Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Mafai Moni Lava Ona Maua le Ola e Faavavau?

Pe Mafai Moni Lava Ona Maua le Ola e Faavavau?

Pe Mafai Moni Lava Ona Maua le Ola e Faavavau?

“Le aʻoaʻo e, se a se mea lelei ou te faia ou te maua ai le ola faavavau?”—MATAIO 19:16.

1. O le ā e mafai ona fai atu ai e uiga i le umi o o tatou olaga faaletagata?

O LE tupu Peresia o Aretaseta I, o lē ua faaigoa foi i le Tusi Paia o Asueru, sa toe asiasi atu o ia i lana vaegaʻau a o lei oo i le taua i le tausaga e 480 T.L.M. (Eseta 1:1, 2) E tusa ai ma le tusitala Eleni o talafaasolopito o Herodotus, na tutulu le tupu a o ia vaavaai atu i ana tagatatau. Aisea? Na faapea mai Aretaseta: “Ou te faavauvau pe a ou toe manatunatu i le puupuu o le olaga o le tagata. Auā o nei tane uma, e leai ma se tasi o le a soifua pea i le selau tausaga o i luma e amata atu nei.” E mautinoa ua faapena foi ona e matauina ma le faanoanoa le matuā puupuu lava o le olaga ma e leai se tasi e manao e faasolo atu ina matua, oo ina maʻi, ma oti ai. Maimau e, pe ana mafai ona tatou ola pea i se olaga talavou e malaulau le malosi ma ola fiafia!—Iopu 14:1, 2.

2. O le ā le faamoemoe o loo iai i le toatele o tagata, ma aisea?

2 Sa mataina le faamatilatila mai e le New York Times Magazine o Setema 28, 1997, o le mataupu “They Want to Live” (Latou te Fia Ola). Na sii mai ai upu a se tagata suesue o lē na faapea mai: “Ou te talitonu moni lava e mafai ona avea i tatou ma uluai tupulaga o le a ola e faavavau.” Atonu o loo e talitonu foi oe e mafai ona maua le ola e faavavau. Atonu o lou manatu lena ona o loo folafola mai e le Tusi Paia faapea e mafai ona tatou ola e faavavau iinei lava i le lalolagi. (Salamo 37:29; Faaaliga 21:3, 4) Peitai, e iai nisi tagata e talitonu e mafai ona maua le ola e faavavau, e faavae mai i ni mafuaaga e ese mai mafuaaga o loo taʻua i le Tusi Paia. O le talanoaina o nisi o nei mafuaaga o le a fesoasoani ia i tatou e iloa ai e mafai moni lava ona maua le ola e faavavau.

Ua Fuafuaina ia Ola e Faavavau

3, 4. (a) Aisea ua talitonu ai nisi faapea e tatau ona mafai ona tatou ola e faavavau? (e) O le ā na fai mai ai Tavita e uiga i le fauina aʻe o ia?

3 O se tasi o mafuaaga ua talitonu ai le toatele faapea e tatau ona mafai e tagata ona ola e faavavau, e fesootai atu i le auala ofoofogia ua faia ai i tatou. Mo se faaaoaoga, o se vavega moni lava le auala na afuafuaina ai i tatou i totonu o manava o o tatou tinā. Na tusi mai se tagata lauiloa i le suesueina o le agaʻi atu ina avea ma tagata matua e faapea: “Ina ua maeʻa ona faatinoina vavega e amata mai i le afuafuaina o i tatou seia oo ina tatou fananau mai, ona faasolo mai lea i le matua faaleituaiga ma avea ma tagata matua, ona filifili lea o le malosiaga o loo puleaina le aoao o mea ia lē faia se faiga faigofie lea e mafai ona taofia ai le oo atu i le olaga matua ae faatumauina ai na vavega e faavavau.” Ioe, i le iloiloina o le auala faavavega na faia ai i tatou, o loo tumau pea le fesili, Aisea e ao ai ona tatou oti?

