Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“E Ao Ona Taunuu o Nei Mea Uma”

“E Ao Ona Taunuu o Nei Mea Uma”

“E Ao Ona Taunuu o Nei Mea Uma”

“Ona tali atu ai lea o Iesu ia te i latou, ‘. . . E ao ona taunuu o nei mea uma, a e lei oo i le gataaga.’”—MATAIO 24:4-6.

1. O le ā le mataupu e tatau ona tatou matuā naunau i ai?

O LE mea mautinoa lava e te naunau i lou ola ma lou lumanai. E tatau foi la ona e naunau i se mataupu na puʻea ai le uaʻi atu a C. T. Russell i tuā i le 1877. O Russell, o lē na faavaeina mulimuli ane le Sosaiete o le Olo Matamata, sa ia tusia le tamai tusi, The Object and Manner of Our Lord’s Return. O lenei tamai tusi e 64 itulau ua talanoaina ai le toe taliu mai o Iesu, po o le afio mai i le lumanai. (Ioane 14:3) I se tasi taimi a o i luga o le Mauga o Olive, na fesili ai le au aposetolo e uiga i lena toe maliu mai: “Pe oo afea ia mea, ma o le ā foi le faailoga o lou faatasi mai [po o le, “maliu mai,” LT, LF] ma le faaiuiuga o le faiga o mea?”—Mataio 24:3, NW.

2. Aisea ua tele ai manatu feteenai i le mea na valoia mai e Iesu?

2 Po o e iloa ma malamalama i le tali a Iesu? O loo maua i Evagelia e tolu. Ua taʻua e le polofesa o D. A. Carson e faapea: “E laiti lava ni mataupu o le Tusi Paia lea o loo agaʻi i ai le tele o feteenaiga i le va o o latou tagata faamatala upu, na i lo le tele o loo agaʻi atu i le Mataio 24 ma isi mataupu tutusa i le Mareko 13 ma le Luka 21.” Ona ia faaali mai foi lea o lona ia taofi—peitai ua leai lava se eseesega ma manatu feteenai o tagata. Pe tusa o le senituri na faatoʻā mavae atu, na atagia mai ai i le tele o na manatu le leai o se faatuatua. O tagata sa faaleo maia na manatu sa latou taofi faapea e lei fetalaia mai lava e Iesu upu ia tatou te faitau ai i Evagelia, ae o ana fetalaiga na mulimuli ane toe suia mai uluai tusitusiga, pe sa lei taulau mea na ia valoia—o manatu na fafau aʻe e suesuega faasaienisi i tusitusiga faale-Tusi Paia. O se tasi tagata faitofā na oo lava ina ia faia ni faauigaga i le Evagelia a Mareko ‘e ala i se malamalamaga faafilosofia a se vaega a le lotu Puta e taʻua o le Mahayana-Buddhist’!

3. O le ā le auala e vaai ai Molimau a Ieova i le valoaga a Iesu?

3 Peitai i se faaeseesega, e talia e Molimau a Ieova le saʻo aʻiaʻi ma le maufaatuatuaina o le Tusi Paia, e aofia ai ma fetalaiga sa fetalai atu ai Iesu i aposetolo e toafā o ē na iai faatasi ma ia i luga o le Mauga o Olive i toe aso e tolu a o lei oo i lona maliu. Talu mai le vaitaimi o C. T. Russell, o loo faasolosolo pea ona maua e tagata o le Atua se malamalamaga ua sili atu ona manino e faatatau i le valoaga na fetalai i ai Iesu iina. I ni nai tausaga ua mavae atu, ua faamanino atili ai ma faalautele e Le Olomatamata lo latou manatu e uiga i lenei valoaga. Po ua e taliaina ea lena faamatalaga, ma iloa lona uigā i lou olaga? * Seʻi o tatou toe autaluina.

