Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le Ala o le Alofa e Lē Uma

O le Ala o le Alofa e Lē Uma

O le Ala o le Alofa e Lē Uma

“Ia outou naunau i mea alofa e sili; a e peitai ou te faasino atu ia te outou le ala e silisili lava.”—1 KORINITO 12:31.

1-3. (a) Ua faapefea i le aʻoaʻo ina ia faaalia le alofa ona tai pei uma lava o le aʻoaʻoina o se gagana fou? (e) O ā vala e mafai ai ona avea ma luʻi le aʻoaʻo ina ia faaalia le alofa?

PE UA e taumafai ea i se taimi e aʻoaʻo se gagana fou? O se matuā luʻi lava! O le mea moni, e mafai e se tamaitiiti laitiiti ona aʻoaʻo se gagana i le tau lava o lona faalogologo atu i ai. E puʻeina e lona faiʻai leo ma uiga o upu, ma e lē umi lava ae manino ona faaleo mai e ia lava se upu, atonu pe taʻu taʻu ai lava e lē toe tuua. Ae e lē faapena tagata matutua. Tatou te sailiili pea lava pea i se lomifefiloi o se isi gagana, ina ia mafai ona tatou iloa tautatala i ni fuaitau faigofie i se gagana ese. Peitai, e oo mai le taimi, faatasi ai ma le lava o le faamasani atu i lena gagana fou, e amata ai ona tatou mafaufau i lena gagana fou, ma ua sili atu loa ona faigofie lo tatou tautalaina o lena gagana.

2 O le aʻoaʻo ina ia faaalia le alofa e tai pei uma lava o le aʻoaʻoina o se gagana fou. E moni, o se vaega o lenei uiga tauatua ua tuufaasolo mai i tagata. (Kenese 1:27; faatusatusa i le 1 Ioane 4:8.) Peitai, o le aʻoaʻo ina ia faailoa atu le alofa e manaomia ai ni taumafaiga e sili atu—ae maise lava i aso nei, ua matuā faaitiitia le iai o le alofa lotoaiga. (2 Timoteo 3:1-5) I nisi taimi, o le tulaga tonu lava lea o loo iai i le aiga. Ioe, e toatele o loo ola aʻe i se siomaga faigata e seāseā lava faailoa ai ni upu alofa—ae pe afai foi e iai. (Efeso 4:29-31; 6:4) E mafai la faapefea ona tatou aʻoaʻo ina ia faaali atu le alofa—e tusa lava pe seāseā ona faaalia mai ia i tatou?

3 E mafai ona fesoasoani mai le Tusi Paia. I le 1 Korinito 13:4-8, ua aumaia ai e Paulo, e lē o se faamatalaga po o le ā le alofa, ae o se faamatalaga olaola o le auala e gaoioi ai lenei ituaiga silisili o alofa. O le talanoaina o nei fuaiupu o le a fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le uiga o lenei uiga tauatua ma faaauupegaina lelei ai i tatou ina ia faailoa atu. Seʻi o tatou talanoaina nisi tāfa o le alofa e pei ona faamatalaina e Paulo. O le a tatou faavasegaina i ni vaega se tolu: o a tatou amioga masani; ona sili atu lea ona patino le talanoaga, o ā tatou faiā ma isi; ma le vaega mulimuli, o lo tatou onosai.

E Fesoasoani le Alofa Ina ia Tatou Manumalo ai i le Faamaualuga

4. O le ā le malamalamaga ua aumaia e le Tusi Paia e faatatau i le fuā?

4 Ina ua mavae ona uluai manatu e uiga i le alofa, ona tusi atu lea o Paulo i uso i Korinito: “E le losilosi [“fuā,” NW] le alofa.” (1 Korinito 13:4) O le fuā e mafai ona aliaʻe i se lagona lē faamalieina ma fuā ai pe a sologa lelei isi ma latou mauaina ni mea. O le fuā faapena e faaleagaina ai—i le tino, i faalogona, ma le faaleagaga.—Faataoto 14:30; Roma 13:13; Iakopo 3:14-16.

