Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aisea na Sauaina ai e Saulo Kerisiano?

Aisea na Sauaina ai e Saulo Kerisiano?

Aisea na Sauaina ai e Saulo Kerisiano?

‘Na ou manatu e tusa ona ou faatuʻieseina o mea e tele i le suafa o Iesu le Nasareta ma sa ou faia foi i Ierusalema. Na ou maua foi le pule mai le au ositaulaga sili, ona ou faafalepuipuiina lea o le au paia e toatele i falepuipui. Ina ua fasiotia le au soo, na ou siilima i ai. Na ou sauaina soo foi i latou i sunako uma lava, ma ou tauanauina i latou ina ia faifai ia Iesu; na ou faavalemalosi atu foi ia te i latou, na ou sauā e oo lava i aai ese.’ —Galuega 26:9-11.

O LE faamatalaga lena a Saulo o Taso, o lē na lauiloa foi o le aposetolo o Paulo. O le mea moni, i le taimi na ia taʻua ai lenei mea, ua avea o ia ma tagata fou. Ua lē o toe avea o ia o sē tetee i le Faa-Kerisiano, ae ua avea nei o sē e faaauilumaina ma le maelega. Ae o le ā na uunaia muamua ai Saulo e sauaina Kerisiano? Aisea na ia manatu ai sa ‘tusa ona ia’ faia o ia gaoioiga? Ae pe e iai se lesona e mafai ona aʻoaʻoina mai i lana tala?

Le Fetogia o Setefano

Na muai taʻua Saulo i faamaumauga o le Tusi Paia faatasi ma i latou na fasiotia Setefano. “Ua tulei atu foi ia [Setefano] i tua o le aai, ona latou fetogi lea ia te ia i maa; ua tuu atu foi e molimau o latou ofu i le taulealea, o Saulo le igoa.” “Sa loto gatasi foi Saulo ma i latou i lona fasiga.” (Galuega 7:58; 8:1) O le ā na taitaiina atu ai i lena fasiga? O tagata Iutaia, e aofia ai ma nisi mai Kilikia, sa fefinauai ma Setefano ae sa lē mafai ona latou tetee ia te ia. E lē o taʻua mai pe faamata o Saulo foi o se Kilikia lea sa i ai faatasi ma i latou. Po o le ā lava le tulaga, sa latou faaaogaina molimau pepelo e tuuaia ai Setefano i le moliaga o le taufaifai ma tosoina ai o ia i luma o le au Saniterini. (Galuega 6:9-14) I lena fono, sa taʻitaʻia e le ositaulaga sili, sa avea ma faamasinoga maualuga faa-Iutaia. I le avea ma faamasinoga maualuga faalotu, sa puipuia ai foi e ona sui aʻoaʻoga sa latou talitonu e atoatoa ona saʻo. I o latou manatu sa tatau le fasiotia o Setefano. Na ia tauluʻiluʻi atu i le tuuaia o i latou i le lē tausiaina o le Tulafono, ae pe sa ia faia ea faapea? (Galuega 7:53) Sa latou faaalia atu ia te ia le auala na latou tausia ai le tulafono!

O le faamaonia e Saulo o lena manatu o se iuga talafeagai o mea sa ia talitonu i ai. Sa avea o ia o se Faresaio. Sa faatonu atu lenei vaega malosi faalelotu ia matuā tausi i le tulafono ma uputuu. Sa manatu i le Faa-Kerisiano o le tuufaafeagai lea o na talitonuga, ua aʻoaʻoina ai se ala fou i le faaolataga e ala ia Keriso. Sa faatalitalia e tagata Iutaia sa ola i le uluai senituri le Mesia o se Tupu mamalu o le a faasaolotoina ai i latou mai le amo inosia sa tauaveina i pulega a Roma. O le manatu e faapea atonu o le Mesia lea na tausalaina e le Saniterini Maualuga i le moliaga o le taufaifai ma mulimuli ane ai faasatauroina i luga o le satauro, e pei o se tagata solitulafono matuia, sa matuā lē talafeagai, sa lei taliaina, ma o se mea inosia ia i latou.

Na taʻua e le tulafono e faapea o se tagata sa faatautauina i se satauro na “faafanoina e le Atua.” (Teuteronome 21:22, 23; Kalatia 3:13) I le manatu o Saulo, ua faapea mai ai Frederick F. Bruce, “o nei upu sa faatatauina atu ma le manino ia Iesu. Na maliu o ia ona ua faamalaiaina e le Atua, ma o lea na lē mafai ai ona talitonuina o le Mesia, o sē e tusa ai o uputuu faa-Iutaia, sa tatau ona faamanuiaina e le Atua i se tulaga e lē mafaatusalia. I le faapea atu o Iesu o le Mesia, sa avea o se taufaifai; ma o i latou na faia lena faamatalaga pepelo tele sa tatau ona faasalaina o ni ē taufaifai.” E pei ona toe malamalama mulimuli ane ai Saulo, o le manatu i le ‘faasatauroina o Keriso o le mea e tausuai ai Iutaia.’—1 Korinito 1:23.