Sa Lalata se Faataunuuga Matautia

4. Aisea atonu na fesiligia ai e le au aposetolo Iesu e faatatau i le lumanai?

4 Sa iloa e le au aposetolo, o Iesu o le Mesia lea. O lea, ina ua latou faalogo atu o ia taʻua lona maliu, le toetu, ma le toe maliu mai, atonu sa latou tau mānatu, ‘Pe afai e maliu Iesu ma alu ese atu, e mafai la faapefea ona ia faataunuu mea ofoofogia o loo faatalitalia e faia e le Mesia?’ E lē gata i lea, sa fetalai Iesu e faatatau i le iuga mo Ierusalema ma lona malumalu. Atonu sa tau mānatu le au aposetolo, ‘O afea ma o le a faapefea ona tupu o lena mea?’ A o taumafai e malamalama i nei mataupu, sa fesili ai le au aposetolo: “Pe fai afea ia mea? Pe se a foi le faailoga pe a lata ona taunuu o ia mea uma?”—Mareko 13:4; Mataio 16:21, 27, 28; 23:37–24:2.

5. Na faapefea ona iai le faataunuuga i le uluai senituri, o mea na fetalai ai Iesu?

5 Na valoia e Iesu faapea o le a iai taua, oge, faamaʻi, mafuie, le ita ma le faasauā i Kerisiano, o mesia pepelo, ma le talaʻiga aoao o le tala lelei o le Malo. Ona tatau loa lea ona oo mai le iuga. (Mataio 24:4-14; Mareko 13:5-13; Luka 21:8-19) Na taʻua e Iesu nei mea i le amataga mai o le tausaga e 33 T.A. A o faagasolo le faitau sefulu o tausaga mulimuli ane, sa mafai ai e ona soo mataalia ona iloa faapea o mea na valoia sa tutupu moni lava i se auala mataina. Ioe, ua faamaonia e le talafaasolopito faapea sa iai se faataunuuga o le faailoga i lena taimi, e taitaia atu ai i le iuga o le faiga o mea faa-Iutaia e autau a Roma i le 66-70 T.A. Na faapefea ona tupu o lena mea?

6. O le ā le mea na tupu aʻe i le va o fitafita Roma ma tagata Iutaia i le 66 T.A.?

6 I le vaitaimi o le tau vevela i Iutaia i le 66 T.A., na taʻitaʻi atu ai e le au Selote Iutaia se osofaiga i fitafita Roma i totonu o se ʻolo sa tu latalata ane i le malumalu i Ierusalema, ma amata ai loa faiga sauā i so o se vaipanoa o le nuu. I le tusi History of the Jews, o loo faamatala ai e le polofesa o Heinrich Graetz e faapea: “O Cestius Gallus, o lē sa iai le tiute o le Kovana o Suria ina ia sapasapaia le mamalu o autau a Roma, . . . sa lē toe mafai ona ia molimauina le fouvale na salalau atu i ona tuaoi e aunoa ma se taumafaiga ina ia faafetaiaia lona tuputupu aʻe. Sa ia faapotopoto mai ana lekeona, ma sa tauofo ane e perenise o nuu tuaoi le aauina ane o a latou autau.” Ona siomia ai lea e lenei autau e 30,000, Ierusalema. Ina ua mavae ni fetauiga, ona solomuli lea o autau a Iutaia i tua o pa i tala ane o le malumalu. “I aso sosoo e lima sa matuā osofaia e autau a Roma pa o le aai, peitai sa fai ma toe solomuli a o tauʻai mai i ai mea na faaaogā e fai ma auupega a Iutaia. O le aso lona ono na faatoʻā latou taulau ai i le eliina o lalo o se vaega o le pa i le itu i mātū i luma o le Malumalu.”

