Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fausia A‘e i Faavae Faapaupau

Fausia A‘e i Faavae Faapaupau

Fausia Aʻe i Faavae Faapaupau

E AOFIA ai i le tele o mataaga e asiasi atu i ai turisi i Roma i Italia, le malumalu o le Pantheon. O lenei fausaga mataina o loo i Roma o se tasi o fale o loo tumau pea foliga e pei ona sa iai i aso anamua. Na amataina e Anetipa i le pe ā ma le 27 T.L.M., ae na toe fausia e Hadrian i le pe ā ma le 120 T.A. O se tasi o vala e ofoofogia ai lenei fausaga o le telē o le faaofuofu o lona falealuga e tusa ma le 142 futu [43 mita] le umi mai le isi pito i le isi pito, ae ua sili atu ai le lautele o fale i ona po nei. O le Pantheon sa avea muamua o se malumalu faapaupau, se “nofoaga mo atua uma,” lea e uiga i ai le upu lava ia o le gagana Eleni. I aso nei, o loo manatu pea i ai o se falesa o le lotu Katoliko Roma. Na faapefea ona mafai ona faia se na fesuiaiga e faateia ai?

I le 609 T.A., na toe faapaiaina ai e Pope Boniface IV lenei malumalu ua loa ona lē toe faaaogaina e avea ma falesa o se lotu “Kerisiano.” I lena taimi, sa faaigoaina o le Lotu a Santa Maria Rotunda. E tusa ai ma se mataupu na lomia i le 1900 i le mekasini a le au Jesuit Italia o le La Civiltà Cattolica, o le faaaogaina faapitoa sa i le mafaufau o Boniface o le “faamamaluina faatasi ai lea o maturo Kerisiano uma, po o sagato uma, a o lē e ave i ai le faamuamua ma faasilisilia o le Tinā Taupou o le Atua.” O igoa ua faaigoaina ai le Pantheon e le Lotu Katoliko Roma i aso nei o le—Santa Maria ad Martyres po o le, Santa Maria Rotunda—e atagia mai ai lena manatu lē faale-Tusi Paia.—Faatusatusa i le Galuega 14:8-15.

Ina ia faafetaui atu le Pantheon i lona faaaogaina fou, “sa itiiti ni mea na manaomia ona faia,” ua faaauau mai ai le mataupu lava lea. “Na mulimuli atu Boniface i tulafono agaalofa ma le faigofie ona tausisia sa muai faavaeina e Sagato Kelekolio le Sili [Pope Kelekolio I], o lē na muamua atu ia te ia, o se tagata tomai (maestro) sa fai ma faaaoao i le suia mai lea o le malumalu faapaupau e faaaogā i tapuaiga faa-Kerisiano.” O ā la na tulafono?

I se tusi na tuuina atu i se misionare na malaga atu e galue i tagata faapaupau i Peretania i le 601 T.A. sa tuuina atu ai e Kelekolio lenei poloaiga e faapea: “O malumalu o tupua o loo i le atunuu e pei ona muai taʻua e lē tatau ona faaleagaina; seʻi vaganā ai lava tupua ia o loo iai i totonu . . . Afai o loo i se tulaga lelei pea malumalu, ia tau lava i le na o le suia mai le faia ai o tapuaiga i temoni i le faaaogaina i le auaunaga i le Atua moni.” O le manatu o Kelekolio e faapea afai e vāai ane tagata faapaupau i o latou malumalu e lei faaleagaina, atonu o le a sili ai ona latou naunau e faaauau ona latou ulufale pea i ai. E pei o le masani a tagata faapaupau o le “fasia lea o le tele o povi e fai ai taulaga i temoni,” na tusi mai ai le pope, ae ua iai nei le faamoemoe ina ia “latou lē toe faia ni taulaga o manu i temoni ae ia fasia e aai ai ma viia ai le Atua.”

Na “taliaina” foi e le Lotu Katoliko Roma tapuaiga faapaupau e ala i le faavaeina i se tulaga e fesootai vavalalata atu i malumalu sa muai faaaogā i tapuaiga faapaupau, ni lotu ua tuuina atu i tagata faapitoa o “Kerisiano.” Na faaofi mai aso faamanatu anamuā e avea ma aso faamanatu a “Kerisiano.” Ina ia faamatalaina e tusa ai ma upu o le La Civiltà Cattolica: “O nisi o tu ma faamanatuga faalelotu a uluai Kerisiano na fesootai vavalalata atu i faiga ma auala faapaupau ua lauiloa i tagata suesue atamamai i aso nei. O nei faiga sa pele i tagata, ma o ni tu na matuā mauaa i loto ma sa pulea atoatoa ai olaga o tagata i le lautele ma tagata taitoatasi o le lalolagi i aso anamua. O le lotu autū, i lona agalelei ma le atamai, sa lē talitonu sa tatau ona ia aveesea na faiga; na i lo lena, e ala i le faaliliuina mai o na faiga i se uiga faa-Kerisiano, ua siitia atu ai i se tulaga faamamaluina ma se olaga fou, na pule ai le lotu ia i latou i se uiga malosi ae agamalu, ina ia ona manumalo ai e aunoa ma le soona faavevesia o tagata o ē vaivai ma atamamai.”

O le mea moni, o se tasi o faaaoaoga lauiloa o le suia o se aso faamanatu faapaupau, o le Kirisimasi. O Tesema 25, o le aso moni lea, na faamanatuina ai e tagata Roma anamua le dies natalis Solis Invicti, o lona uiga, “o le aso fanau o le la e lē mafaatoilaloina.”

I lona faanaunauga ia tosina mai loto o tagata faapaupau, sa lei tausisia ai e le lotu le upu moni. Sa ia taumafai e faamaonia le tuufaatasiga o talitonuga eseese e tele, le faaofi mai lea o talitonuga ma faiga ia sa “faatāua e le toatele.” O le iuga sa avea ma lotu ua lualuagia, pe faaaposetate, sa matuā vala i sini ma aʻoaʻoga a le Faa-Kerisiano moni. I le malamalama i lenei mea, atonu e lē o se mea e faateia ai le faapea o le malumalu tuai o tagata Roma mo “atua uma,”—le Pantheon—ua mafai ona avea ma malumalu o le lotu Katoliko Roma na tuuina atu mo Maria ma “sagato” uma.

Peitai, e ao ona manino e faapea o le suia o le tuuina atu o se malumalu po o le igoa o se aso faamanatu e lē lava lena e liliuina mai ai le ‘tapuaiga i temoni i le auaunaga i le Atua moni.’ “Pe faapefea foi ona feagai le malumalu o le Atua ma tupua?” na fesili ai le aposetolo o Paulo. “Ia o mai ai outou nai totonu ia te i latou, ma ia outou vavae mai, ua fetalai mai ai le Alii, aua foi tou te papai atu i se mea leaga; ona ou talia ai lea o outou, e fai foi aʻu mo outou Tamā, e fai foi outou moʻu atalii ma oʻu afafine, ua fetalai mai ai le Alii e ona le malosi uma lava.”—2 Korinito 6:16-18.