O le tali atu a Saulo i na aʻoaʻoga o le tetee atu lea i ai faatasi ma le maumauai sili e mafai ai. Na oo lava ina faaaogaina faiga sauā matautia i se taumafaiga ina ia aveesea ai. Na ia mautinoa o le mea lea sa finagalo i ai le Atua. I le faamatalaina o le uiga na ia totoina i lona loto, na faapea mai Saulo: “O loʻu maelega na ou faasaua ai i le ekalesia; o la le amiotonu foi i le tulafono, e lei mataʻuleagaina aʻu.” “Sa ou matuā saua lava i le ekalesia a le Atua, ma faataugā i ai. E sili foi loʻu alualu i mataupu faa-Iutaia i nisi e toatele o loʻu nuu na matou tupulaga faatasi, i loʻu matuā naunau i uputuu a oʻu tamā.”—Filipi 3:6; Kalatia 1:13, 14, LF.

O Lē na Taʻitaʻia Sauaga

Ina ua mavae le maliu o Setefano, na lē toe avea ai Saulo ma sē na fesoasoani i le faaooina atu o sauaga ae ua avea ma sē ua taʻitaʻia. I lena tulaga, e foliga mai ai na lauiloa o ia i le faia o mea leaga, talu ai e oo lava i le taimi lea ua uma ona faaliliuina o ia, ina ua ia taumafai e faatasi atu i le au soo, ae “ua fefefe i latou uma lava ia te ia, fa te i latou e le se soo o ia.” Ina ua oo ina manino e faapea ua avea moni lava o ia ma Kerisiano, na avea lona faaliliuina ma puna o le olioli ma le loto faafetai i le au soo, o ē na faalogo, e lē na o na muai tetee ua suia lona loto, na i lo lena “o le [tagata] na faasaua anamua ia te i tatou, o loo folafola atu e ia i nei ona po le tala lelei o le faatuatua sa na faataugaina anamua.”—Galuega 9:26; Kalatia 1:23, 24.

E pe ā ma le 140 maila [220 kilomita] le mamao o Tamaseko mai Ierusalema, e fitu i le valu aso e savali ai. Ae peitai ona o le “mapugatamai pea o Saulo i le faamatau ma le fasioti i le au soo,” na alu atu ai Saulo i le ositaulaga sili ma talosaga atu mo ni tusi e ave i sunako i Tamaseko. Aisea? Ina ia mafai ona ia fusifusi ma aumai i Ierusalema i latou o ē na auai atu i “le Ala” na te mauaina. Faatasi ai ma se faamaoniga faalemalo, na ia ‘soona saua ai i le ekalesia, ua ulufale atu o ia i lea fale ma lea fale, ma fetoso mai i tane ma fafine, ina ia tuuina atu i le fale puipui.’ O isi na ia ‘sasaina i sunako’ ma sa ia ‘siilima atu i ai,’ (o lona uiga moni, ‘o lana maa mo le siigalima e faailoa atu ai lona manatu’) e lagolagoina ai lo latou faasalaga oti.—Galuega 8:3; 9:1, 2, 14; 22:5, 19; 26:10, faaopoopoga i le pito i lalo, NW.

I le iloiloina o aʻoaʻoga ia na maua mai e Saulo mai ia Kamalielu ma le pule lea ua ia umiaina, na talitonu nisi o tagata atamamai faapitoa e faapea sa ia siitia atu mai le avea o se tagata aʻoga o le Tulafono i se tulaga pule i faiga faa-Iutaia. Mo se faaaoaoga, na manatu se tasi e faapea atonu sa avea Saulo ma faiaʻoga i se sunako i Ierusalema. Peitai, o le mea sa uiga i ai le ‘siilima atu o Saulo’—tusa lava po o se sui o se faamasinoga po o se tasi sa faailoaina atu lona lagolagoina o le faasalaga o Kerisiano—e lē o mafai ona tatou mautinoa. *