7. Aisea na mafai ai e soo o Iesu ona ese la latou vaaiga i le tulaga o mea mai le vaaiga a le toatele o tagata Iutaia?

7 Seʻi tau ina manatu i se fenumiai o mafaufau o tagata Iutaia, auā o lo latou lava manatu ua leva ona iai e faapea, o le a puipuia i latou ma lo latou aai paia e le Atua! Peitai, sa muai lapataia soo o Iesu e iai se mala o loo fotuai mai mo Ierusalema. Na valoia e Iesu faapea: “E oo mai ia te oe ona aso e tanu ai le mea mautietie e sio ai ia te oe e i latou ua ita ia te oe, latou te sioina lava ia te oe, e puipui ia te oe i itu uma; latou te olopalaina foi oe, atoa ma lau fanau i totonu ia te oe; latou te le tuua foi se maa i luga o le tasi maa i totonu ia te oe.” (Luka 19:43, 44) Ae po o le a fasiotia uma ai e lena mea Kerisiano sa i totonu o Ierusalema i le 66 T.A.?

8. O le ā le mala na valoia e Iesu, ma o ai “le au filifilia” lea o le a māfua ai ona faapuupuuina ia aso?

8 I le tali atu i le au aposetolo i luga o le Mauga o Olive, na muai vavalo ai Iesu: “O ia ona aso e i ai le puapuaga, e leai sona tusa talu lava le amataga o mea na faia e le Atua, ua oo mai i ona po nei, e le toe faapea foi amuli. Afai foi e le faapuupuuina ia aso e le Alii, e leai se tagata e faaolaina; a e peitai ona o le au filifilia ua filifilia e ia ua ia faapuupuuina ai ia aso.” (Mareko 13:19, 20; Mataio 24:21, 22) O lea sa tatau ai ona faapuupuuina aso ma faasaoina “le au filifilia.” O ai i latou na? E mautinoa lava e lē o tagata Iutaia fouvale o ē na faapea mai e tapuai ia Ieova ae sa latou teena lona Alo. (Ioane 19:1-7; Galuega 2:22, 23, 36) O i latou moni na filifilia i tuā iina o tagata Iutaia ma tagata e lē o ni Iutaia o ē na faaalia le faatuatua ia Iesu i le avea ai ma Mesia ma Faaola. Sa filifilia e le Atua i latou na, ma i le Penetekoso i le 33 T.A., na ia faamaopoopoina ai i latou i totonu o se nuu fou faaleagaga, “le Isaraelu o le Atua.”—Kalatia 6:16; Luka 18:7; Galuega 10:34-45; 1 Peteru 2:9.

9, 10. Na faapefea ona “faapuupuuina” aso o le osofaiga a Roma, ma o le ā na iu i ai?

9 Pe sa “faapuupuuina” aso ma faasaoina le au filifilia i Ierusalema? E faapea se manatu o le polofesa o Graetz: “Sa lei talitonu [Cestius Gallus] o se tulaga fetaui le faaauau ona tau e tetee atu i tagata maelega valea ma amataina ai se osofaiga faaumiumi i lena vaitau, ae o lea ua vave ona oo ane uaga o le tau e afu ai mea . . . ma ono taofia ai le toe mauaina e autau o ni mea e tausi ai i latou. I lena tulaga atonu sa ia manatu ai e sili atu ona atamai pe a toe solomuli ese.” Po o le ā lava se mafaufauga sa iai ia Cestius Gallus, ae sa toe solomuli ese le autau a Roma mai le aai, faatasi ai ma le tele o fitafita Roma na fasiotia e tagata Iutaia na toe tuliloa maia i latou.

10 O lena toe solomuli a Roma ae lei faatalitalia na maua ai e “tagata”—soo o Iesu o ē sa lamatia o latou ola i totonu o Ierusalema—se avanoa e faasaoina ai. Ua faamauina i talafaasolopito e faapea ina ua matala mai sia avanoa, sa sosola ese loa Kerisiano mai lea itumalo. Maeu se faaaliga o le tomai o le Atua e muai silafia ai le lumanai ma faamautinoa mai le faasaoina o ona tagata tapuai! Ae faapefea tagata Iutaia lē talitonu o ē na nonofo ai pea i Ierusalema ma Iutaia?

