Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Le Malumalu” ma “le Alii Sili” i Aso Nei

“Le Malumalu” ma “le Alii Sili” i Aso Nei

“Le Malumalu” ma “le Alii Sili” i Aso Nei

“O le alii sili, a latou ulufale, e ulufale o ia faatasi ma i latou; a latou ulufafo, e ulufafo foi o ia.”—ESEKIELU 46:10.

1, 2. O le ā le upu moni autū ua fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le tele o le uiga o le malumalu na iloa e Esekielu i le faaaliga?

SA IAI nisi o rapi anamua sa lei faamalieina atoatoa i le tusi o Esekielu. Fai mai le faamatalaga a le Talmud, o nisi o i latou na oo lava ina mafaufau e lē faaaofiaina le tusi i le kanona o le Tusi Paia. Sa matuā faigata lava ia i latou ona faamatalaina le faaaliga o le malumalu, ona latou taʻua lea faapea o se mea e lē oo i ai le malamalama o le tagata. Ua iso foi isi tagata atamamai i mataupu faale-Tusi Paia i le uiga o le malumalu o Ieova lea na vaaia e Esekielu i le faaaliga. Ae faapefea i tatou?

2 Talu mai le toe faafoisiaina o le tapuaiga mamā, ua faamanuia ai e Ieova ona tagata i le faasusulu mai i ai o le tele o le malamalama faaleagaga, e aofia ai le malamalama e faatatau i le malumalu faaleagaga o le Atua—le faatulagaga pei se malumalu a Ieova mo le tapuaiga mamā. * O lenei upu moni autū ua fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le tele o le uiga o le malumalu na iloa e Esekielu i le faaaliga. Seʻi o tatou iloiloina totoʻa la vala tāua e fa o lenei faaaliga—le malumalu, le faiva faaositaulaga, le alii sili, ma le laueleele. O le ā e uiga i ai nei mea i aso nei?

Le Malumalu ma Oe

3. O le ā tatou te aʻoaʻoina mai le faʻalo maualuga ma le puipui o loo vaneina ai ata i totonu i mea e ulu atu ai i le malumalu?

3 Seʻi manatu faapea o lea tatou te asiasia faataamilo lenei malumalu na iloa i le faaaliga. Ua tatou savavali atu i faasitepu e fitu e agaʻi atu i se tasi o ona faitotoa tele. A o tatou tutū i totonu i le mea e ulu atu ai, ua tatou vaavaai atu i luga ma le maofa tele. O le faʻalo e sili atu i le 100 futu [30 mita] le maualuga i o tatou luga aʻe! Ua faamanatu mai ai ia i tatou e faapea o tapulaa mo le ulu atu i le faatulagaga a Ieova mo le tapuaiga e maualuluga. E ati mai le malamalama i faamalama ua faamalamalamaina ai ata o laau o pama o loo vaneina i le puipui, lea o loo faaaogaina e le Tusi Paia e faaātaina ai le amio saʻo. (Salamo 92:12; Esekielu 40:14, 16, 22) O lenei nofoaga paia e mo i latou e gaoioi saʻo tau amio ma le faaleagaga. Ina ia ogatusa ma lena mea, tatou te mananao ai e tumau i le fai mea saʻo ina ia taliaina e Ieova la tatou tapuaiga.—Salamo 11:7.