4 I le faitau meleniuma ua mavae, na mafaufau ai foi le tusitala o le Tusi Paia, o Tavita, i na lava vavega, e ui sa lē mafai ona ia vaai moni i totonu o le manava e pei ona mafai e saienitisi i aso nei. Sa mafaufau loloto Tavita i le auala na fauina aʻe ai o ia, e pei ona ia tusi, sa ‘ufiufia o ia i le manava o lona tinā.’ Na ia taʻua faapea o le taimi lena, ‘sa fausia ai ona fatugaʻo.’ Sa ia taʻua foi le fauina o ona “ponaivi” e pei ona ia faapea mai, “ua faia aʻu i le mea lilo.” Ona tautala lea o Tavita i “oʻu tino uma ina o afuafua” ma taʻua ai se mea e fesootai atu i lena sela afuafua i totonu o le manava o lona tinā e faapea: “Ua tusia foi ona vaega uma lava.”—Salamo 139:13-16, NW.

5. O ā vavega o loo aofia i le fauina aʻe o i tatou i totonu o le manava?

5 E manino lava, sa leai se faiga tau tusitusiga na tusia moni ai le fauina aʻe o Tavita i totonu o le manava o lona tinā. Peitai, o le manatunatu loloto o Tavita i le faiga o ona “fatugaʻo,” ona “ponaivi,” ma isi vaega o lona tino, sa foliga atu ai ia te ia e peiseai o le faiga o nei mea uma sa faatulaga lelei e tusa ai i se ata ua faataatia—e peiseai sa ‘tusitusia uma i lalo’ mea uma. Sa peiseai o le sela afuafua lea o loo i totonu o lona tinā sa iai se potu telē ua tumu i ni tusi o faatonuga auiliili i le auala e fau aʻe ai se pepe faaletagata ma o nei faatonuga lavelave sa faasolosolo atu i sela taitasi e tutupu mai. O lea, ua faaaogā ai e le mekasini o le Science World le faaupuga faafaatusa faapea ‘o sela taitasi i totonu o se sela o loo afuafua ua tofu ma se pusatoso ua tumu i ata ua uma ona tusitusia i ai o latou fausaga.’

6. O le ā le faamaoniga o iai e iloa ai, e pei ona sa tusi Tavita, ua matuā ‘matagofie ona faia’ i tatou?

6 Pe sa e manatunatu ea i le faagaoioiga faavavega o o tatou tino? Na taʻu mai e se tagata e suesueina le ola o meaola o Jared Diamond e faapea: “E faatasi ona tatou suia sela o loo afei ai o tatou taufale i ni nai aso, o sela o loo afei ai le tagāmimi (seʻi tulou) e suia faatasi i le taʻi lua masina, ae o o tatou sela mūmū e faatasi i le taʻi fa masina.” Na faaiu mai lana faamatalaga: “O loo tuueseese e le natura o mea i tatou ma toe tuufaatasi i tatou i aso taitasi.” O le ā le uiga moni o lena mea? O lona uiga, e tusa lava po o le ā le tele o tausaga atonu tatou te ola ai—pe 8, 80, pe oo atu foi i le 800—e tumau lava ona talavou o tatou tino. I se tasi taimi na faia ai e se saienitisi se fua faatatau e faapea: “I le tausaga e tasi, e tusa ma le 98 pasene o atoma o loo i o tatou tino i le taimi nei o le a toe suia e isi atoma o loo tatou aveina i totonu e ala i le ea, meaʻai, ma meainu.” Ioe, e pei ona sa vivii Tavita, ua matuā ‘matagofie ona faia’ i tatou.—Salamo 139:14.

7. E faavae mai i le auala na fuafuaina ai o tatou tino, o le ā ua fai mai ai nisi?

7 E faavae mai i le auala na fuafuaina ai o tatou tino, ua faapea mai se tagata iloga i suesuega o le mafuaaga e matutua ai: “Ua lē o manino pe aisea e tatau ai ona agaʻi atu ina matua.” E matuā foliga mai lava e tatau ona tatou ola e faavavau. Ma o le pogai lena o loo taumafai ai tagata e ausia lenei sini e ala i a latou faiga faasaienisi ua faatinoina po o le poto faaonaponei. E lei leva atu, na tusia ai ma le mautinoa e Dr. Alvin Silverstein i lana tusi o le Conquest of Death e faapea: “O le a tatou faamaninoina le uiga moni o le ola. O le a tatou malamalama . . . pe faapefea ona agaʻi ina matua le tagata.” Faatasi ai ma ā iuga? Na ia muai taʻu mai e faapea: “O le a lē toe iai ni tagata ‘matutua,’ auā o le poto lea o le a faataga ai le pulea o le oti o le a aumaia ai foi le olaga talavou e faavavau.” Pe a fuafua atu i sailiiliga faasaienisi i ona po nei i le auala ua faia aʻe ai le tagata, po ua foliga mai ea le manatu i le ola e faavavau o se mea e lē talafeagai? E iai se isi mafuaaga e sili atu ona malosi mo le talitonuina e mafai ona maua le ola e faavavau.