O le a Vāai i ai Tagata na Ola i Lena Vaitaimi

11. O le ā na fetalai ai Iesu e faatatau i “lenei tupulaga”?

11 Sa manatu le toatele o tagata Iutaia o le a faaauau e faavavau la latou faiga o mea faaletapuaiga, lea sa faaautū atu i le malumalu. Peitai na fetalai Iesu: “Ia outou mataulia . . . le mati; pe a faatoa tutupu ona tatupu, ma matala mai ona lau, tou te iloa ai ua latalata le tau vevela. E faapea foi outou, pe a outou iloa ia mea uma, tou te iloa ai, ua latalata ia, ua i faitotoa lava. E moni, ou te fai atu ia te outou, E le mavae atu lava lenei tupulaga, seia oo mai nei mea uma. E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o aʻu upu e le mavae atu lava ia.”—Mataio 24:32-35.

12, 13. O le ā le malamalamaga sa iai i soo e tusa o le faasinoga a Iesu i “lenei tupulaga”?

12 I tausaga e faasolo atu i le 66 T.A., sa ono vaaia ai e Kerisiano le faataunuuina o le tele o vaega amata o le faailoga tuufaatasi—o taua, oge, e oo lava i le matuā lautele atu o le talaʻiga o le tala lelei o le Malo. (Galuega 11:28; Kolose 1:23) Ae, o afea o le a oo mai ai le iuga? O le ā sa uiga i ai manatu o Iesu ina ua ia fetalai: ‘E lē mavae atu lenei tupulaga [faa-Eleni, ge·ne·aʹ]’? Sa masani ona taʻua e Iesu le anoanoai o tagata tetee o Iutaia sa ola i lena vaitaimi, e aofia ai ma taʻitaʻi lotu, o ‘se tupulaga leaga, mulilulua.’ (Mataio 11:16; 12:39, 45; 16:4; 17:17; 23:36) A o iai la i luga o le Mauga o Olive, sa ia toe taʻua ai foi “lenei tupulaga,” ma e aliali mai sa ia lei faasino atu i tagata Iutaia uma o ē na soifua mai i le faagasologa o talafaasolopito; sa ia lei faasino atu foi i ona soo, e ui lava o i latou o “le tupulaga ua filifilia.” (1 Peteru 2:9) Sa lei faapea mai foi Iesu o “lenei tupulaga” o se vaitaimi.

13 Na i lo lea, sa i le manatu o Iesu tagata tetee Iutaia i tuā iina o ē o le a latou tofo i le faataunuuga o le faailoga lea na ia tuuina mai. E tusa ai o le faasinoga i “lenei tupulaga” i le Luka 21:32, ua taʻua ai e le polofesa o Joel B. Green e faapea: “I le Evagelia Lona Tolu, ‘o lenei tupulaga’ (ma fasifuaiupu e fesootai i ai) ua masani ona faailoa mai ai se vaega o tagata o ē tetee i le fuafuaga a le Atua. . . . [E faasino atu] i tagata o ē fulitua ma le faaua maaa mai le fuafuaga tauatua.” *

14. O le ā le mea na oo i lena “tupulaga,” ae na faapefea ona iai se iuga e ese mai mo Kerisiano?

14 O le tupulaga amioleaga o tagata Iutaia tetee o ē sa mafai ona latou mataulia le faataunuuina o le faailoga, o le a iai foi i latou ia i le taimi o le iuga o le faiga o mea faa-Iutaia. (Mataio 24:6, 13, 14) Ma sa faapena lava ona tupu! I le 70 T.A., na toe taliu ane ai autau a Roma, na taitaia ane e Tito, le atalii o le emeperoa o Vespasian. O puapuaga na oo i tagata Iutaia o ē na taofiofia i totonu o le aai, sa toetoe lava lē matalitonuina. * Ua lipotia mai e Flavius Josephus o lē na vaaitino i ai e faapea, e oo ane i le taimi na nutililii ai e autau a Roma le aai, e tusa ma le 1,100,000 tagata Iutaia ua maliliu ma e tusa ma le 100,000 na aveina faatagataotaua, o le toatele lava o na tagata sa vave ona maliliu ona o le matelāina po o le faaaogā i taaloga faamasaatoto i malae o faafiafiaga a Roma. O le mea moni, o le puapuaga i le 66-70 T.A. o le puapuaga sili ona matautia lea na faatoʻā oo i ai Ierusalema ma le faiga o mea faa-Iutaia, ma e lē toe iai foi se isi puapuaga e tutusa atu i ai mo Ierusalema. Maeu le ese o le iuga sa maua e Kerisiano o ē na utagia le lapataiga faavaloaga a Iesu ma latou tuua ai Ierusalema ina ua toe tuumuli ese atu autau a Roma i le 66 T.A.! O “le au filifilia” o Kerisiano faauuina, sa “faasaoina,” pe na saogalemu i latou, i le 70 T.A.—Mataio 24:16, 22.