Talu ai i le amataga sa na o tagata Iutaia po o Iutaia na liulotu sa avea ma Kerisiano, na foliga mai ai la na manatu Saulo o le Faa-Kerisiano o se faiga faaaposetate lea ua ofi mai totonu o le faa-Iutaia, ma sa ia manatu ai o le matafaioi a i latou o i tulaga maualuluga o faiga faa-Iutaia le faasaʻoina o i latou o loo auai. Ua faapea mai le tagata atamai faapitoa o Arland J. Hultgren: “O Paulo o lē sa sauā o le a tetee i le Faa-Kerisiano ona sa manatu i ai o se lotu e ese mai faiga faa-Iutaia, o se lotu sa faatautava ane. E lē taumatea sa manatu o ia ma nisi sa iai pea le Faa-Kerisiano i lalo o le pulega faa-Iutaia. O lona faanaunauga o le faamalosia lea o tagata Iutaia ua sē ese ina ia fulitua ma toe foi i le lotu Iutaia, e ala i le faaaogaina o so o se auala. (Galuega 26:11) O le tasi auala na mafai ona ia faia o le faafalepuipuiina. O le isi o le sasaina lea i sunako, o se auala masani lea e faia ai aoaiga sa mafai ona faaaogaina e faasala ai pe a lē usiusitai i pulega faarapi i so o se faamasinoga e iai ni faamasino se toatolu.

O le mea moni o le faaali atu o Iesu ia Saulo i luga o le ala i Tamaseko, na taofia ai na mea uma. Mai le avea ma fili sauā o le Faa-Kerisiano, na faafuasei lava ona avea o se sui na lagolagoina ma le aasa le Faa-Kerisiano, ma e lei leva ae saili loa tagata Iutaia i Tamaseko e fasiotia o ia. (Galuega 9:1-23) O se tulaga ese, i le avea ma Kerisiano, sa mafatia ai Saulo i le tele o mea sa ia faia a o avea ma sē sa sauā, ma mulimuli ane na ia faapea mai: “Ua atu lima ona sasaina o aʻu e Iutaia, e taitolugafulu ma le iva oʻu ta.”—2 Korinito 11:24.

E Mafai Ona Faaaogā Sese le Maelega

“Sa ou muai taufaifai, ma faasaua, ma faatautala,” na tusi mai ai Saulo ina ua uma ona faaliliuina o ia, ma ua lauiloa o ia o Paulo. “A ua alofagia aʻu, auā na ou faia faapea i loʻu le iloa ma le le faatuatua.” (1 Timoteo 1:13, LF) O le avea ma se tasi e faamaoni ma maelega i lana tapuaiga, e lē faamautinoa ai ua iai se faamaoniga mai le Atua. Na maelega Saulo ma gaoioi e tusa ai ma lona loto fuatiaifo, ae sa lei faapea na saʻo ai o ia. Sa faaaogā sese lona maelega aasa. (Faatusatusa i le Roma 10:2, 3.) E tatau ai ona tatou mafaufau loloto i ai.

O le toatele i aso nei ua matuā faatalitonuina e faapea e tau lava o le amio lelei o loo manaomia mai e le Atua mai ia te i latou. Ae pe e saʻo ea? O se mea tāua mo tagata taitoatasi le faalogo i le timaiga a Paulo: “Ia tofotofo i mea uma lava, ia taofi mau i le mea lelei.” (1 Tesalonia 5:21) O lona uiga o le faaalu lea o le taimi e mauaina ai le poto saʻo o le Afioga a le Atua le upu moni ma ola ia ogatusa ai. Afai e tatou te iloa mai le Tusi Paia e faapea e tatau ona faia ni suiga, e tatau ona tatou faia loa e aunoa ma le faatuai. Atonu e toaitiiti nisi o i tatou sa avea ma ni tagata taufaifai, faasaua, pe faatautala, i le tele e pei ona sa faia ai e Saulo. E ui i lea, e na o le gaoioi lava e tusa ai ma le faatuatua ma le poto saʻo e mafai ai ona tatou pei o ia, le mauaina lea o faamaoniga mai le Atua.—Ioane 17:3, 17.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 E tusa ai ma le tusi o le History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ (175 B.C.–A.D. 135), a Emil Schürer e faapea, e ui lava e lē o taʻuaina i le Mishnah ni faatulagaga mo le Saniterini Maualuga, po o le Saniterini o le Fitusefulu Tasi, ae ua iai faamatalaga auiliili e uiga i faatulagaga o Saniterini maulalo, ia e taʻi toʻa 23 ona sui. O tagata aʻoga o le Tulafono e mafai ona auai i faamasinoga o ē sa faasala i le oti e faia e Saniterini maulalo, ia e faatagaina ai i latou e tutū mo lē ua molia na i lo le tetee atu i ai. I faamasinoga ia e lē aofia ai ni solitulafono matuia, e mafai ai ona latou tutū mo lē ua molia pe tetee foi i ai.