5. E mafai faapefea e le alofa ona fesoasoani ia i tatou ina ia manumalo mai le fuā pe a foliga mai ua tatou lē maua nisi o faaeaga faatiokarate?

5 E tusa ai o lenei manatu, seʻi fesili ifo oe ia te oe, ‘Po o oʻu fuā ea pe a foliga mai ua lē amanaia aʻu mo nisi o faaeaga faatiokarate?’ Afai o le tali o le ioe, aua e te faanoanoa. Ua faamanatu mai e le tusitala o le Tusi Paia, o Iakopo ia i tatou e faapea o ‘se faanaunauga i le matauʻa’ e iai i tagata uma lava lē lelei atoatoa. (Iakopo 4:5) O lou alofa i lou uso e mafai ona fesoasoani ia te oe e toe faapaleni ai lou mafaufau. E mafai ai ona e olioli faatasi ma i latou o loo olioli, ae lē o le manatu faapea o se teena totino o oe pe afai ua maua e se isi se faamanuiaga po o se taʻuleleia.—Faatusatusa i le 1 Samuelu 18:7-9.

6. O le ā le tulaga matuia na tuputupu aʻe i le faapotopotoga a Korinito i le uluai senituri?

6 Ua toe faapea mai Paulo “e le mitamita vale le alofa, e le faafefeteina.” (1 Korinito 13:4) Pe afai ua ia i tatou se taleni po o se tomai, e leai se mafuaaga e tau mitai atu ai fua i le lautele. E manino mai, o le faafitauli lenei sa iai i nisi tane faualuga o ē na ō ane i le faapotopotoga i Korinito anamua. Atonu sa iai ni o latou tomai e sili atu i le faatulagaina o manatu po o se auala e sili atu foi ona lelei latou te faia ai mea. O lo latou tataʻi atu la o manatu ia i latou lava atonu o se tasi lea mafuaaga o le fevaevaeai o le faapotopotoga i ni faiga vaega. (1 Korinito 3:3, 4; 2 Korinito 12:20) Na faifai tetele le mataupu o lea sa tatau ai ona aoaia mamafa atu e Paulo le auuso i Korinito ona o lo latou ‘onosaia pea ma le fiafia ē valelea,’ o tagata na faamatala ma le faitio e Paulo faapea o “aposetolo silisili.”—2 Korinito 11:5, 19, 20.

7, 8. Ia faaali mai i le Tusi Paia pe mafai faapefea ona tatou faaaogā ni taleni ua tatou maua ina ia ati ae ai le autasi.

7 E mafai ona tupu se tulaga faapena i aso nei. Mo se faaaoaoga, atonu e iai i nisi se faanaunauga e mitai atu ni mea ua latou ausia i le faiva po o ni o latou faaeaga i le faalapotopotoga a le Atua. E tusa lava po ua ia i tatou se iloa po o se tomai patino e lē o maua e isi o le faapotopotoga, po o le a avea ea lena o se mafuaaga tatou te faafefeteina ai? Ae maise, e tatau ona tatou faaaogā so o se taleni ua tatou maua ina ia ati ae ai le autasi—ae lē o le faasilisilia o i tatou lava.—Mataio 23:12; 1 Peteru 5:6.

8 Na tusi mai Paulo faapea e ui ina toatele tagata o se faapotopotoga, ae “ua faatatauina [“tuufaatasia,” NW] e le Atua le tino uma.” (1 Korinito 12:19-26) O le upu Eleni ua faaliliuina i le “tuufaatasia” e faaalia ai se faaputuina ma le autasi o ni mea, e pei ona tuufaatasia lanu eseese. E leai la se tagata e toatasi i le faapotopotoga e tatau ona faafefeteina i ni ona tomai ma taumafai ai na te pulea isi. E lē faatagaina le faamaualuga ma le fiasili i totonu o le faalapotopotoga a le Atua.—Faataoto 16:19; 1 Korinito 14:12; 1 Peteru 5:2, 3.

