Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Au Collegiant—Suesuega Faale-Tusi Paia na Faaesea ai i Latou

Le Au Collegiant—Suesuega Faale-Tusi Paia na Faaesea ai i Latou

Le Au Collegiant—Suesuega Faale-Tusi Paia na Faaesea ai i Latou

Pe na e faalogo i le au Collegiant?

O lenei vaega faalotu toaitiiti o le 17 senituri mai Holani sa ese mai isi lotu na faavaeina i lena taimi. E faapefea, ma o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ia i latou? Ina ia maua le tali, seʻi tatou toe foi i tuā i lena taimi.

I LE 1587, na taunuu ai Jacobus Arminius (po o, Jacob Harmensen) i le aai o Amsterdam. Sa lei iai se faafitauli i le tau sailia o se galuega, auā sa maoae le lisi o ona agavaa ma tomai. O le 21 o ona tausaga, na faauuina ai o ia i le Iunivesite o Leiden i Holani. Ina ua maeʻa lena, ona ia faaaluina lea o le ono tausaga i Suisilani, i le aʻoaʻoina i mataupu faale-Tusi Paia e Théodore de Bèze, o lē na sui ia Ioane Kalavini lea na ia faatuina le Porotesano Toefuataiina. E lētioa fiafia le lotu Porotesano i Amsterdam e tofia Arminius e 27 ona tausaga e fai ma se tasi o a latou faifeau! E ui i lea, i nai tausaga mulimuli ane, na toe faanoanoa ai le toatele o tagata lotu i la latou filifiliga. Aisea?

Le Finauga i le Iuga Tuupoina

E lei umi talu ona avea Arminius ma se tasi o o latou faifeau, ae aliae loa fefinauaiga i le va o tagata Porotesano i Amsterdam e faatatau i le aʻoaʻoga o le iuga tuupoina. O lenei aʻoaʻoga na avea ma aʻoaʻoga autū faa-Kalavini, ae sa manatu nisi tagata lotu e faapea o se Atua na te muai tuupoina le faaolataga mo nisi a o le faaumatiaga mo nisi, o ia o sē e sauā ma fai mea lē tonu. Sa faatalitalia e soo o Kalavini ia Arminius, i le avea ai ma tagata aʻoga a Bèze, o le a ia faasaʻoina manatu o tagata tetee. E ui i lea, na ʻau atu Arminius i le itu a le au tetee ma, na lē fiafia ai soo o Kalavini. E oo ane i le 1593 ua matuā vevela le finauga lea na faataapeina ai le aai o tagata Porotesano i ni vaega se lua—o i latou e lagolagoina le aʻoaʻoga ma i latou e teena, le au faalēano i ai.

I nai tausaga mulimuli ane, na avea ai lenei finauga ma mataupu o fevaevaeaiga i le lotu Porotesano i le atunuu atoa. O lea, ia Novema i le 1618 na agaʻi atu ai le mataupu i se tulaga o le suʻe i le malosi. Faatasi ma le lagolago a fitafita faapea ma manatu o tagata lautele, na valaau ai e soo o Kalavini le vaega tetee (sa taʻua i na vaitaimi o le au Remonstrant *) i luma o le fono aoao, le Sinoti a le Porotesano i Dordrecht. I le iuga o le fono, na tuuina atu ai i faifeau uma o le au Remonstrant se filifiliga: O le sainia o le tautinoga e lē toe talaʻi, po o le tuua o le atunuu. E toatele na filifili e faaaunuua. Na faatumu e faifeau mapolotu a Kalavini ia avanoa o faifeau o le au Remonstrant ia ua ō ese. Na manumalo le aʻoaʻoga a Kalavini—o le manatu lea o le sinoti.

Le Amataga ma le Tuputupu Aʻe o le Au Collegiant

I le tai pei o isi vaipanoa, sa lē toe iai se faifeau a le faapotopotoga o le au Remonstrant i le nuu o Warmond, e latalata i Leiden. E ui i lea, e lē pei o isi vaipanoa, sa lei talia e le faapotopotoga se tagata e suia ua faamaonia mai e le sinoti. E lē gata i lena, ina ua toe foi atu se tasi faifeau Remonstrant i Warmond i le 1620 ina ia tausia le faapotopotoga e ui ina lamatia ai lona ola, ae na teena foi o ia e nisi o le faapotopotoga. Na amata ona faia e nei tagata a latou sauniga faalelotu i se auala faalilolilo e aunoa ma se fesoasoani a se faifeau. Mulimuli ane, na taʻua ai loa nei lotu o colleges ma o i latou sa auai, o le au Collegiant.