4. O ai ua teena le ulu atu i totonu o le malumalu, ma o le ā ua aʻoaʻo mai ai e lenei mea ia i tatou?

4 I itu taitasi o le ala e ui atu ai, o loo iai potu leoleo e taʻi tolu i le itu. Faamata e faataga i tatou e leoleo ina ia ulu atu i totonu? Ua fetalai atu Ieova ia Esekielu, e lē ulufale i lona malumalu se tagata ese, e “lē peritomeina le loto.” (Esekielu 40:10; 44:9) O le ā na uiga i ai lena mea? E talia e le Atua e avea ma ona tagata tapuai e na o i latou lava e alolofa i ana tulafono ma ola e talafeagai ai. (Ieremia 4:4; Roma 2:29) Na te talia i latou na i lona fale fetafai faaleagaga, lona maota mo tapuaiga. (Salamo 15:1-5) Talu mai lava ona toe faafoisia le tapuaiga mamā i le 1919, ua lagolagoina ma faamalamalama faasolosolo mai ai pea e le faalapotopotoga faalelalolagi a Ieova ana tulafono tau amio mamā. O i latou e tetee ma le loto i ai e lē usiusitai atu ua lē o toe taliaina i latou e auaufaatasi ma ona tagata. I aso nei, ua avea le faiga faale-Tusi Paia o le faateʻaina o tagata fai mea sese lē salamō ma auala e tausia ai le mamā o la tatou tapuaiga.—1 Korinito 5:13.

5. (a) O ā faatusatusaga tutusa i le va o le faaaliga a Esekielu ma le faaaliga a Ioane lea o loo faamauina i le Faaaliga 7:9-15? (e) I le faaaliga a Esekielu, o ai ua faaātaina e ituaiga e 12 o loo tapuai atu i le lotoā pito i tua?

5 E tatala atu le ala i le lotoā i fafo, i le mea o loo tapuai ma vivii ai tagata ia Ieova. Ua faamanatu mai e lenei mea ia i tatou le faaaliga na iloa e le aposetolo o Ioane e uiga i le “motu o tagata e toatele” o loo auauna ia Ieova “i lona malumalu i le ao ma le po.” O loo iloa atu i faaaliga uma e lua laau o le pama. I le faaaliga a Esekielu ua teuteuina ai puipui i le mea e ulu atu ai. I le faaaliga a Ioane o loo uu ai e tagata tapuai laupama, ua faaatagia ai lo latou olioli e vivii ia Ieova ma taliaina Iesu e avea ma o latou Tupu. (Faaaliga 7:9-15) I le talanoaga o le faaaliga a Esekielu, ua faaātaina ai e ituaiga e 12 o Isaraelu “isi mamoe.” (Ioane 10:16; faatusatusa i le Luka 22:28-30.) Po o oe ea foi o se tasi o i latou o ē maua le olioli i le viiaina o Ieova e ala i le faalauiloaina o lona Malo?

6. O le ā le fuafuaga o potuʻai o loo i le lotoā pito i tua, ma o le ā le faaeaga ua mafai e lenei mea ona faamanatu mai ia i latou o isi mamoe?

6 A o tatou asiasia le lotoā pito i tua, ua tatou iloa ai potuʻai e 30 o iina e taumafaina ai e tagata a latou taulaga faafetai. (Esekielu 40:17) I aso nei, e lē o ofoina atu e isi mamoe ni taulaga e faia i manu, peitai latou te lē ō mai e aunoa ma se mea i le malumalu faaleagaga. (Faatusatusa i le Esoto 23:15.) Na tusi le aposetolo o Paulo: “O lenei, o [Iesu] tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa. Aua le galo ia te outou ona agalelei ma alolofa atu; auā o taulaga faapena e fiafia ai le Atua.” (Eperu 13:15, 16; Hosea 14:2) O se matuā faaeaga lava le ofo atu ia Ieova o ia taulaga.—Faataoto 3:9, 27.

7. O le ā ua faamautinoa mai ia i tatou i le fuaina o le malumalu?

7 O loo matamata Esekielu a o fuaina e le agelu lenei malumalu o le faaaliga. (Esekielu 40:3) E faapena foi i le aposetolo o Ioane, na taʻu atu i ai e faapea: “Tulai ia, ina fuatia ia le malumalu o le Atua, ma le fata faitaulaga, ma e o tapuai ai.” (Faaaliga 11:1) O le ā e uiga i ai lenei fuaina? I faaaliga uma e lua, e aliali mai sa avea lenei tulaga ma faamaoniga e faapea, e leai se mea na te taofia Ieova mai le faataunuuina o ana fuafuaga e faatatau i le tapuaiga mamā. Ua faapena foi i aso nei, tatou te ono mautinoa e leai se mea—e oo lava i ni teteega faigata mai faiga malo malolosi—e mafai ona taofia le toe faafoisia o le tapuaiga mamā.