9. O ā faaaoaoga lapatai ua taʻua e le Tusi Paia e uiga i ni tagata o ē sa saili mo ni o latou lava lelei?

9 O le alofa “e le sailia e ia ana lava mea.” (1 Korinito 13:5) O se tagata alofa na te lē faatogafitia isi ina ia faasili ai lona manaoga. Ua iai i le Tusi Paia faaaoaoga lapatai i lenei mataupu. O se faataitaiga: Ua tatou faitau e uiga ia Talila, Iesepela, ma Atalia—o fafine na latou faatogafitia isi ina ia taulau ai o latou lava manaoga manatu faapito. (Faamasino 16:16; 1 Tupu 21:25; 2 Nofoaiga a Tupu 22:10-12) Sa iai foi Apisaloma le atalii o le tupu o Tavita. Sa ia faalatalata atu i tagata na ō ane i Ierusalema mo faamasinoga ma ia faailoa atu ma le taufaasese e faapea e lē o iai i le faamasinoga a le tupu se naunau moni i o latou faafitauli. Ona ia faamatilatila atu lea faapea e manaomia moni lava e le faamasinoga se tagata loto alofa e pei o ia! (2 Samuelu 15:2-4) O le mea moni, sa naunau Apisaloma, e lē i tagata vaivai, ae mo na o ia lava. I lona gaoioi o se tupu na tofia e ia lava, na ia maileia ai loto o le toatele o tagata. Peitai na oo ane le taimi, na fetaiai ai Apisaloma ma se toilalo nutimomoia. Ina ua maliu o ia, e oo lava i se tanuga aloaia sa lei faia ia te ia.—2 Samuelu 18:6-17.

10. E mafai faapefea ona tatou faataitaia atu faapea o loo tatou mataala mo le lelei o isi?

10 O se lapataiga lenei mo Kerisiano i aso nei. Pe o ni alii po o ni tamaitai, atonu e ia i tatou ni uiga masani e lelei ina ia faatauanau ai se mea. E ono faigofie ai lava ona tatou faaofi atu o tatou manatu, e ala i le faumālō i se talanoaga po o le faalotovaivaia o i latou e ese mai o latou manatu. Peitai, pe afai tatou te alolofa moni, o le a tatou mataala ai mo le lelei o isi. (Filipi 2:2-4) O le a lē avea ai ni o tatou tulaga i totonu o le faalapotopotoga a le Atua ma auala tatou te faaaogā sese ai isi pe faaofi atu ni manatu e faailoga fesili le saʻo, e peiseai ua na o o tatou manatu lava e tatau ona talanoaina. Na i lo lea, o le a tatou manatua le faataoto a le Tusi Paia: “E muamua le faamaualuga i le malaia; e muamua foi le loto faasiasia i le paū.”—Faataoto 16:18.

O le Alofa e Maua ai Faiā Filemu

11. (a) O ā ni auala e mafai ai ona tatou faaalia ai le alofa e lē gata e agalelei ae e lelei foi? (e) E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou lē fiafia i le amioleaga?

11 Na tusi foi Paulo faapea o le alofa e [“agalelei,” NW] ma “e le amio matagā.” (1 Korinito 13:4, 5) Ioe, o le alofa o le a lē faatagaina ai i tatou e gaoioi i se uiga lē mafaufau, matagā, po o se uiga lē faaaloalo. Na i lo lea, o le a tatou amanaia ai faalogona o isi. Mo se faaaoaoga, o se tagata alofa o le a ia alofia mea e faatiga ai i loto fuatiaifo o isi. (Faatusatusa i le 1 Korinito 8:13.) O le alofa “e le fiafia i le amio leaga, a e fiafia i le faamaoni.” (1 Korinito 13:6) Afai tatou te alolofa i tulafono a Ieova, o le a tatou lē manatu māmā ai la i le matuia o amioga lē mamā pe fiafia i mea e ʻinoʻino i ai le Atua. (Salamo 119:97) O le alofa o le a fesoasoani ia i tatou e olioli ai i mea e faalaeiau na i lo le taufaaleaga.—Roma 15:2; 1 Korinito 10:23, 24; 14:26.

