Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Faapotopotoga Kerisiano—Le Puna o Fesoasoani e Faamalosia Ai

Le Faapotopotoga Kerisiano—Le Puna o Fesoasoani e Faamalosia Ai

Le Faapotopotoga Kerisiano—Le Puna o Fesoasoani e Faamalosia Ai

O SOFI o se tamaitai ua silia laitiiti ma le 20 ona tausaga, na oo ia te ia le matuā lē fiafia ona o se tulaga sili ona tiga na oo i lo latou aiga o le leai lea o ni fesootaiga ma ona mātua. * Ina ua maeʻa ona tatala atu ona lagona i se toeaina Kerisiano ma lana avā, ona ia tusi atu lea ia i laua: “Faafetai tele lava ia te oulua mo le taimi na lua faaaluina e talanoa mai ai ia te au. E te lua lē o iloa le tāua tele ia te au o lo oulua manatu mai. Ou te faafetai ia Ieova mo le tuuina mai ia te au o tagata e mafai ona ou faatuatuaina ma talanoa i ai.”

O Tolu, e lei leva ona maliu lana tane ma e iai lana fanau talavou e toalua, na saisaitia o ia i ni faafitauli tau i faalogona ootia ma faafitauli tau tupe. Sa maua pea lava pea e ia ma lana fanau ia asiasiga faamalosiau mai se ulugalii Kerisiano i le faapotopotoga. Ina ua taulau ma le manuia o ia i le feagai ai ma ona faafitauli, ona ia lafo atu lea o se tusi o loo faapea atu: “Ou te manatuaina pea oulua i aʻu tatalo. O loo oʻu manatua pea taimi e tele na lua fesoasoani mai ai ia te au ma lagolagoina aʻu.”

Pe e te lagonaina i nisi o taimi faapea ua e “mafatia” ona o le faateleina o omiga mai lenei lalolagi? (Mataio 11:28) Po ua avea ea le “tausaga ma le mea e tupu ai” ma mea ua faaleagaina ai lou olaga ona o mea tiga ua tutupu? (Failauga 9:11) O lea ua lē na o oe o loo faapena. E pei ona iloa e le faitauafe o loo mafatia, e mafai foi ona e mauaina fesoasoani aogā i le faapotopotoga Kerisiano o Molimau a Ieova. I le uluai senituri T.A., na iloa ai e le aposetolo o Paulo e faapea e iai nisi o uso talitonu sa avea faapitoa ma “faamatalaloto” ia te ia. (Kolose 4:10, 11) E mafai foi ona tupu se mea faapena ia te oe.

Lagolagosua ma Fesoasoani

I Tusitusiga Kerisiano Eleni, o le upu “faapotopotoga” po o le ekalesia e faaliliuina mai le upu Eleni o le ek·kle·siʹa, o lona uiga o se vaega o tagata ua faatasia. E aofia ai i lena upu ia manatu e pei o le autasi ma le felagolagomai.

E sapasapaia e le faapotopotoga Kerisiano le moni o le Afioga a le Atua ma latou te faalauiloa le tala lelei o lona Malo. (1 Timoteo 3:15; 1 Peteru 2:9) Peitai, e saunia foi e le faapotopotoga le lagolagosua ma le fesoasoani faaleagaga mo i latou o loo aufaatasi atu i ai. O iina, e mafai ai e se tasi ona maua se vaega o tagata e alolofa, e manatu mamafa, ma uo e loto fesoasoani, o ē ua sauni ma e naunau e fesoasoani ma faamafanafana i isi i taimi o mafatiaga.—2 Korinito 7:5-7.

O loo maua pea e tagata tapuai a Ieova le saogalemu ma le puipuiga malu i lana faapotopotoga. Na faailoa mai e le faisalamo faapea sa ia mauaina le olioli ma se faalogona saogalemu i le faatasi ai ma tagata ua faapotopotoina o le Atua. (Salamo 27:4, 5; 55:14; 122:1) I se tulaga talitutusa ma aso nei, o le faapotopotoga Kerisiano o se aufaatasiga o uso talitonu o ē e ati ae ma faalaeiau le tasi i le tasi.—Faataoto 13:20; Roma 1:11, 12.

Ua aʻoaʻoina sui taitoatasi o le faapotopotoga ina ia “agalelei . . . i tagata uma lava, aemaise i le aiga o le faatuatua.” (Kalatia 6:10, LF) O aʻoaʻoga e faavae mai le Tusi Paia o loo latou mauaina ua uunaia ai i latou ina ia faaalia le alofa faaleuso ma le alofa faapelepele o le tasi i le tasi. (Roma 12:10; 1 Peteru 3:8) Ua uunaia uso ma tuafāfine faaleagaga i le faapotopotoga ina ia agalelei, faaalia le filemu, ma le alofa māfana. (Efeso 4:3) Na i lo le tau ina avea ma tagata tapuai, latou te faaalia le alofa naunau mo isi.—Iakopo 1:27.