8. O ai e ulu atu i faitotoa e agaʻi atu i le lotoā tuloto, ma o le ā e faamanatu mai e nei faitotoa ia i tatou?

8 A o tatou savavali atu i le isi itu o le lotoā i tua, tatou te matauina e tolu faitotoa i le agaʻi atu i le lotoā tuloto; o faitotoa pito i totonu e laina faatasi ma e tutusa le tetelē ma faitotoa o le lotoā i tua. (Esekielu 40:6, 20, 23, 24, 27) E na o ositaulaga e mafai ona ui atu i le lotoā tuloto. O faitotoa i totonu ua faamanatu mai ai ia i tatou e faapea e tatau i le au faauuina ona ausia tapulaa ma tulafono tauatua, ae o tapulaa foi na ma tulafono e taitaia ai Kerisiano moni uma. Ae o le ā le galuega a ositaulaga, ma o le ā lona uiga i aso nei?

Se Faiva Faamaoni Faaositaulaga

9, 10. Ua faapefea ona saunia mai aʻoaʻoga faaleagaga e “tupu ma ositaulaga,” e pei ona faaatagia e le vasega faaositaulaga i le faaaliga a Esekielu?

9 I taimi a o lumanai le Faa-Kerisiano, sa galulue mamafa le au ositaulaga i le malumalu. O le fasiina o manu e osi ai taulaga, le ofoina atu o taulaga i luga o le fata faitaulaga, ma le auauna atu i isi ositaulaga atoa ma tagata, o se galuega faaletino sa manaomia tele ai le malosi o le tino. Peitai sa iai foi isi a latou galuega tāua. Na faatonu mai Ieova e faatatau i ositaulaga e faapea: “Latou te aʻoaʻo foi i loʻu nuu ia masino mea paia ma mea e le paia, ina ia latou iloa le mea e le mamā ma le mea e mamā.”—Esekielu 44:23; Malaki 2:7.

10 Pe e te talisapaia ea galuega mamafa ma le auaunaga lotomaulalo ua faia e le vaega faauuina, “o tupu ma ositaulaga,” mo le tapuaiga mamā? (1 Peteru 2:9) I le pei o ositaulaga o sa Levī o aso anamua, o loo latou taimua i le avatuina o aʻoaʻoga faaleagaga, i le fesoasoani i tagata ia malamalama i mea e mamā ma talafeagai i le silasila a le Atua ma mea e lē mamā. (Mataio 24:45) O na aʻoaʻoga, e ala mai lomiga faale-Tusi Paia ma e ala mai i sauniga faa-Kerisiano ma tauaofiaga, ua fesoasoani i le faitau miliona ina ia maua se leleiga ma le Atua.—2 Korinito 5:20.

11. (a) Na faapefea ona faamamafa mai e le faaaliga a Esekielu le tāua o le mamā o ositaulaga? (e) I aso e gata ai, ua faapefea ona faamamāina le vasega faauuina i se uiga faaleagaga?

11 Peitai, e sili atu mea e ao ona fai e ositaulaga na i lo le aʻoaʻo o isi ina ia mamā; e ao foi ona mamā i latou. O lea, sa uluai vaaia ai e Esekielu gaoioiga mo le faamamāina o le faiva faaositaulaga a Isaraelu. (Esekielu 44:10-16) Ua faapena foi ona faaalia e talafaasolopito e faapea, i le 1918, na afio ai Ieova “o lē tunu auro” i lona malumalu faaleagaga, ina ia iloiloina le vasega faauuina faaositaulaga. (Malaki 3:1-5) O ē sa faamasinoina o loo mamā faaleagaga po o ē ua salamō mai aafiaga tau ifoga i tupua sa iai muamua na faatagaina e faaauau i le faaeaga o le auauna i lona malumalu faaleagaga. E ui i lea, i le pei o isi, e mafai ona lē mamā sui taitasi o le au faauuina—i le faaleagaga ma tau amio. (Esekielu 44:22, 25-27) Ua manaomia ona latou galulue mamafa ina ia aua “neʻi pisia mai i le lalolagi.”—Iakopo 1:27; faatusatusa i le Mareko 7:20-23.

