Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Umi e Mafai Ona Tatou Ola Ai?

O le ā le Umi e Mafai Ona Tatou Ola Ai?

O le ā le Umi e Mafai Ona Tatou Ola Ai?

O loo faasolo ina uumi soifuaga o tagata i se tulaga lautele, ma ua faapogaia ai ona tau mānatu le toatele, ‘O le ā le umi e mafai ona tatou ola ai?’

UA TAʻUA i le New Encyclopædia Britannica (1995), i aso ua teʻa, sa iai le talitonuga lautele faapea, o Pierre Joubert o ia lea na sili atu ona tele tausaga na ola ai. O le tausaga e 1814 na maliu ai o ia i le 113 o ona tausaga. E moni, o loo iai nisi ua taʻua faapea sa uumi atu tausaga na soifua ai, peitai e lē o iai se faamaumauga aloaia o o latou tausaga. Peitai, o faamaumauga saʻo ua faamautinoa mai ai e toatele ni tagata na tele atu tausaga na latou soifua ai na i lo Pierre Joubert.

Na fanau Jeanne Louise Calment ia Fepuari 21, 1875 i Arles, i saute i sasaʻe o Falani. I lona maliu ia Aokuso 4, 1997—i le silia ma le 122 tausaga mulimuli ane—sa matuā lauiloa ai o ia i le lautele. I le 1986, na maliu ai Shigechiyo Izumi mai Iapani, i le 120 o ona tausaga. I le tusi Guinness Book of Records 1999 o loo tusia ai le igoa o Sarah Knauss e 118 ona tausaga faapea, o le tagata sili lea ona matua i le taimi na tusia ai lea tusi. Na fanau o ia ia Setema 24, 1880, i Pennsylvania, i le Iunaite Setete o Amerika. Ina ua maliu Marie-Louise Febronie Meilleur mai Quebec, i Kanata, i le tausaga e 1998 i le 118 o ona tausaga, e 26 aso sa matua ai ia Sarah.

O le mea moni lava, ua oso maualuga tele le aofai o tagata ua matutua lava o latou soifua. O se fua faatatau i le aofai o ē ua atoa lo latou taʻi selau tausaga e faapea e silia i le 2.2 miliona ona faatoateleina ai a o faagasolo le uluai ʻafa o le senituri o loo sosoo mai! E faapena foi i le aofai o tagata ua taʻi 80 o latou tausaga pe sili atu, ua faatoateleina mai le 26.7 miliona i le 1970 e oo atu i le 66 miliona i le 1998. O se faatelega lena e 147 pasene, pe a faatusatusa ma le faatelega e 60 pasene o le aofaiga atoa o le faitau aofai o le lalolagi.

Ma e lē faapea ua na ona uumi o le soifuaga o tagata. O le toatele foi o i latou o loo latou faataulauina ni mea e lē o mafai ona faia e le toatele o le au taʻi 20 tausaga. I le 1990, na faamaeʻa ai e John Kelley e 82 ona tausaga se tuuga malafoni—e 26 maila 385 iata [42.195 kilomita 42,195 mita]—i totonu o le lima itula ma le lima minute. I le 1991, na ausia ai e se tinā matua o Mavis Lindgren ua 84 ona tausaga, lena mamao i totonu o le fitu itula ma le iva minute. Ma e talu ai nei lava, na faamaeʻa ai e se tamā ua 91 ona tausaga le malafoni sa faia i le aai o Niu Ioka!

E lē o fai atu faapea sa lē mafai e i latou na matutua o latou soifuaga i taimi anamua ona faataulau ni gaoioiga ofoofogia. I le 99 o tausaga o le augātamā anamua o Aperaamo lea e taʻua i le Tusi Paia, ‘na momoʻe atu ai o ia e faafetaiai’ i ana malo. I le 85 tausaga o Kalepo, na ia folafola ai: “E pei o loʻu malosi i lea aso [45 tausaga muamua atu], o loo o faapea foi loʻu malosi i le aso nei, e tau ai le taua, ma alu atu ma toe sau.” Ma ua taʻu mai e le Tusi Paia faapea, ina ua 120 tausaga o Mose, “e lei puaoa ona mata, e lei mavae foi lona malosi.”—Kenese 18:2; Iosua 14:10, 11; Teuteronome 34:7.

Sa taʻua e Iesu Keriso le uluai tagata, o Atamu, ma Noa lē na fausia le vaa faapea, o tagata taʻutaʻua o talafaasolopito. (Mataio 19:4-6; 24:37-39) Fai mai le Kenese sa ola Atamu mo le 930 tausaga, a o Noa e 950 tausaga. (Kenese 5:5; 9:29) Pe na soifua moni lava tagata i se umi faapena? Pe mafai ea ona umi atu se taimi tatou te ola ai, pe atonu e faavavau? Seʻi tagai atu i ni faamaoniga i le mataupu o loo sosoo mai.