Le Faanaunauga e Fia Ola e Faavavau

8, 9. O le ā le faanaunauga masani ua iai i tagata a o faagasolo talafaasolopito?

8 Pe o e matauina ea o le fia ola e faavavau o se faanaunauga masani o le tagata? Na tusia e se fomai i se mekasini Siamani e faapea: “O le moomooga mo le ola e faavavau atonu e tai tutusa lona leva ma le umi talu ona iai le tagata.” I le faamatalaina o talitonuga o nisi tagata Europa anamua, ua taʻua ai e le New Encyclopædia Britannica: “O tagata ua tatau i ai o le a ola e faavavau i se maota iila e ātoina i auro.” Ma e matautia le mamao ua oo atu i ai taumafaiga a tagata ina ia faamalie lena faanaunauga autū mo le ola e faavavau!

9 Ua matauina e le Encyclopedia Americana e faapea, i le silia ma le 2,000 tausaga ua mavae i Saina, “sa lafoai ai e emeperoa ma tagata [lautele], i lalo o le taitaiga a ositaulaga o le lotu Tao, a latou galuega ona o le sailia o le vailaau e faatumauina ai le ola”—le mea na faaigoa o le punavai o le talavou. O le mea moni, a o faagasolo talafaasolopito, ua talitonu tagata faapea o le inuina o vai eseese ua paluina, pe oo foi i le inuina o ni vaiauli faapitoa, e mafai ai ona tumau lo latou talavou.

10. O ā taumafaiga faaonaponei ua faia ina ia maua ai se olaga faaumiumi atu?

10 Ua faapena foi le mataina o taumafaiga faaonaponei ina ia faamalie le faanaunauga na fanau mai ma le tagata, o le fia ola e faavavau. O se faataitaiga iloga o le faiga lea o le faaaisa o se tagata oti sa maʻi. Ua faia lenei faiga ma le faamoemoe e toe faaola mai i se taimi i le lumanai pe a maua se togafitiga o le maʻi lea na maliu ai. Na tusi mai se tamaloa o loo ia lagolagoina lenei gaoioiga, lea e taʻua o le cryonics, e faapea: “Pe afai e faamanuiaina o matou faanaunauga lelei ma iloa ai le auala e togafitia ai pe toe faaleleia ai mea uma ua leaga—e aofia ai aafiaga o le faasolo atu ina matua—o lona uiga la, o i latou e ‘maliliu’ i le taimi nei o le a maua se olaga faaumiumi atu e lē gata mai i le lumanai.”

11. Aisea e faanaunau ai tagata ina ia ola e faavavau?

11 E te ono fesili mai, pe aisea ua mauaa ai lava i o tatou mafaufau lenei faanaunauga mo le ola e faavavau? Po ua māfua ea ona “ua tuua [e le Atua] le faavavau i le mafaufau o le tagata”? (Failauga 3:11, Revised Standard Version) O se mataupu lenei e ao ona matuā manatunatu i ai! Seʻi mafaufau: Aisea ua tatou fananau mai ai fua ma lea faanaunauga e fia ola e lē uma—e faavavau—pe ana fai e lei fuafua Lē na Foafoaina i tatou e faamalie lena faanaunauga? Ma pe o sona alofa ea le foafoaina o i tatou ma se faanaunauga e fia ola e faavavau, ona ia toe tuu lea o i tatou i ni lagona lē taulau e ala i lona lē faatagaina o i tatou e ausia lena faanaunauga?—Salamo 145:16.

O Ai e Tatau Ona Tatou Faatuatua Atu i Ai?