12. Aisea e tatau ai ona tatou talisapaia le galuega a le vasega faauuina?

12 Tatou te ono fesili i tatou lava taitoatasi, ‘Po o oʻu talisapaia ea le faataitaiga ua faataatia mai e le au faauuina i le tele o tausaga o la latou auaunaga faamaoni? Po o oʻu faataitai ea i lo latou faatuatua?’ E lelei mo i latou o le motu o tagata e toatele ona manatua faapea, o le a lē iai pea ma i latou iinei i le lalolagi le au faauuina. E faatatau i ositaulaga na vaaia e Esekielu i le faaaliga, na fetalai Ieova e faapea: “Tou te le avatu se tofi [o le laueleele] ia te i latou i Isaraelu; o aʻu lava o lo latou tofi.” (Esekielu 44:28) E faapena foi ona leai se tofi e faavavau o le au faauuina i luga o le lalolagi. Ua ia i latou se tofi faalelagi, ma o ē o i le motu o tagata e toatele e vaai i ai o se faaeaga le lagolago ma faamalosiau atu ia i latou na, a o iai pea iinei i le lalolagi.—Mataio 25:34-40; 1 Peteru 1:3, 4.

Le Alii Sili—O Ai o Ia?

13, 14. (a) Aisea e tatau ai ona avea le alii sili o sē e mai isi mamoe? (e) O ai o loo faaātaina e le alii sili?

13 Ua lāgā nei se fesili faatupu naunau. O ai, la, o loo faaāta mai e le alii sili? Talu ai o loo taʻua o ia o se tagata e toatasi ma o se vaega foi, tatou te ono manatu la o loo fai o ia ma sui o se vasega o ni tane. (Esekielu 44:3; 45:8, 9) Ae o lē fea? E mautinoa lava e lē o le au faauuina. O loo iloa atu i le faaaliga lona galue vavalalata ma le vasega o le faiva faaositaulaga, ae lē o ia o se tasi o i latou. I lona lē pei o le vasega o ositaulaga, ua maua ai lona tofi o le laueleele ma o loo iai lona lumanai iinei i le lalolagi, ae lē o le lagi. (Esekielu 48:21) E lē gata i lena, fai mai le Esekielu 46:10: “O le alii sili, a latou [o ituaiga e lē o ni ositaulaga] ulufale [i le lotoā i fafo o le malumalu], e ulufale o ia faatasi ma i latou; a latou ulufafo, e ulufafo foi o ia.” E lē ulu atu o ia i le lotoā tuloto ae tapuai lava i le lotoā i fafo, e ulufale ma toe ulufafo mai le malumalu faatasi ma tagata. O nei mea moni ua faamaonia ai o ē o le a avea ma alii sili e mai le motu o tagata e toatele o isi mamoe.

14 E manino mai le iai o ni tiute tauave o le alii sili i tagata o le Atua. I le lotoā i fafo, e nofo o ia i le faapaologa o le Faitotoa i Sasaʻe. (Esekielu 44:2, 3) E faaalia ai i lenei mea se tofiga o sē vaavaaia ni mea, e pei lava o toeaina o Isaraelu, o ē sa nonofo i le faitotoa o le aai ma fai le faamasinoga. (Ruta 4:1-12; Faataoto 22:22) O ai i isi mamoe o loo iai tofiga o le vaavaaia ma leoleoina i aso nei? O toeaina o ē faamoemoe e ola i le lalolagi, ua tofia e le agaga paia. (Galuega 20:28) O lea la o loo sauniunia nei le vasega o le alii sili ma le faamoemoe e mulimuli ane ona auauna lea i se tulaga pule i le lalolagi fou.