12, 13. (a) E tatau faapefea ona tatou tali atu pe a faatiga mai se tasi ia i tatou? (e) Taʻu mai ni faaaoaoga faale-Tusi Paia faapea, e tusa lava po o se ita ua talafeagai, ae mafai lava ona faapogaia ai i tatou e faia se gaoioiga lē atamai.

12 Ua tusi mai Paulo o le alofa “e le faaitaitagofie” (“e lē maʻaleʻale,” Phillips). (1 Korinito 13:5) E mautinoa, o se mea masani mo i tatou o tagata lē lelei atoatoa ona lē fiafia pe lagona se ita pe a faatiga mai se tasi ia i tatou. Peitai, e sese pe afai e faaumiumi ona teuloto ni lagona lē fiafia pe faaauau pea ona ita. (Salamo 4:4; Efeso 4:26) Afai e lē puleaina, e tusa lava po o se ita ua talafeagai, ae ono faapogaia ai lava i tatou e faia se gaoioiga lē atamai, ona faasalaina ai lea e Ieova i tatou i lena mea.—Kenese 34:1-31; 49:5-7; Numera 12:3; 20:10-12; Salamo 106:32, 33.

13 O nisi ua latou faataga vaivaiga o isi e taaʻina ai a latou filifiliga ina ia auai i sauniga faa-Kerisiano po o le faia o se sao i le faiva i le fanua. I taimi ua mavae, e toatele i latou nei sa latou tauina se taua fitā mo le faatuatua, atonu i le onosaia o ni teteega mai aiga, ni tauemuga mai uo i galuega, ma isi mea faapena. Sa latou onosaia na toatugā auā na latou manatu i ai o ni tofotofoga o le faamaoni, ma o le mea tonu lena. Ae o le ā e tupu pe a faia e sona uso Kerisiano se tala po o se gaoioiga lē alofa? Po ua lē o se tofotofoga ea foi lenei o le faamaoni? O le mea moni lena, auā pe afai tatou te tumau pea ona ita, e mafai ona tatou ‘tuuina atu ai se mea e mautu ai le tiapolo.’—Efeso 4:27.

14, 15. (a) O le ā e uiga i ai le “faitau [i] leaga ua tuuina mai e nisi”? (e) E mafai faapefea ona tatou faataitai ia Ieova i le loto faamagalo?

14 O se mafuaaga lelei ua faapea mai ai atili Paulo, o le alofa “e le faitau [i] leaga ua tuuina mai e nisi.” (1 Korinito 13:5) Iinei o loo ia faaaogā ai se faaupuga faatausi tusi, e foliga o loo taʻu mai ai le gaoioiga o le faamaumauina o sese i totonu o se api aitalafu ina ia lē galo. Po o se alofa ea le tumau pea ona manatua i le mafaufau se upu po o se gaoioiga faatiga, e peiseai e manaomia ona tatou toe tapa atu i ai i se taimi i le lumanai? Maeu so tatou fiafia ona e lē vailiilia i tatou e Ieova i se uiga lē alofa faapena! (Salamo 130:3) Ioe, pe a tatou salamō, na te lafoaia o tatou sese.—Galuega 3:19.

15 E mafai ona tatou faataitai atu ia Ieova i lenei itu. E lē tatau ona tatou maitaitagofie pe a foliga ua faalēamanaia i tatou e se tasi. Pe afai e vave ona tatou ita atu, atonu o le a sili atu ai ona tatou faamafatiaina i tatou lava na i lo le tagata na faatiga mai ia i tatou. (Failauga 7:9, 22) Ae na i lo lea, seʻi o tatou manatua o le alofa “e talitonu i mea uma.” (1 Korinito 13:7, LT) O le mea moni, e leai lava se tasi o i tatou e manao e faaseegofie, ae leai foi se tasi o i tatou e manao e soona masalosalovale fua i uunaiga o gaoioiga a o tatou uso. I so o se tulaga e mafai ai, seʻi o tatou faaalia le fetalitonuai o le tasi i le isi.—Kolose 3:13.