12. O le ā le faamautinoaga ua iai i nisi, ae pe e te talitonu ea ua faavaeina lelei lena mautinoa?

12 O fea, pe i le ā, e tatau ona tuu atu i ai lo tatou faatuatua mo le mauaina o le ola e faavavau? I faiga faatekinisi ea a tagata o le lona 20 po o le lona 21 senituri? I le New York Times Magazine o loo taʻua ai i le mataupu “They Want to Live” (Latou te Fia Ola) se “atua: faiga faatekinisi” ma “faamoemoega i mea o le a mafai ona faia ona o le faatekinisi.” Na oo lava ina faapea mai se tasi tagata suesue e iai lona “mautinoaga fiafia . . . faapea o le tomai e toe fesuiai ai sela o le a mafai ona maua i le taimi tonu ina ia laveai ia i [tatou] e ala i le taofia o le faasolo atu ina matua, po o le toe faasolo mai ina talavou.” Peitai, o le mea moni lava, ua faamaonia le matuā lē mafai e taumafaiga a tagata ona taofia le faasolo atu ina matua, pe taofia le oti.

13. Ua faapefea i le faatulagaga o o tatou faiʻai ona faaalia ai sa fuafuaina i tatou ina ia ola e faavavau?

13 Po o le uiga ea o lenei mea ua leai se ala e maua ai le ola e faavavau? E lē o le tulaga lena! O loo iai le ala! O le faatulagaga o o tatou faiʻai ofoofogia, ma le lē gata mai o mea e mafai ona aʻoaʻoina ai, e ao ona faatalitonuina ai i tatou i lenei mea. Ua taʻua e James Watson, o se tagata suesue i vaega ninii e faia aʻe ai o tatou sela ma le ola o mea, lo tatou faiʻai faapea “o se mea e sili atu ona lavelave ua tatou iloaina i lo tatou lalolagi aoao.” Ma na faapea mai Richard Restak, o se tagata fomai e suesue i neula: “E leai lava se isi mea o iai i le vateatea ua maua ai se mea e tai lalata atu i ai.” Aisea ua iai ai so tatou faiʻai ma se tomai e teu ma faavasega ai faamatalaga e lē gata mai ma se tino ua fuafua e faagaoioi e faavavau pe afai sa lei iai se fuafuaga ina ia maua le ola e faavavau?

14. (a) O le ā le faaiuga e uiga i le olaga o le tagata ua faasino atu i ai tusitala o le Tusi Paia? (e) Aisea e ao ai ona tatou faatuatua i le Atua ae lē i tagata?

14 O le ā la le faaiuga e tasi e talafeagai ma moni e ao ona tatou faia? Pe lē o lea ua fuafuaina ma foafoaina i tatou e Lē na Faia Mea, o ia e ona le malosi uma ma le atamai, ina ia mafai ona tatou ola e faavavau? (Iopu 10:8; Salamo 36:9; 100:3; Malaki 2:10; Galuega 17:24, 25) O lea la, po ua lē atamai ea ona tatou utagia le poloaiga faagaeeina a le faisalamo o le Tusi Paia: “Aua tou te faatuatua i alii, po o le fanau a tagata, e le o i ai se olataga”? Aisea e lē faatuatua ai i tagata? Auā e pei ona tusi le faisalamo, “e alu ese lona agaga, e foi atu i le eleele na i ai o ia; e faaumatia i lea lava aso ona manatunatu.” Ioe, e ui lava i fuafuaga mo le ola e faavavau, ae ua lē mafaia e tagata se mea pe a fesagai ma le oti. Ua faaiu mai upu a le faisalamo: “Amuia le tagata . . . o i ai lona faamoemoe ia Ieova lona Atua.”—Salamo 146:3-5.

Po o se Fuafuaga Moni ea a le Atua?

15. O le ā e faaalia ai o le fuafuaga a le Atua ia tatou ola e faavavau?

15 Ae atonu e te fesili, po o se fuafuaga moni ea a le Atua ina ia tatou maua le ola e faavavau? Ioe, o lea lava! E tele taimi o loo folafola mai ai i lana Afioga lena mea. Ua faamautinoa mai le Tusi Paia ia i tatou: “O le ola faavavau, o le mea foaifuaina mai lea e le Atua!” Na tusi mai le auauna a le Atua o Ioane: “O le mea foi lenei na folafola mai e [le Atua] ia te i tatou, o le ola faavavau.” E lētioa lava fesili atu se alii talavou ia Iesu: “Le aʻoaʻo e, se a se mea lelei ou te faia ou te maua ai le ola faavavau?” (Roma 6:23; 1 Ioane 2:25; Mataio 19:16) O le mea moni, na tusi le aposetolo o Paulo e uiga “i le faamoemoe i le ola faavavau, na folafolaina mai talu mai tausaga o le vavau e le Atua e le mafai ona tala pepelo.”—Tito 1:2.