E ui ina māfua ona iai le au Collegiant ona o le tulaga na tulai mai ae lē ona o se tulafono faalelotu, ae na mulimuli ane suia lena tulaga. O se tagata o le faapotopotoga e igoa ia Gijsbert van der Kodde na finau faapea o le faapotopotoina e aunoa ma le vaaia e se vasega o taʻitaʻi lotu, ua sili atu ai ona ogatasi le faapotopotoga ma le Tusi Paia ma le auala sa faia ai foi e uluai Kerisiano na i lo le auala o loo faia ai e lotu ua faamautuina. Na ia taʻua faapea o le vasega o taʻitaʻi lotu, na faavaeina ina ua mavae le maliliu o le au aposetolo ina ia maua ai ni galuega a tane e lē naunau e aʻoaʻoina se matātā tau galuega.

I le 1621, na siitia atu ai e Van der Kodde ma isi sui sa tutusa o latou manatu a latou sauniga i le nuu o loo sosoo ane o Rijnsburg. * I nai tausaga mulimuli ane, ina ua fai ifo sauaga faalelotu, na salalau atu ai le lauiloa o sauniga a le au Collegiant i le atunuu atoa ma tosina mai ai “tagata mai talaaga eseese, ma ituaiga o olaga eseese,” e pei ona faamatalaina ai e le tusitala o talafaasolopito o Siegfried Zilverberg. Sa aofia ai le au Remonstrant, le au Mennonite, le au Socinian, faapea foi ma tagata popoto faapitoa i mataupu faalelotu. O nisi o le au faifaatoaga. O isi o tagata fatu solo, o tagata lomitusi, o fomaʻi, ma le au faioloa. O le faifilosofia o Spinoza (Benedictus de Spinoza) ma le faiaʻoga o Johann Amos Comenius (po o, Jan Komenský), faapea foi ma le tusiata lauiloa o Rembrandt van Rijn, sa latou auai i le manatu o le vaega tetee. O manatu eseese na avatu e nei tagata mapolotu na taaʻina ai le atiina ae o talitonuga a le au Collegiant.

Ina ua tuanai le 1640 na vave ona tuputupu aʻe lenei vaega o loo galue. Na matuā faatoateleina vaega o College i Rotterdam, Amsterdam, Leeuwarden, ma isi aai. Na matauina e le polofesa i le talafaasolopito o Andrew C. Fix e faapea i le va o le tausaga e 1650 ma le 1700, “na tuputupu aʻe ai tagata o le lotu College . . . e avea ma tapuaiga e sili ona tāua ma malolosi ana taaʻiga i le senituri lona sefulufitu i Holani.”

Talitonuga a le Au Collegiant

Ona o le atamai, o le faapalepale ma le saolotoga e tautala ai sa avea ma faailoga e mataulia ai faapotopotoga a le au Collegeiant, sa saoloto ai tagata lotu College taitoatasi e talitonu i talitonuga eseese. Ae, sa noanoatia faatasi i latou i nisi o talitonuga sa talitonu faatasi i ai. Mo se faataitaiga, sa talisapaia e le au Collegiant uma le tāua o suesuega totino faale-Tusi Paia. Na tusia e se tasi tagata lotu College faapea o tagata taitoatasi uma, e tatau ona “sailiili mo ia lava ae lē o le iloaina o le Atua mai se isi tagata.” Sa latou faia faapea. E tusa ai ma faamatalaga a le tusitala o talafaasolopito faalelotu o le 19 senituri o Jacobus C. van Slee, e tele atu le poto faale-Tusi Paia sa maua i le au Collegiant na i lo isi vaega faalotu o lena vaitaimi. E oo foi i ē na faatavā ane na latou viiviia le au Collegiant ona o lo latou tomai e faaaogā ai ma le poto le Tusi Paia.

O lea, o le tele o le suesue o le au Collegiant i le Tusi Paia, o le tele foi lena o lo latou faavaeina o talitonuga mausalī lea e ese mai talitonuga o lotu aloaia ua leva ona faavaeina. O faamaumauga mai le senituri lona 17 i le senituri lona 20 o loo faamatalaina ai nisi o talitonuga:

Le Uluai Lotu. Na tusi se tagata lotu College ma o se tagata atamai i mataupu faalelotu o Adam Boreel i le 1644 e faapea ina ua aafia le uluai lotu i faiga faapolotiki i le taimi o le Emeperoa o Konesetatino, na motusia ai le la feagaiga faaleagaga ma Iesu ma lē toe maua ai le faagaeega a le agaga paia. Na ia faaopoopo atili mai faapea o le iuga, na faateleina ai loa aʻoaʻoga sese ma faaauau mai seia oo mai i lona vaitaimi.