O lea, i totonu o le faapotopotoga, e maua ai e ē ua nutimomoia se siomaga māfana e pei se aiga. (Mareko 10:29, 30) Ua faamalosia i latou e se lagona faapea ua avea i latou ma vaega o se vasega o tagata fesootai vavalalata ma alolofa. (Salamo 133:1-3) E ala mai i le faapotopotoga, ua saunia mai ai e “le auauna faamaoni ma le mafaufau” ia “mea e ʻai i ona itu aso” e maua ai le maloloina faaleagaga.—Mataio 24:45.

Fesoasoani Mai Ovasia Alolofa

E mafai ona faatalitalia e sui o le faapotopotoga Kerisiano latou te maua ai i le faapotopotoga ni leoleo mamoe alolofa, e malamalama, ma agavaa i le saunia o le lagolagosua ma faalaeiauga faaleagaga. O leoleo mamoe e iai na agavaa ua pei lava “o se lafitaga i le matagi, ma se mea e malu ai i le afā.” (Isaia 32:1, 2) O toeaina ua tofia e le agaga paia, po o ovasia, latou te tausia tagata pei ni mamoe a le Atua, latou te faalaeiau i ē mamaʻi ma mafatia, ma latou te saili ina ia toe faafoisia mai i latou ua sese.—Salamo 100:3; 1 Peteru 5:2, 3.

E mautinoa, o le au toeaina a le faapotopotoga e lē o se vasega o ni tagata faapitoa e avatua togafitiga po o ni fomaʻi o le soifua maloloina, latou te mafaia ona foia faafitauli tau le soifua maloloina i le tino po o le mafaufau o loo feagai ai ma uso talitonu. I lenei faiga o mea, o ē o loo mamaʻi latou te manaomia pea “se fomai.” (Luka 5:31) Ae ui i lea, e mafai e na leoleo mamoe ona fesoasoani ia i latou o loo manaomia se fesoasoani faaleagaga. (Iakopo 5:14, 15) I so o se taimi e mafai ai, e faia ai foi e toeaina fuafuaga mo nisi fesoasoani.—Iakopo 2:15, 16.

O ai o loo faapogaia lenei faatulagaga alofa? O Ieova le Atua lava ia! Na faamatala mai e le perofeta o Esekielu ia Ieova i le faalauiloa mai e faapea: “Ou te sueina laʻu lafu, ou te matuā suesue lava i ai. . . . Ou [te] sueina laʻu lafu, ma ou laveaiina i latou ai mea uma ua salalau ai i latou . . . Ou te fagaina laʻu lafu, o aʻu foi e taooto ai i latou.” E manatu mamafa foi le Atua i mamoe ua eeva ma vāivai.—Esekielu 34:11, 12, 15, 16.

Fesoasoani Moni i le Taimi Tatau

Pe o maua moni ea le fesoasoani moni i totonu o le faapotopotoga Kerisiano? Ioe, ma o faataitaiga o loo mulimuli mai ua faamatala mai ai vala eseese ua faapea ona avea ai le faapotopotoga ma fesoasoani.

Maliu o sē e pele. Na maliu le tane a Ana ina ua mavae se taimi o faataotolia i se maʻi tumau. Na ia faapea mai: “Talu mai lena taimi, ua ou mauaina ai le alofa māfana mai le auuso Kerisiano. O faaupuga agalelei o le lagolagosua ma faalaeiauga lē motusia mai oʻu uso talitonu, e aofia ai a latou opo māfana, ua saga faamalosia ai aʻu na i lo le mafatia, ma ou te faafetai ia Ieova. O lo latou alofa ua ou lagona ai le matuā lagolagoina o aʻu, le matuā faafouina, ma le tausia lelei.” Atonu foi ua oo ia te oe se mea matuia faapea o le toesea lea o sē e pele ia te oe i le maliu. O taimi faapena, e mafai ai e tagata o le faapotopotoga ona saunia le faamafanafanaga sili ona manaomia ma le lagolagosua tau i faalogona.