15. (a) Ua faapefea i le faaaliga a Esekielu ona faamalamalamaina le faiā i le va o toeaina o le motu o tagata e toatele, ma toeaina o le vasega faauuina faaositaulaga? (e) O le ā le taitaiga o loo faia e toeaina faauuina i le faalapotopotoga a le Atua i le lalolagi?

15 Ae o le ā le faiā i aso nei i le va o le vasega a ositaulaga faauuina ma nei toeaina o ē, i le avea o se vaega o le motu o tagata e toatele, o loo auauna i ni tofiga tau vaavaaiga? E aliali mai i le faaaliga na vaaia e Esekielu e faapea, o toeaina o le motu o tagata e toatele o loo iai sa latou matafaioi lagolagosua ma e maulalo ifo, a o taimua faaleagaga le au faauuina. E faapefea lena mea? Manatua, o ositaulaga i le faaaliga sa avatu i ai le tiute tauave ina ia aʻoaʻo tagata i mea faaleagaga. Sa taʻu atu foi ia i latou ina ia galulue o ni faamasino i mataupu faaletulafono. E lē gata i lea, sa tofia le au sa Levī e “leoleo” i totonu o faitotoa o le malumalu. (Esekielu 44:11, 23, 24) E manino la, sa tatau i le alii sili ona lolo atu i auaunaga faaleagaga ma le taitaiga a ositaulaga. Ua talafeagai la le faapea atu, i aso nei o loo taimua ai le au faauuina i le tapuaiga mamā. Mo se faataitaiga, o sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova ua filifilia mai ia i latou na. O nei toeaina faauuina faamaoni ua faitau fia sefulu tausaga o latou toleniina le vasega o le alii sili o loo tuputupu aʻe, e sauniunia ai sui o lenei vasega mo le aso o le a faatinoina atoatoa ai lo latou pulea o mea i le lalolagi fou o loo fotuai mai a le Atua.

16. E tusa ai o le Isaia 32:1, 2, e ao faapefea ona gaoioi toeaina uma?

16 O ā ituaiga ovasia o le a iai i latou nei, o ē o le a faateleina atu i ai tiute tauave e avea o le vasega o le alii sili? Fai mai le valoaga o loo maua i le Isaia 32:1, 2: “Faauta, e pule le tupu ma le amiotonu, e pule foi alii [“perenise,” NW] ma le tonu. E fai foi le tagata e pei o se lafitaga i le matagi, ma se mea e malu ai i le afā; e pei o vaitafe i le nuu naumati, e pei o le paolo foi o le papa tele i le nuu ua le o i ai se vai.” O lenei valoaga o loo faataunuuina i aso nei a o galulue toeaina Kerisiano—o ē faauuina ma isi mamoe—e puipui le lafu mai ituaiga ‘afā’ e pei o sauaga ma mea e faalotovaivai ai.

17. E ao faapefea i leoleo mamoe Kerisiano ona manatu ia i latou lava, ma o le ā le vaaiga e tatau i le lafu mamoe ona vaai ai ia i latou?

17 O upu “perenise” ma le “alii sili,” lea e tai tutusa o la uiga i le faa-Eperu, e lē o faaaogaina e pei o ni taʻu ua fuafua e faaeaina ai tagata. Na i lo lena, o loo faamatala ai le tiute tauave ua iai i nei tane i le vaavaaia o mamoe a le Atua. Ua lapatai malosi mai Ieova e faapea: “Soia, outou alii o Isaraelu e; ina tuu ia le faasaua ma le faasaunoa, a ia fai amio tatau ma amiotonu.” (Esekielu 45:9) O le mea lelei tele mo toeaina uma i aso nei ona ave i fale lena lapataiga. (1 Peteru 5:2, 3) Ma e ao foi i le lafu ona amanaia e faapea, ua sauniunia mai e Iesu leoleo mamoe o ni “mea alofa i tagata.” (Efeso 4:8) O loo faatulaga mai e le Afioga faagaeeina a le Atua o latou agavaa. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9) O lea e ao ai i Kerisiano ona mulimuli i le taitaiga a toeaina.—Eperu 13:7.