O le Alofa e Fesoasoani Ina ia Tatou Onosai Ai

16. I ā tulaga e mafai ai e le alofa ona fesoasoani ia i tatou ina ia onosai?

16 Ona taʻu mai lea e Paulo ia i tatou e faapea “e onosai le alofa.” (1 Korinito 13:4) E mafai ai ona tatou tatalia tulaga faigata, atonu mo se vaitaimi faaumiumi. Mo se faaaoaoga, e toatele Kerisiano ua autausagā o nonofo i ni auaiga e lē tutusa tapuaiga. O isi o loo nofofua, e lē ona o sa latou filifiliga, ae ona ua lē mafai ona latou maua se paaga talafeagai “i le Alii.” (1 Korinito 7:39; 2 Korinito 6:14) E iai foi i latou o loo tauivi ma faafitauli o le soifua maloloina. (Kalatia 4:13, 14; Filipi 2:25-30) O le mea moni, i lenei faiga o mea lē lelei atoatoa, e leai lava se tasi o ola i se olaga e na te lē manaomia ai ona onosai.—Mataio 10:22; Iakopo 1:12.

17. O le ā e fesoasoani ia i tatou ina ia onosaia mea uma?

17 Ua faamautinoa mai e Paulo ia i tatou, o le alofa “e lavātia mea uma, e leai se mea e gata mai ai . . . lona faamoemoe ma lona onosai.” (1 Korinito 13:7) O le alofa mo Ieova o le a mafai ai ona tatou puapuagatia i so o se tulaga ona o le amiotonu. (Mataio 16:24; 1 Korinito 10:13) Tatou te lē saili ina ia oti faamaturoina. Na i lo lea, o lo tatou sini ia ola i ni olaga filemu, ma le toʻamālie. (Roma 12:18; 1 Tesalonia 4:11, 12) Ae ui i lea, pe a tulai mai tofotofoga o le faatuatua, tatou te onosaia ma le fiafia nei mea, o se vaega o le faataulagaina i le avea ma soo Kerisiano. (Luka 14:28-33) A o tatou onosai, tatou te taumafai e tausisia se vaaiga saʻo, i le faamoemoe atu mo le iuga e sili ona lelei a o fetaiai ma tofotofoga.

18. E faapefea ona manaomia pea le onosai e tusa lava po o se vaitau lelei?

18 O puapuaga e lē na o le pau lea o se tulaga e manaomia ai le onosai. I nisi taimi, ina ia onosai o lona uiga ia iai pea, ia faaauau pea i se ala ua uma ona filifilia e tusa lava po o iai ni tulaga e tofotofoina ai pe leai. O le onosai e aofia ai le tausisia o se faasologa lelei faaleagaga. Mo se faaaoaoga, po o iai ea sou sao uigā i le faiva, e tusa ai ma ou tulaga? Po o e faitau ma manatunatu loloto i le Afioga a le Atua, ma talanoa atu i lou Tamā faalelagi i le tatalo? Po o e auai e lē aunoa i sauniga a le faapotopotoga, ma po o e maua ni aogā mai se fetufaaiga o faalaeiauga ma isi ou uso talitonu? Afai o e faia faapea, e tusa lava la po o iai i se vaitau lelei po o se vaitau o faafitauli, ae o loo e onosai. Aua neʻi faamaamulu, “auā o ona po e tatau ai tatou te selesele mai ai, pe afai tatou te le faavaivai.”—Kalatia 6:9.

Alofa—“Le Ala e Silisili Lava”