Se Isi Faataunuuga o Loo Fotuai Mai

15. E mafai faapefea ona tatou mautinoa o le a iai se isi faataunuuga e sili atu o le valoaga a Iesu ina ua mavae le 70 T.A.?

15 Peitai, sa lē o le taualuga lena. Muamua atu, na faaalia ai e Iesu faapea, pe a mavae ona faatamaʻia le aai, o le a afio mai o ia i le suafa o Ieova. (Mataio 23:38, 39; 24:2) Ona ia faamanino atili mai lea o lenei mea i lana valoaga sa ia fetalaia i luga o le Mauga o Olive. I le taʻua o le “puapuaga tele” o loo fotuai mai, na ia fetalai faapea, pe a mavae ia mea, o le a tutū mai Keriso pepelo, ma o le a solia Ierusalema e nuu ese mo se vaitaimi faaumiumi. (Mataio 24:21, 23-28; Luka 21:24) Faamata e iai se isi faataunuuga, se faataunuuga e sili atu, e lei oo mai? O le tali i ai, ioe, e tusa ai ma mea moni. Pe a tatou faatusatusa atu le Faaaliga 6:2-8 (na tusia ina ua mavae le puapuaga o Ierusalema i le 70 T.A.) i le Mataio 24:6-8 ma le Luka 21:10, 11, tatou te iloa ai, o loo fotuai mai i le lumanai faiga taua, o oge, ma mala i se tulaga e sili atu ona matautia. O lenei faataunuuga e sili atu o fetalaiga a Iesu ua faataunuu nei talu mai le Taua Muamua a le Lalolagi lea na gāpā i le 1914.

16-18. O le ā tatou te faatalitalia o le a oo ina tupu?

16 Ua faitau fia sefulu nei tausaga, o aʻoaʻo atu e Molimau a Ieova faapea o le faataunuuga faaonaponei o le faailoga e faamaonia ai o loo iai se isi “puapuaga tele” e lei oo mai. O le “tupulaga” leaga o loo iai i le taimi nei o le a latou vāai i lena puapuaga. E foliga mai o le a toe iai se isi vaega amata (se osofaiga i lotu sese uma), e pei lava o le osofaiga a Gallus i le 66 T.A. lea na tatala ai le amataga o le puapuaga ia Ierusalema. * Pe a mavae sina va mo se umi e lē o maʻoti mai, ona oo mai loa lea o le iuga—le faaumatiaga i le lalolagi aoao, e tutusa atu i le faaumatiaga i le 70 T.A.

17 I le faasino atu i le puapuaga lea ua i o tatou luma nei, na fetalai ai Iesu: “A mavae atu le puapuaga o ia ona aso [le faaumatiaga o lotu sese], ona faapogisaina loa lea o le la, e le susulu mai foi le masina, e pauu foi fetu mai le lagi, e luluina foi ʻau a le lagi. Ona iloa ai lea i le lagi o le faailoga o le Atalii o le tagata; ona taufaitagituʻi ai lea o ituaiga uma o le lalolagi; latou te iloa atu foi le Atalii o le tagata ua sau i ao o le lagi, ma le mana ma le mamalu tele.”—Mataio 24:29, 30.