18. O ā nisi o tiute tauave o ē o le a avea ma vasega o le alii sili i aso nei, ma o le ā lana tiute tauave i le lumanai?

18 I taimi o le Tusi Paia sa tele le pule sa tuu atu i nisi alii sili, ae o nisi sa itiiti. I aso nei, o loo auauna ai toeaina o le motu o tagata e toatele i tiute tauave eseese e tele. O nisi o loo auauna i se faapotopotoga e tasi; o nisi o loo auauna i ni faapotopotoga se tele i le avea ma ovasia femalagaai; o isi o loo auauna i se atunuu atoa i le avea ma sui o le Komiti o le Lālā; o isi o loo fesoasoani tuusaʻo atu i komiti eseese o le Vaega Pule. I le lalolagi fou, o le a tofia e Iesu “alii sili i le lalolagi uma” ina ia taimua i tagata tapuai o Ieova i le lalolagi. (Salamo 45:16) E lē taumatea o le a ia filifilia le toatele o i latou nei mai i toeaina faamaoni o loo iai i aso nei. Ona o lea ua faamaonia mai e nei tane lo latou agavaa i le taimi nei, o le a ia filifili ai e tuuina mai i le toatele o i latou nisi faaeaga e sili atu i le lumanai pe a ia faaalia mai le matafaioi o le vasega o le alii sili i le lalolagi fou.

Le Laueleele o Tagata o le Atua i Aso Nei

19. O le ā ua faaātaina e le laueleele i le faaaliga a Esekielu?

19 Ua faaāta mai foi i le faaaliga a Esekielu le laueleele toe faafoisia o Isaraelu. O le ā ua faaātaina i lenei vala o le faaaliga? Na valoia i isi valoaga e faatatau i le toe faafoisia e faapea o le laueleele, o Isaraelu, o le a avea ma parataiso e pei o Etena. (Esekielu 36:34, 35) I aso nei, o loo tatou olioli i se laueleele toe faafoisia, ma i sona uiga, ua pei foi o Etena. E faapena foi lo tatou tulaga, e lē aunoa ona tatou talanoa i lo tatou parataiso faaleagaga. Ua faamatalaina e Le Olomatamata lo tatou “laueleele,” o “le nofoaga o gaoioiga” a tagata filifilia o le Atua. * Po o fea lava o iai se auauna a Ieova, o loo iai o ia i totonu o lena laueleele toe faafoisia pe afai o loo ia taumafai malosi e lagolagoina le tapuaiga moni e ala i le savali i tulagaaao o Keriso Iesu.—1 Peteru 2:21.

20. O le ā le mataupu silisili tatou te ono aʻoaʻoina mai le “taulaga o le tofi paia” i le faaaliga a Esekielu, ma e mafai faapefea ona tatou faatatauina lenei mataupu silisili?

20 Ae faapefea le vaega o le laueleele lea e taʻua o le “taulaga o le tofi paia”? O le foai lena a tagata mo le lagolagoina o le faiva faaositaulaga atoa ma le aai. Sa faapena foi i “tagata uma o le nuu,” ona foai atu se vaega o le fanua mo le alii sili. O le ā e uiga i ai lenei mea i aso nei? Leai, e lē faapea o le a faapologaina tagata o le Atua i se vasega o ni faifeau e totogia i ni tupe. (2 Tesalonia 3:8) Na i lo lena, o le lagolago o loo avatu i toeaina i aso nei e patino lava i le faaleagaga. E aofia ai le fesoasoani i le galuega o loo faia nei ma faaali atu le agaga lagolagosua, ma le gauai. Peitai, e pei ona sa iai i aso o Esekielu, o lenei foai sa fai “ia Ieova,” ae lē i se isi lava tagata.—Esekielu 45:1, 7, 16.

21. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le vaevaeina o le laueleele i le faaaliga a Esekielu?