Le Toefuataiina. O le Toefuataiina i le senituri lona 16 na taʻitaʻia e Luteru, Kalavini, ma isi e lei lava lena mo le toefuataiina o le lotu. E tusa ma le faamatalaga a Galenus Abrahamsz (1622-1706), o se taʻitaʻi Collegiant ma o ia foi o se fomai, na i lo le faaleleia ai, sa atili faaleagaina e le Toefuataiina le tulaga o lotu i le amataina ai o fefinauaiga ma fevaevaeaiga. O le toefuatai moni e tatau ona suia ai le loto, lea sa lei taulau ona faia e le Toefuataiina.

Lotu ma Taʻitaʻi Lotu. O lotu autū ua piopio, e faalelalolagi, ma ua aunoa ma se taitaiga tauatua. So o se tasi lava la o loo manatu mamafa i le itu tau tapuaiga e leai se mea e sili i lo le tuua o lana lotu ina ia lē nofosala faatasi ma le lotu i ana agasala. Na faapea mai au Collegiant, o le vasega o taʻitaʻi lotu, e feteenai ma le mea o fai mai ai le Tusi Paia ma e “faaleagaina ai le lelei faaleagaga o le faapotopotoga Kerisiano.”

Le Malo ma le Parataiso. Na tusi se tasi o tagata na faavaea le lotu college i Amsterdam o Daniel de Breen (1594-1664), e faapea o le Malo o Keriso e lē o se malo faaleagaga e afio i loto o tagata. Na taʻua e le faiaʻoga o Jacob Ostens, o se tagata lotu College i Rotterdam, e faapea “sa tulimataia e augatamā anamua folafolaga i le lalolagi.” I se tulaga talitutusa, na faatalitali le au Collegiant i le taimi o le a toe faafoisia ai le lalolagi e fai ma parataiso.

Le Tolutasi. O nisi o ē na taulamua o le au Collegiant na taaʻina i talitonuga a Socinia, na latou teena le Tasitolu. * Mo se faataitaiga, na tusi Daniel Zwicker (1621-1678) e faapea so o se aʻoaʻoga lava e feteenai ma le mafaufau lelei, e pei o le Tasitolu, e “lē tatau ona iai ma e sese.” I le 1694 na lolomiina ai se faaliliuga o le Tusi Paia na faaliliuina e se tagata lotu College o Reijnier Rooleeuw. Na toe suia ai le vaega mulimuli o le Ioane 1:1: “Ma o le upu o se atua” na i lo le faaliliuga taatele: “Ma o le upu o le Atua.” *

Sauniga Faalevaiaso

E ui lava ina sa lē tutusa uma talitonuga a le au Collegiant, ae sa tele ina tutusa auala na faagaoioia ai a latou lotu i isi aai. Na lipotia mai e le tusitala o talafaasolopito o Van Slee e faapea i le amatamataga mai o le lotu a le au Collegiant, sa seāseā muai sauniunia a latou sauniga. Sa manatu le au Collegiant e tusa ai ma upu a le aposetolo o Paulo e faatatau i le manaomia ona “perofeta ane,” sa mafai ai ona lauga atu ma le saoloto tane uma i totonu o le lotu. (1 Korinito 14:1, 3, 26) O le iuga, sa masani ona faaumiumi ai lava sauniga e oo atu i le leva o le po ma o nisi o le aofia e oo lava ina “matuā momoe lava.”

Mulimuli ane, na oo ina sili atu ona faamaopoopoina lelei sauniga. Sa faapotopoto faatasi au Collegiant e lē gata i Aso Sa ae faapena foi i afiafi o aso o le vaiaso. Ina ia mafai e le failauga ma le faapotopotoga ona muai sauniuni mo sauniga uma o lena tausaga, sa iai se polokalame tusia o loo iai mau o le Tusi Paia o le a talanoaina faapea ai ma mataitusi amata o igoa o failauga. Pe a maeʻa ona amataina le sauniga i le pese ma le tatalo, ona faamatala mai lea e le failauga fuaiupu o le Tusi Paia. Pe a maeʻa, ona ia fesili atu lea i tane ina ia faamatala mai o latou lagona e faatatau i le mataupu ua faatoʻā maeʻa ona talanoaina. Ona sosoo mai lea ma le failauga lona lua o le a ia aumaia se faatatauga o na lava fuaiupu. E faaiu le sauniga i le pese ma le tatalo.