18 O lea la, o Iesu lava ia na faapea mai, pe “a mavae atu le puapuaga o ia ona aso,” o le a aliali mai se ituaiga o mea matautia i le lagi. (Faatusatusa i le Ioelu 2:28-32; 3:15.) O nei mea o le a matuā faateʻia ma fefefe ai tagata lē usiusitai ma iu ai ina latou “taufaitagituʻi.” E toatele o le a “matapogia . . . i le matatau ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.” Ae lē o le tulaga lena o le a iai Kerisiano moni! O i latou nei o le a ‘ea i luga o latou ulu, auā ua latalata ina faaolaina i latou.’—Luka 21:25, 26, 28.

Le Faamasinoga o Loma Nei!

19. E mafai faapefea ona tatou faamautinoa po o afea o le a faataunuu ai le faataoto i mamoe ma ʻoti?

19 Seʻi mātau o loo valoia e le Mataio 24:29-31 faapea (1) e afio mai le Atalii o le tagata, (2) o lea afio mai o le a iai faatasi ma le mamalu tele, (3) o le a faatasi ma ia le au agelu, ma (4) o le a vāai ituaiga uma o le lalolagi ia te ia. Ua toe taʻua e Iesu nei vala i le faataoto i mamoe ma ʻoti. (Mataio 25:31-46) O lea la, e mafai ona tatou faapea atu, o lenei faataoto e faatatau atu i le taimi, pe a mavae le uluai gāpā o le puapuaga, pe a afio mai Iesu ma ana agelu ona afio lea o ia i lona nofoalii mo le faia o le faamasinoga. (Ioane 5:22; Galuega 17:31; faatusatusa i le 1 Tupu 7:7; Tanielu 7:10, 13, 14, 22, 26; Mataio 19:28.) O ai o le a faamasinoina, faatasi ai ma ā iuga? Ua faaalia e le faataoto faapea o le a uaʻi atu Iesu i nuu uma lava, e peiseai o loo latou faapotopoto i luma tonu lava o lona nofoalii faalelagi.

20, 21. (a) O le ā le mea o le a tupu i mamoe o le faataoto a Iesu? (e) O le ā le mea o le a oo i ʻoti i le lumanai?

20 O tane ma fafine pei ni mamoe o le a vavae ese atu i latou i le itu taumatau o le finagalo malie o Iesu. Aisea? Auā sa latou faaaogā o latou avanoa e fai ai mea lelei i ona uso—Kerisiano faauuina, o ē o le a auai faatasi ma Keriso i lona Malo faalelagi. (Tanielu 7:27; Eperu 2:9–3:1) I le ogatusa ma le faataoto, e faitau miliona Kerisiano pei ni mamoe ua latou amanaia uso faaleagaga o Iesu ma galulue e lagolago atu ia i latou na. O le iuga, ua maua ai e le “motu o tagata e toatele” le faamoemoe faale-Tusi Paia o le faasaoina atu nai “le puapuaga tele” ma ola ai e faavavau i le Parataiso, le siomaga faalelalolagi ua pulea e le Malo o le Atua.—Faaaliga 7:9, 14; 21:3, 4; Ioane 10:16.

21 Pagā se iuga o le a ese mai ai mo ʻoti! Ua faamatalaina i le Mataio 24:30 e faapea ‘e taufaitagituʻi i latou’ pe a afio mai Iesu. Ma ua tatau ai ona latou faapena, auā ua iloga i latou i le teteeina o le tala lelei o le Malo, le tetee atu i soo o Iesu, ma lo latou faasilisilia o le lalolagi lea o loo mavae atu. (Mataio 10:16-18; 1 Ioane 2:15-17) O Iesu—ae lē o so o se tasi o ona soo i le lalolagi—e filifilia po o ai ʻoti. Ua ia fetalai e faatatau i ʻoti: ‘O le a ō atu i latou na i le sala e faavavau.’—Mataio 25:46.