Maʻi. E asiasia pea lava pea e Afa, o se ovasia faimalaga mai Polani ia faapotopotoga i Asia Tutotonu ina ia faamalosia i latou faaleagaga. A o iai i se tasi o nei asiasiga, na matuā maʻi ai lava o ia ma na iai ni faigata i le taimi a o faasolosolo ina toe maua lona malosi. “Ou te fia taʻu atu ia te outou le auala na tausia ai aʻu e uso ma tuafāfine i [se aai i Kazakhstan],” o le tala lea a Afa ma lona matuā talisapaia. “O uso ma tuafāfine o le toatele ou te lē masani ai—e oo lava i tagata fiafia—na latou aumaia tupe, o meaʻai, ma vailaau. . . . Sa latou faia ma le olioli tele.

“Seʻi mafaufau i oʻu faalogona ina ua ou mauaina se teutusi o loo iai se tino i tupe ma le tusi o loo mulimuli mai: ‘Uso Peleina, e fia molimoli atu oʻu alofaaga māfana. Na aumai e Tinā ia te au le tupe mo saʻu aisakulimi, ae ua ou manatu e avatu ia te oe mo sau fualaau. Faamolemole ia vave ona e toe malosi. O loo manaomia pea i tatou e Ieova mo se taimi umi. O moomooga sili na. Faamatala mai ia i matou nisi tala lelei e aogā. O Voka.’” Ioe, e pei ona faaalia i lenei mea, e mafai e ē matutua ma ē laiti ona aumaia faamafanafanaga i taimi o mafatiaga i maʻi.—Filipi 2:25-29.

Loto mafatia. Sa ia Terisa le faanaunauga moni ina ia auauna o se paeonia, po o sē e faalauiloa faataimi atoa le Malo. Ona o faafitauli, o lea sa ao ai ona taofia lana paeonia. Ua ia faapea mai: “Na ou lagona loʻu matuā nofosala ona o loʻu taumafai e auauna e tusa ai o lea faaeaga ae e lei atoa se tausaga o laʻu auaunaga na fai.” Sa sese le talitonuga na iai ia Terisa, faapea pau lava le auala e faalagolago i ai le finagalo malie o Ieova o le tele lea o le taimi o loo faaalu i lana auaunaga. (Tagai i le eseesega i le Mareko 12:41-44.) Ona o le matuā mafatia, na ia faaesea ai o ia lava. Ae na aumai se fesoasoani e faafouina ai mai le faapotopotoga.

O loo manatua pea e Terisa faapea: “Na vave lava ona fesoasoani mai ia te au se tasi tuafafine paeonia matua ma sa ia faalogologo a o sasaa atu i ai oʻu lagona. Ina ua ou tuua lona fale, sa ou lagona ai e pei ua matuu atu se avega mamafa sa ia te au. Talu mai lena taimi, na saunia ai e lenei tuafafine paeonia ma lona toalua, o se toeaina i le faapotopotoga, se fesoasoani tāua tele. Ou te mauaina telefoni i aso taitasi mai ia i laua e fesili mai ai po o ā mai aʻu. . . . Na la faatagaina aʻu ou te auai atu i la latou suesuega faaleaiga i nisi o taimi, lea sa faamamafa mai ai ia te au le tāua o le tumau o aiga i le vavalalata o le mafutaga.”

Ua avea o se mea ua masani ai le toatele—e oo lava i Kerisiano tuuina atu—le oo i le loto mafatia, faavaivai, ma le tuua toatasi. Maeu lo tatou loto faafetai ona o loo iai se fesoasoani alofa ma le lē manatu faapito o loo maua i le faapotopotoga a le Atua!—1 Tesalonia 5:14.

Mala ma faalavelave faafuasei. Seʻi tuu oe i le tulaga o se aiga e toafā na leiloloa uma a latou mea totino ina ua mu lo latou fale. E lei umi ae tupu le mea ua latou faaigoaina “o se mea na tupu e faalaeiau ai e lē mafai ona galo ia i matou ma e faagaeetia ai i matou ona o le alofa moni o loo iai i tagata o Ieova.” Ua latou faamatala mai: “E lei umi lava ae lofia i matou i telefoni mai uso ma tuafāfine faaleagaga e faamafanafana ma lagolago moni mai ia te i matou. Na tatagi pea lava pea le telefoni. O le manatu mamafa mai ma le alolofa moni o tagata uma sa matuā faagaeetia ai i matou i loimata o le faafetai.”

E lei umi se taimi, ae faamaopoopoina loa e toeaina o le faapotopotoga se vaega tele o uso, ma i nai aso, na latou fausia ai se fale fou mo lenei aiga. Na ofo se tuaoi ma faapea mai: “Ana seʻi e vaai i ai! Sa galulue faatasi ituaiga eseese uma o tagata—o tane, o fafine, o tagata uli, ma ē iai pito Sepania!” Sa avea moni o se faamaoniga manino o le alofa faaleuso.—Ioane 13:35.