O le au Collegiant i le taulaga o Harlingen, o le itumalo o Friesland, sa iai sa latou auala fou ina ia tausisi atu ai a latou sauniga i le faasologa. O se failauga e lauga umi na i lo lona taimi faatulagaina e tatau ona ia totogia se sala laitiiti.

Fonotaga Faaleatunuu

Na iloa e le au Collegiant le manaomia ona faia o ni faatasitasiga tetele. O lea, na amata mai le 1640, ona faimalaga atu faalua i le tausaga le au Collegiant mai so o se vaega o le atunuu (i le tau e totogo ai mea ma le taumafanafana) i Rijnsburg. O nei faatasitasiga, e pei ona tusia ai e le tusitala o talafaasolopito o Fix, ua mafai ai ona latou “faamasani i manatu, lagona, talitonuga, ma gaoioiga a o latou uso mai isi vaipanoa.”

O nisi o le au Collegiant na malaga atu na mautotogi i fale o nisi o le nuu a o isi sa nonofo i le Groote Huis, po o le Fale Tele, o se maota e 30 ona potu o le fale o le au Collogiant. Sa laulauina ai iina taumafataga mo se vaega o tagata e oo atu i le 60 i le 70. Pe a maeʻa le ʻaiga i le afiafi, e mafai ona faaaogā e tagata asiasi atu lena taimi e savalivali ai i le togalaau o le maota e maimoa ma olioli i ‘galuega faalefoafoaga a le Atua, mo se talanoaga toafimalie iina, po o se taimi foi e manatunatu ai.’

E ui ina sa lei manatu uma le au Collegiant e manaomia ona papatisoina, ae toatele na manatu o se mea tatau. O lea, na avea ai le papatisoga ma se tasi o vala o faatasitasiga tetele. Na taʻua e le tusitala o talafaasolopito o Van Slee e faapea o lena sauniga e masani lava ona faia i taeao o Aso Toonai. A uma le pese ma le tatalo ona faia loa lea o le lauga e faamatalaina ai le manaomia o le faatofuina. Ona valaaulia lea e le failauga tagata matutua ua mananao e papatisoina ina ia faia sa latou taʻutinoga o le faatuatua, e pei o lenei, “Ou te talitonu o Iesu Keriso o le Alo o le Atua soifua.” Pe a maeʻa ona faaiuina le lauga i se tatalo, ona savavali uma atu lea o i latou o loo auai i le vaitaele ina ia molimauina tane ma fafine o loo tootutuli i totonu o le vaitaele e fai ai le papatisoga, ina ia oo atu le vai i o latou tauʻau. Ona faatofu lemū loa lea agaʻi i luma e le tagata fai papatisoga le ao o le tagata talitonu fou ina ia lilofia i le vai. Pe a maeʻa lena sauniga, ona toe agaʻi uma lea o tagata i o latou nofoaga mo le isi lauga.

I le afiafi o le Aso Toonai i le ta o le 5:00, e amata ai le sauniga i le faitauina puupuu o le Tusi Paia, pese, ma le tatalo. Ina ia mautinoa o loo iai se failauga, e auauai ai le au Collegiant i Rotterdam, Leiden, Amsterdam, ma Holani i Mātū i le sauniunia o failauga mo fonotaga taitasi. O le taeao o le Aso Sa ua faataatia ese mo le faamanatuina o le Talisuaga a le Alii. Pe a maeʻa se lauga, tatalo, ma le pese, ona tagofia lea e tamaloloa ma fafine le areto ma le uaina. E iai isi lauga e faia i le afiafi o le Aso Sa, ma i le taeao o le Aso Gafua e toe faapotopoto faatasi ai mo le lauga faaiu. Na matauina e Van Slee e faapea, o le tele o lauga e tuuina atu i nei tauaofiaga, o ni lauga e mafai ona faatatauina i le olaga masani, e faamamafa ai le faatatauina o mataupu sa talanoaina.

Sa fiafia tele le nuu o Rijnsburg e talimalo i nei faatasitasiga. Na tusia e se tusitala o le 18 senituri e faapea, o le ō atu o tagata asiasi atu i le nuu o ē faaaluina a latou tupe mo meaʻai ma meainu sa maua ai tupe a le nuu. E faaopoopo atu i ai, pe a maeʻa tauaofiaga taitasi e faameaalofa atu ai e le au Collegiant se tinoitupe i tagata matitiva o Rijnsburg. E lē masalomia, le faanoanoa o le nuu ina ua lē toe faia na sauniga i le 1787. Na amata mai iina ona mou mālie atu le lotu a le au Collegiant. Aisea?