22. O le ā le vaega o le valoaga a Iesu e tāua ona tatou uaʻi atili atu i ai?

22 O le agaigai i luma o lo tatou malamalamaga i le valoaga i le Mataio mataupu e 24 ma le 25 o se mea e faagaeetia ai. Peitai, e iai se vaega o le valoaga a Iesu e tāua ona tatou uaʻi atili atu i ai—‘o le mea inosia e faatafunaina aʻi, ua tu i le mea paia.’ Na faalaeiauina e Iesu ona soo ina ia faaaogā i ai le faautauta e faatatau i lenei mea ma ia nofo sauni e gaoioi. (Mataio 24:15, 16) O le ā lenei “mea e inosia”? O afea e tu ai i le mea paia? Ma e faapefea ona aafia ai faamoemoega mo lo tatou ola i le taimi nei ma le lumanai? O le a talanoaina e le mataupu o sosoo mai lenei mea.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 Tagai i mataupu o suesuega i lomiga o Le Olomatamata o Fepuari 15, 1994; Oketopa 15 ma Novema 1, 1995; ma Aokuso 15, 1996.

^ pala. 13 Ua faapea mai le tagata atamai faapitoa mai Peretania o G. R. Beasley-Murray: “O le fasifuaiupu ‘lenei tupulaga’ e lē tatau ona faigata mo le au faamatala upu. E ui ina ioeina faapea o le genea i le gagana Eleni anamua sa faauiga i le fanau mai, o fanau, ona avea ai lea ma ituaiga e tupuga mai ai, . . . ae i le [Septuagint faa-Eleni] ua sili ona faaliliuina soo le upu Eperu o le dôr, e faauiga i tausaga, tausaga o tagata, po o tupulaga i le uiga faapea o ē ola ai i lena vaitaimi. . . . I faamatalaga sa faia e Iesu e foliga mai ai e lua ni vala faapitoa o uiga o le upu: i le isi itu, e masani ona faailoa mai ai i latou sa ola i le vaitaimi na soifua ai Iesu, ae i le isi itu, e masani ona faaalia ai se uiga faitio.”

^ pala. 14 I le tusi History of the Jews, o loo faapea mai ai le polofesa o Graetz, o nisi taimi e faasatauro ai e fitafita Roma ni pagota se toʻa 500 i le aso. O isi Iutaia sa puʻea na tatipieseina o latou lima ona toe faafoi atu lea i le aai. O ā tulaga o mea sa taatele iina? “Sa lē toe aogā le tupe, auā sa lē mafai ona toe faatau ai ni areto. Sa fufusu solo tagata i luga o auala i le taufaoina o ni nai meaʻai ua matuā mafu ma manogi leaga, e oo lava i sina luuga o karite, sina fasi paʻu manu, po o taufale o manu (tulou) sa lafoai mo ulī. . . . O le vave faateleina o tinooti na fola solo e lē tanuina sa avea ai le ea o le tau vevela ma faapogai o ni faamaʻi, ma sa aafia ai ola o le toatele o tagata i faamaʻi, o oge, ma le pelu.”

^ pala. 16 O loo talanoaina i le mataupu o sosoo mai lenei vala o le puapuaga i le lumanai.

E te Manatua?

□ O le ā le faataunuuga o le Mataio 24:4-14 na faataunuu i le uluai senituri?

□ I taimi o le au aposetolo, na faapefea ona faapuupuuina aso ma faasaoina tagata, e pei ona sa valoia i le Mataio 24:21, 22?

□ O le ā e mataulia ai le “tupulaga” lea o loo taʻua i le Mataio 24:34?

□ E faapefea ona tatou iloa o le valoaga na faia i luga o le Mauga o Olive, e iai se isi ona faataunuuga, e sili atu ona telē?

□ O afea ma o le a faapefea ona faataunuu le faataoto i mamoe ma ʻoti?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 12]

Ni ata na vaneina i le Ala Tatala a Tito i Roma, o loo faaalia ai mea na maua mai le vete mai le faaumatiaga o Ierusalema

[Ē Ana le Ata]

Soprintendenza Archeologica di Roma