Na tuuina atu foi e uso Kerisiano i le aiga ia lavalava, meaʻai, ma tupe. Na faapea mai le tamā: “Na tupu le mea lenei i le vaitaimi o le Kirisimasi lea e tuuina atu ai e tagata uma meaalofa, ae e mafai ona matou fai atu ma le faamaoni e faapea e leai ma se tasi na olioli i se ituaiga moni o agaalofa lea sa matou maua.” Na latou faaopoopo mai: “O mafaufauga i le afi ua faasolosolo mālie ese atu ma ua suia e mafaufauga tāua o gaoioiga agalelei ma uo lelei. O la matou faafetai e tuuina atu lea i lo matou Tamā agalelei i le lagi, o Ieova, talu ai le iai ia i matou o se aiga o uso e ofoofogia le autasi i le lalolagi, ma matou te matuā faafetai i le avea ma se vaega o i latou na!”

E mautinoa, o na ituaiga o fesoasoani e lē faigofie ona tutupu, ma e lē faatalitalia foi i taimi uma e tutupu ai mala faapena. Ae o lenei mea na tupu ua faataitaia ai ma le manino le lagolagosua e ono mafai ona tuuina atu e le faapotopotoga.

Atamai Mai Lugā

E toatele ua latou mauaina se isi ituaiga o puna o fesoasoani ma faamalosiau i le faapotopotoga Kerisiano. O le ā lena puna? O lomiga ua saunia e “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” O loo matilatila ai i ia lomiga Le Olomatamata ma le Ala Mai! Ina ia mafai ona tuuina atu ia fautuaga malamalama ma faatonuga aogā, ua faalagolago tasi atu ai nei lomiga i le atamai tauatua o loo maua i le Tusi Paia. (Salamo 119:105) O faamatalaga faale-Tusi Paia ua avatuina faatasi ma sailiiliga maufaatuatuaina ma aloaia i mataupu e pei o le loto mafatia, le toe mauaina o le malosi ina ua tuanai se faataugāina, o faafitauli eseese i va ma le lautele ma tau i le tamaoaiga, o luʻi o loo fesagaia e tagata talavou, ma faafitauli e patino i atunuu tau ati ae. E sili i na mea uma, o loo sapasapaia e lenei lomiga le ala a le Atua, o lea le ala sili o le ola.—Isaia 30:20, 21.

I tausaga taitasi, e maua ai e le Sosaiete o le Olo Matamata le faitauafe o tusi o le agaga talisapaia. Mo se faataitaiga, e tusa ai o se mataupu i le Ala Mai! e faatatau i le pule i le ola, na tusi mai ai se alii talavou mai Rusia e faapea: “Talu ai loʻu loto mafatia, . . . o le tele o taimi na ou mafaufau ai i le pule i le ola. Na faamalosia e lenei mataupu loʻu talitonuga e faapea o le a fesoasoani mai le Atua ia te au ina ia taulimaina oʻu faafitauli. O loo finagalo o ia ina ia ou ola. Ou te faafetaia o ia mo lana lagolagosua ua tuuina mai e ala mai lenei mataupu.”

Afai e foliga mai ua malolosi tele peau o faafitauli o lenei lalolagi ua faigata ona faafesagaia, e mafai ona e mautinoa o loo iai se lafitaga malu i le faapotopotoga Kerisiano. E mautinoa, afai ua amata ona faavaivaia lou malosi e lenei faiga leaga o mea pei o se nuu naumati, e mafai ona e maua le fiafia e faafouina ai i le faalapotopotoga a Ieova. Pe a oo ia te oe lena ituaiga o lagolagosua, e mafai foi ona e faaleoina mai faalogona o se tasi fafine Kerisiano o lē na taulau manuia i le feagai ai ma le maʻi tigaina o lana tane ma tusi mai faapea: “Talu ai le alofa ma le manatu mamafa na faaalia ia te i maʻua, na ou lagonaina ai pei lava o lea ua tauaveina i maʻua e Ieova i lona aao a o feagai ai ma lenei mafatiaga. Maeu loʻu loto faafetai i le avea o aʻu ma se tasi o le faalapotopotoga matagofie a Ieova!”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 Ua suia igoa.

[Ata i le itulau 26]

E mafai ona tatou tuuina atu fesoasoani faamalosiau mo ē mamaʻi, o ē loto faavauvau, ma isi