21 E lē na o le alii sili ma le vasega e iai le faiva faaositaulaga sa maua o latou nofoaga i lenei nuu toe faafoisia. Ua faaalia i le vaevaeina o le laueleele e faapea sa maua e ituaiga taitasi uma e 12 o latou lava tofi mautu. (Esekielu 47:13, 22, 23) O lea la o i latou o le motu o tagata e toatele o le a lē gata ina iai so latou nofoaga i le parataiso faaleagaga i aso nei ae o le a iai foi so latou tofiga o le laueleele pe a latou maua se nofoaga i le vaega faalelalolagi o le Malo o le Atua.

22. (a) O le ā e faaāta mai e le aai i le faaaliga a Esekielu? (e) O le ā tatou te ono aʻoaʻoina mai le iai o faitotoa i itu uma o le aai?

22 O le manatu mulimuli, o le ā ua faaāta mai e le aai i le faaaliga? E lē o se aai faalelagi, auā o loo taoto i le ogatotonu o le fanua “faaleagaina.” (Esekielu 48:15-17) E tatau la ona avea o se aai faalelalolagi. Ae o le ā le aai? Pe e lē uiga ea i ni tagata ua ō mai faatasi o se vaega ma faatulaga se mea sa faavasegaina ma faamaopoopoina? Ioe. O lea la, e foliga mai o le aai e faaāta ai le pulega faalelalolagi lea ua manuia ai i latou uma o le a faia aʻe ai le sosaiete amiotonu faalelalolagi. O le a matuā atoatoa lona faagaoioia i le “lalolagi fou” o loo fotuai mai. (2 Peteru 3:13) O faitotoa i itu uma o le aai, e tasi mo le ituaiga, ua faataitaia lelei mai ai le tatala ma avanoa le aai ia i latou uma. I aso nei, e lē o puleaina tagata o le Atua i se pulega faalilolilo. O uso ua iai tiute tauave e ao ona faigofie ona faalatalata atu i ai; o mataupu silisili e taitaia ai i latou ua iloa lelei e tagata uma. Ona o tagata mai ituaiga uma latou te galueaina le fanua lea e lagolagoina ai le aai, ua faamanatu mai ai ia i tatou e faapea, o loo lagolago atu isi mamoe, e oo lava i mea faitino, i faatulagaga tau pulega ua faia mo tagata o le Atua i le lalolagi aoao.—Esekielu 48:19, 30-34.

23. O le ā o le a tatou talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?

23 Ae, faapefea le vaitafe lea o loo tafe mai i le malumalu? O le mea o loo faaāta mai ai i aso nei ma faasolo atu i le lumanai o le a avea ma a tatou mataupu lona tolu ma o le mataupu mulimuli foi lea i lenei mataupu faasolo.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 Tagai i le tusi Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!, itulau 64, palakalafa 22, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ pala. 19 Tagai i Le Olomatamata, Iulai 1, 1995, itulau 20.

Manatu e Autalu Ai

□ O le ā e faaātaina mai e le malumalu i le faaaliga a Esekielu?

□ O ai o loo faaāta e ositaulaga o loo auauna i le malumalu?

□ O le ā le vasega o le alii sili, ma o ā nisi o ona tiute tauave?

□ O le ā le laueleele i le faaaliga a Esekielu, ma i le ā le uiga ua vaevaeina ai i ituaiga e 12?

□ O le ā ua faaātaina mai e le aai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Siata/Faafanua i le itulau 15]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Le vaevaega o le laueleele e pei ona faaāta mai e le faaaliga a Esekielu

O ITUAIGA E SEFULULUA

Le Sami Tele

Sami o Kalilaia

Vaitafe o Ioritana

Sami Oona

TANU

ASERA

NAFATALI

MANASE

EFARAIMA

REUPENA

IUTA

LE ALII SILI

PENIAMINA

SIMEONA

ISAKARA

SEPULONA

KATO

[Siata]

LE FAATELEGA O LE TAULAGA O LE TOFI PAIA

A. “o Ieova Lava Ia o Loo Iai Iina” (Jehovah-Shammah); E. laueleele o loo fua mai o le aai

Le Vaega a sa Levī

Le Malumalu o Ieova

Le Vaega a Ositaulaga

E A E