16. I le ā le uiga atonu na folafola ai e le Atua le ola e faavavau “talu mai tausaga o le vavau”?

16 O le ā le uiga faapea na folafola e le Atua le ola e faavavau “talu mai tausaga o le vavau”? Fai mai le manatu o nisi, sa uiga le aposetolo o Paulo faapea a o lei foafoaina le uluai ulugalii, o Atamu ma Eva, sa fuafuaina ai e le Atua e tatau ona ola e faavavau tagata. Peitai, pe afai sa faasino atu manatu o Paulo i se taimi ina ua uma ona foafoaina tagata ma ina ua uma ona taʻua e Ieova lana fuafuaga, o loo manino pea la o le finagalo o le Atua e aofia ai le ola e faavavau mo tagata.

17. Aisea na tutuli ese ai Atamu ma Eva mai le faatoaga o Etena, ma aisea na tofia ai kerupi e leoleo i le ala?

17 Ua faapea mai le Tusi Paia, i le faatoaga o Etena, ‘sa faatupuina ai e Ieova le Atua . . . le laau o le ola.’ O le mafuaaga na tuli ai i fafo Atamu mai le faatoaga ina ia lē mafai ai ona “aapa atu lona lima, ma tago atu foi i le laau o le ola, e ʻai ai, ma ola”—ioe, e faavavau! Ina ua uma ona tutuli ese Atamu ma Eva mai le faatoaga o Etena, ona tofia lea e Ieova “kerupi . . . ma le pelu afi mumū, o loo feliuliuai e leoleo ai le ala i le laau o le ola.”—Kenese 2:9; 3:22-24.

18. (a) O le ā na semanū e uiga i ai mo Atamu ma Eva lo la ʻaina o le laau o le ola? (e) O le ā na fai ma ata o le ʻaina o lena laau?

18 Pe ana fai e faataga Atamu ma Eva e aai mai lena laau o le ola, o le ā na semanū e uiga i ai mo i laua? Ioe, o le faaeaga o le ola e faavavau i le Parataiso! Fai mai manatunatuga o se tasi tagata atamai faapitoa i mataupu faale-Tusi Paia: “Atonu sa iai i le laau o le ola sona aogā e mafai ai ona saoloto le tino o le tagata ia sao mai le faaleagaina i le faasolo ina matua, po o le pala lea e oo atu ai ina oti.” Na oo lava ina faapea mai o ia “sa iai se aogā e pei o se vailaau i le parataiso lea e mafai ona faafetaiaia ai ma le manuia āuga” o le faasolo ina matua. E ui i lea, e lē o fai mai le Tusi Paia faapea sa iai i le laau o le ola ni ona vala e maua mai ai le ola. Na i lo lea, o lena laau ua na ona fai ma ata o le faamautinoaga a le Atua faapea, e maua le ola e faavavau e se tasi o le a faataga e ʻaina lona fua.—Faaaliga 2:7.

E Lei Suia le Fuafuaga a le Atua

19. Aisea na oti ai Atamu, ma aisea ua oti ai foi i tatou o lana fanau?

19 Ina ua agasala Atamu, sa ia lē toe maua ai lana aiā mo le ola e faavavau mo ia lava ma lana fanau uma e lei fananau mai. (Kenese 2:17) Ina ua avea o ia ma tagata agasala ona o lona lē usitai, na faaleagaina ai o ia, ua lē lelei atoatoa. Talu mai lena taimi, ua avea ai le tino o Atamu, ma mea ua faatulagaina mo le oti. E pei ona faapea mai le Tusi Paia, “o le oti, o le totogi lea o le agasala.” (Roma 6:23) E lē gata i lea, o fanau lē lelei atoatoa a Atamu ua faatulagaina foi i latou mo le oti, ae lē mo le ola e faavavau. Ua faamatala mai e le Tusi Paia: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi [Atamu], o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.”—Roma 5:12.