19. Ua faapefea ona avea le alofa o “le ala e silisili lava”?

19 Sa faamamafa e Paulo le tāua o le faaalia o le alofa, i lona taʻua o lenei uiga tauatua o “le ala e silisili lava.” (1 Korinito 12:31) I le ā le uiga e “silisili” ai? O lea faatoʻā uma lava ona faamalaulau e Paulo meaalofa a le agaga, sa taatele i Kerisiano i le uluai senituri. O nisi na mafai ona perofeta ane, o isi sa iai le mana e faamālōlō ai maʻi, e toatele sa foaiina i ai le tomai e tautatala ai i gagana eseese. O ni matuā meaalofa ofoofogia lava! Peitai, na taʻu atu e Paulo i uso i Korinito: “Afai ou te tautala i gagana a tagata atoa ma agelu, a e leai soʻu alofa, ua avea aʻu ma ʻapa memea taalili, po o se sumepalo tagitagi. Afai foi o ia te au ona perofeta ane, ma le iloa o mea lilo uma, ma le malamalama uma lava; afai foi o ia te au le faatuatua uma e ave ese ai mauga, a e leai soʻu alofa, ou te le aoga lava.” (1 Korinito 13:1, 2) Ioe, e oo lava i gaoioiga sa tatau ona aogā, e ono avea ma “galuega e oti ai” pe afai e lē o uunaia na gaoioiga e le alofa mo le Atua ma tuaoi.—Eperu 6:1.

20. Aisea e manaomia ai taumafaiga faifai pea pe afai tatou te fia ati ae le alofa?

20 Ua tuuina mai e Iesu ia i tatou le isi mafuaaga e tatau ai ona tatou ati ae le uiga tauatua o le alofa. Na ia fetalai: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.” (Ioane 13:35) O le faaupuga “pe afai” ua lafo mai ai i Kerisiano taitoatasi pe faamata o le a ia aʻoaʻoina le faaalia o le alofa. Auā foi, o le tau ina nofo i se atunuu ese e lē faapea o le a faamalosia ai ona tatou taumafai e tautatala i le gagana a lena atunuu. E lē faapea foi la o le tau ina auai i sauniga i le Maota o le Malo pe auaumea ma uso Kerisiano e otometi ai ona aʻoaʻoina i tatou e faaalia le alofa. O le aʻoaʻoina o lenei “gagana” e alu ai ni taumafaiga faifai pea.

21, 22. (a) O ā o tatou uiga e tatau ona faaalia pe afai ua tatou lē ausia nisi vala o le alofa na talanoaina e Paulo? (e) I le ā le auala e mafai ai ona faapea atu “e le uma le alofa”?

21 E iai ni taimi, o le a e lē ausia ai nisi vala o le alofa na talanoaina e Paulo. Ae aua neʻi loto vaivai. Ia e taumafai pea ma le onosai. Ia faaauau ona saili atu i le Tusi Paia ma faatatauina ona mataupu silisili i au feutagaiga ma isi. Aua lava neʻi galo le faaaoaoga a Ieova lava ia ua faataatia mo i tatou. Na timai atu Paulo i uso i Efeso: “Ia outou feagaleleiai, ia femutimutivaleai lo outou alofa, ia fefaamagaloai outou, faapei ona faamagaloina outou e le Atua ia Keriso.”—Efeso 4:32.

22 E pei lava ona iu ina faigofie lou taumafai e faaali ou manatu i se isi gagana, e faapena foi ona sau se taimi o le a e iloa ai le oo ina faigofie ona e faaali atu le alofa. Ua faamautinoa mai e Paulo ia i tatou faapea “e le uma le alofa.” (1 Korinito 13:8) E ese mai isi meaalofa faivavega a le agaga, o le alofa e lē tāitai ona mou atu. O lea, ia faaauau pea ona aʻoaʻo e faaalia lenei uiga tauatua. O le ala lenei, e pei ona taʻua e Paulo, o “le ala e silisili lava.”

Pe Mafai Ona E Faamatala?

□ E mafai faapefea ona fesoasoani le alofa ia i tatou ina ia manumalo mai le faamaualuga?

□ I ā auala e mafai e le alofa ona fesoasoani ai ia i tatou ina ia faatupulaia le filemu i totonu o le faapotopotoga?

□ E mafai faapefea ona fesoasoani le alofa ia i tatou ina ia onosai ai?

□ Ua faapefea ona avea le alofa o “le ala e silisili lava”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 19]

O le a fesoasoani le alofa ia i tatou ina ia lē amanaia ai masei o o tatou uso talitonu

[Ata i le itulau 23]

O le onosai o lona uiga ia tausisia pea la tatou faasologa faatiokarate