Le Mafuaaga na Latou Mou Mālie Atu Ai

E oo ane i le faaiuga o le senituri lona 17, ua aliae ai se finauga e faatatau i le vaegafai a le mafaufau fefulifulisai i le lotu. Na manatu nisi o le au Collegiant e tatau ona faatāuaina le mafaufau fefulifulisai o le tagata i lo faaaliga tauatua, ae sa lē malilie i ai isi. O le iuga, na fevaevaeai uma ai lotu a le au Collegiant i lenei finauga. Na faatoʻā toe autasi le au Collegiant ina ua maliliu ē na fai ma taʻitaʻi o le finauga i itu uma e lua. E ui i lea, e pei ona faamauina e le tusitala o talafaasolopito o Fix, ina ua maeʻa lena fevaevaeaiga, “sa lei toe tutusa lava ma le tulaga sa iai muamua” le lotu.

O le faateleina o le uiga faapalepale i totonu o le lotu Porotesano o le 18 senituri na faaopoopo atili atu i le faaitiitia o le lotu College. A o faaauau ona taliaina e tagata lautele le mataupu silisili a le lotu College e pei o le atamai fefulifulisai ma le faapalepale, “na iu ai ina mou atu le malamalama lea sa iai na o le au Collegiant ina ua susulu tele mai le Malamalama.” E oo ane i le iuga o le senituri lona 18, e toatele le au Collegiant ua liliu atu i le au Mennonite ma isi vaega faalotu.

Ona sa lei taulai atu le vaai a le au Collegiant i se autasi o manatu i totonu o a latou lotu, o lea sa tele ai manatu eseese sa iai e pei o le toatele o le au Collegiant. Na latou iloaina lenei mea, o lea latou te lei faapea mai sa latou “maopoopo . . . ma le manatu e tasi,” e pei ona apoapoai atu ai Paulo e tatau i Kerisiano ona iai. (1 Korinito 1:10) E ui i lea, sa tulimatai e le au Collegiant le taimi o le a faataunuuina moni ai le talitonuga faavae faa-Kerisiano, e pei o le autasi i le manatu e tasi.

Pe a mafaufau i le mea moni e faapea e lei faateleina le poto saʻo i le vaitaimi o le au Collegiant, ae ua latou faataatia se faaaoaoga e mafai e le tele o lotu i aso nei ona matauina. (Faatusatusa i le Tanielu 12:4.) O lo latou faamamafaina o le manaomia o suesuega faale-Tusi Paia ua ogatusa lea ma le fautuaga a le aposetolo o Paulo: “Ia tofotofo i mea uma lava.” (1 Tesalonia 5:21) O le suesueina totino o le Tusi Paia na aʻoaʻoina ai e Jacobus Arminius ma isi e faapea o nisi o talitonuga ma tu faalotu ua leva ona maumauai e fai sa lei faavaeina mai le Tusi Paia. Ina ua latou iloaina lenei mea, sa ia i latou le lototele e vavae ese mai ai ma lotu autū ua faavaeina. Pe faamata a na e iai e te faia foi faapea?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 I le 1610 na tuuina atu ai e le vaega e lē auai i le talitonuga o iuga tuupoina sa latou tetee aloaia (o se tusi o loo taʻua ai mafuaaga mo le tetee) i taʻitaʻi o Holani. Ina ua maeʻa lena gaoioiga, ona taʻua lea o i latou o le au Remonstrant.

^ pala. 11 Ona o le nofoaga lea ua faatu ai nei le tapuaiga, na taʻua ai foi le au Collegiant o le au Rijnsburg.

^ pala. 20 Tagai i le Awake!, Novema 22, 1988, itulau 19, “Le Au Socinian—Aisea na Latou Teena ai le Tolutasi?”

^ pala. 20 Het Nieuwe Testament van onze Heer Jezus Christus, uit het Grieksch vertaald door Reijnier Rooleeuw, M.D. (Le Feagaiga Fou a lo Tatou Alii o Iesu Keriso, faaliliuina mai le gagana Eleni e Reijnier Rooleeuw, M.D.)

[Ata i le itulau 24]

Rembrandt van Rijn

[Ata i le itulau 26]

Le nuu o Warmond lea na uluai amata ai le lotu College, ma le Vaitafe o le De Vliet lea sa faia ai papatisoga

[Ē Ana le Ata i le itulau 23]

Background: Courtesy of the American Bible Society Library, New York