaia atoa le galuega o le Malo i le lalolagi aoao. O le Vaega Pule, lea e fai ma fesuisuiai lona taitaifono, sa faatoateleina i le 18 ona sui faauuina, i latou ia ua toetoe lava ʻafa lo latou aofai ua faamaeʻaina la latou auaunaga i le lalolagi.

21. O le ā ua mafai ai ona agavaa sui o le lafu mamoe itiiti mo le Malo?

21 O i latou o loo totoe o le lafu mamoe itiiti ua faitau fia sefulu tausaga o sauniunia a o fesagai ma tofotofoga. O loo faalototeleina i latou, ina ua latou mauaina ma le matuā mautinoa ‘le molimau a le agaga.’ Ua fetalai atu Iesu ia i latou: “O outou foi, ua outou tumau ia te au i oʻu tofotofoga. E faapei ona tofia mai e loʻu Tamā o le malo ia te au, e faapea foi ona ou tofia outou, ina ia outou aai ma inu i laʻu laoai i loʻu malo, ma ia nonofo i nofoālii, ma faamasino atu i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.”—Roma 8:16, 17; Luka 12:32; 22:28-30.

22, 23. Ua sauniunia faapefea le lafu mamoe itiiti ma isi mamoe?

22 A o faaitiitia le aofai o le vaega totoe faauuagagaina o i le lalolagi, ae ua tuuina atu i uso taʻumatuaina o le motu o tagata e toatele le vaavaaiga faaleagaga o le toetoe lava o faapotopotoga uma i le lalolagi aoao. Ma a o faaiuina e molimau faauuina mulimuli o ē ua matutua la latou auaunaga i le lalolagi, ae oo ane i lena taimi ua lelei ona toleniina perenise sa·rimʹ o isi mamoe, ina ia latou faaauauina tiute tau pulega i le avea ma vasega o alii sili i luga o le lalolagi.—Esekielu 44:3; Isaia 32:1.

23 E tutusa lelei le lafu mamoe itiiti ma isi mamoe i le faaauau pea ona sauniunia i latou e avea ma ipu mo le faaaogaina e taʻuleleia. (Ioane 10:14-16) E tusa lava po o tatou faamoemoe atu i le “lagi fou” po o “le lalolagi fou,” ae tau ina ia tatou tali atu ma le loto atoa i le valaaulia a Ieova: “Ia outou olioli ma fiafia e faavavau i le mea ou te faia; auā faauta, ou te faia Ierusalema [faalelagi] ma faafiafia, ou te faia foi lona nuu ma faaolioli.” (Isaia 65:17, 18) Tau ina ia tatou auauna pea ma le lotomaulalo, i tatou o tagata lē lelei atoatoa, ua sauniunia e “le matuā tele o le mana”—le mana o le agaga paia o le Atua!—2 Korinito 4:7; Ioane 16:13.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 5 Ia lapataia Kerisinetoma fouvale, lea na faaāta mai e Isaraelu anamua, e faatatau i se faamasinoga tutusa faapena mai ia Ieova.—1 Peteru 4:17, 18.

^ pala. 14 O le faamasino o Manton, o ia o se Katoliko Roma o lē na musu e tatala mai i tua Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e faatali ai le faamasinoga e ala i le totogiina o se vaega tupe, na mulimuli ane faafalepuipuiina o ia, ina ua faamaonia lana solitulafono o le faatogafalea.

^ pala. 17 O le New World Translation of the Christian Greek Scriptures, lea na tatalaina i le 1950, o loo faaaogā ai le “motu o tagata e toatele” o se faaliliuga ua sili atu ona lelei mo le upu ua faagaeeina i le gagana Eleni.

^ pala. 19 I le 1938, o le aofai i le lalolagi aoao o ē na auai i le Faamanatuga e toʻa 73,420, ma le toʻa 39,225 tagata—o le 53 pasene o i latou na auai—sa aai ma inu i le areto ma le uaina. E oo mai i le 1998 ua tuputupu aʻe le aofaiga o ē na auai i le toʻa 13,896,312, ae na o le 8,756 i latou na aai ma inu, o se tuufaatatauga e itiiti ifo i le 1 le tagata o loo ʻai ma inu mai faapotopotoga taitasi e 10.

E te Manatua?

□ I le gauai atu i le sauniuniga a lona Tamā, na faapefea ona avea Iesu ma o tatou Faaaʻoaʻo?

□ O le ā le sauniuniga na faia i Isaraelu anamua?

□ Ua faapefea ona sauniunia ‘le Isaraelu a le Atua’ seia oo mai i aso nei?

□ Mo le ā le fuafuaga ua sauniunia ai “isi mamoe”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 18]

Sauniuniga Atili i Kerisinetoma

O se faasalalauga a le Associated Press mai Atenai, i Eleni, na latou lipotia mai ai le manatu o loo taʻua i lalo, e faatatau i se tofiga talu ai nei o le faauluuluga o le Lotu Orthodox a Eleni: “Sa tatau ona avea o ia ma sāvali o le filemu. Peitai o le taʻitaʻi o le Lotu Orthodox a Eleni ua toetoe lava pei o se taʻitaʻiʻau o loo sauniuni mo se taua.

“‘Ua matou sauni, pe a manaomia, e faamasaa le toto ma faia ni taulaga. O i matou, o se lotu, o loo tatalo mo le filemu . . . Ae matou te faamanuia i auupega paia pe a manaomia i se taimi,’ o le faamatalaga lena na faia talu ai nei e le akiepikopō o Christodoulos, i le aso paia e faamanatu ai le Siitiaga o le Taupou, lea e faamanatu faatasi ma le aso o malosiaga tau auupega a Eleni.”

[Pusa i le itulau 19]

“E Lē Toe Iai ni Faaopoopoga!”

I le faauuga a Kiliata i le 1970, na taʻu atu ai e Frederick Franz, o lē sa avea ma sui peresitene i lena taimi o le Sosaiete o le Olo Matamata, i le ʻau aʻoʻoga se avanoa e mafai ai e i latou, o ē uma lava o isi mamoe o loo faamoemoe mo le lalolagi, ona latou papatisoina se isi o lē atonu e faapea mai o se tasi o le vaega totoe faauuina. Pe mafai ona tupu lenei mea? Na ia faamatala mai o Ioane le Papatiso o ia o se tasi o isi mamoe, ae na ia papatisoina Iesu ma nisi o aposetolo. Ona ia fesili mai lea pe faamata o iai pea se valaau mo le aoaoina atili o le vaega totoe. “E leai, e lē toe iai ni faaopoopoga!” o lana faamatalaga lea. “O lena valaau na faamutaina i tuā i le va o le 1931 i le 1935! E lē toe iai ni faaopoopoga. A o ai la, i latou toaitiiti o ē fou nei ona auaufaatasi mai, o loo aai ma inu i le areto ma le uaina o le Faamanatuga? Pe afai o i latou o le vaega totoe, o lona uiga o nisi ua suitulaga! O i latou, e lē o ni faaopoopoga i vaega o le au faauuina, ae o suitulaga mo i latou atonu ua toe paʻūū ese.”

[Ata i le itulau 15]

Maeu so tatou faatāuaina o la tatou oa o le auaunaga!

[Ata i le itulau 16]

Na avea Isaraelu anamua ma ipu ua na o le faaumatiaga e talafeagai i ai