20. O le ā e faaalia ai sa fuafuaina tagata ina ia ola e faavavau i le lalolagi?

20 Ae faapefea pe ana fai e lē agasala Atamu? E faapefea pe ana fai e usitai pea o ia i le Atua ma tuu atu i ai se faatagaga e ʻai i le laau o le ola? O fea na semanū e ola olioli ai o ia i le meaalofa a le Atua o le ola e faavavau? I le lagi ea? E leai! E aunoa ma se faamatalaga a le Atua faapea e auina atu Atamu i le lagi. O lana galuega na tofia i ai e faia lava iinei i le lalolagi. Ua faamatala mai e le Tusi Paia faapea “ua faatutupuina foi e Ieova le Atua i le fanua o laau uma e matagofie i le vaai, e lelei foi pe a ʻaina,” ona faapea mai lea: “Ua ave foi le tagata, e Ieova le Atua, ma ua tuu ia te ia i le faatoaga i Etena e galue ai ma leoleo ai.” (Kenese 2:9, 15) Ina ua uma ona foafoaina Eva e fai ma paaga mo Atamu, ona tuu atu lea ia i laua tofiga faaopoopo mo galuega iinei i le lalolagi. Na fetalai atu le Atua ia i laua: “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia pule i iʻa i le sami, ma manu felelei, atoa ma mea ola uma e fetolofi i le eleele.”—Kenese 1:28.

21. O ā faamoemoega ofoofogia na maua e le uluai tagata?

21 Seʻi mafaufau i faamoemoega ofoofogia faalelalolagi na tatala atu e na faatonuga mai le Atua mo Atamu ma Eva! Sa tatau ona la tausi aʻe ni atalii ma afafine e atoatoa le soifua maloloina lelei i totonu o le Parataiso faalelalolagi. A o faasolo ina matutua aʻe a la fanau pele, o le a auai atu nei fanau ia i laua i le fanauina mai o nisi fanau ma le faia ma le fiafia o togalaau ina ia faatumauina ai pea lena Parataiso. A o usiusitai atu meaola uma ia i latou, o le a matuā faamalieina ai tagata. Seʻi manatu i le olioli e maua a o faalautele atu tuaoi o le faatoaga o Etena ina ia mulimuli ane avea le lalolagi atoa ma parataiso! Po o le a e olioli ea i le ola faatasi ma se fanau lelei atoatoa i se aiga matagofie faapena i le lalolagi, e aunoa ma ni popolega i le faasolo atu ina tagata matua ma oti? Seʻi tali mai faagaeega masani o lou loto i lena fesili.

22. Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa na lei suia e le Atua lana fuafuaga mo le lalolagi?

22 O lea la, ina ua lē usiusitai Atamu ma Eva ma tutuli ese ai mai le faatoaga o Etena, pe na suia ai ea e le Atua lana fuafuaga mo tagata ina ia ola e faavavau i le Parataiso i le lalolagi? E leai lava! O le faia e le Atua o lena mea, o lona uiga ua tautino mai ai lona toilalo i lona tomai e faataunuu ai lana uluai fuafuaga. E mafai ona tatou mautinoa e faia e le Atua mea ua ia folafolaina, e pei ona folafola mai e ia lava: “E faapea foi laʻu upu e alu atu ai loʻu gutu, e le foi mai fua ia te au; a e peitai e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foi i le mea ou te auina atu ai.”—Isaia 55:11.

23. (a) O le ā e toe faamautinoa ai o le fuafuaga a le Atua ia ola e faavavau i le lalolagi i latou o ē faanaunau atu i le amiotonu? (e) O le ā o le a sosoo mai ona tatou talanoaina?

23 O le lei suia o le fuafuaga a le Atua mo le lalolagi ua faailoa manino mai i le Tusi Paia, i le folafolaga a le Atua faapea: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” Na fetalai foi Iesu Keriso i lana Lauga i luga o le Mauga e faapea, o ē agamalu o le a fai mo latou tofi le lalolagi. (Salamo 37:29; Mataio 5:5) Peitai, e mafai faapefea ona tatou maua le ola e faavavau, ma o le ā e ao ona tatou faia ina ia maua ai lena ola? O le a talanoaina lenei fesili i le mataupu o loo sosoo mai.

E Faapefea Ona E Tali?

□ Aisea ua talitonu ai le toatele o tagata e mafai ona maua le ola e faavavau?

□ O le ā e tatau ona faatalitonuina ai i tatou faapea sa fuafuaina i tatou ina ia ola e faavavau?

□ O le ā le uluai fuafuaga a le Atua mo tagata ma le lalolagi?

□ Aisea e mafai ai ona tatou mautinoa o le a faataunuu e le Atua lana uluai fuafuaga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]