Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai e Lē na Foafoaina Mea Ona Avatu le Uiga Moni i Lou Olaga

E Mafai e Lē na Foafoaina Mea Ona Avatu le Uiga Moni i Lou Olaga

E Mafai e Lē na Foafoaina Mea Ona Avatu le Uiga Moni i Lou Olaga

“Ia latou vivii atu i le suafa o Ieova; auā o ia na fetalai ane, ona faia lava lea.”—SALAMO 148:5.

1, 2. (a) O le ā le fesili e tatau ona tatou talanoaina? (e) Ua faapefea ona aofia le foafoaga i le fesili a Isaia?

“E TE le iloa ea?” Atonu o lena fesili ua na ona pei o se fesili e tataʻi ai ni manatu, e uunaia ai le toatele e tali atu, ‘Iloa le ā?’ Peitai o se fesili e matuā uigā. Ma e sili atu ona tatou talisapaia le tali pe a matauina lona faatulagaga mai—le mataupu e 40 o le tusi o Isaia i le Tusi Paia. Na tusia e se tagata Eperu anamua, o Isaia, lona uiga la o se fesili ua leva. Peitai, e matuā fou lava foi, i le fesootai atu i le uiga sili ona tāua o lou olaga.

2 Ona e faapena lona tāua, ua tatau ai ona tatou uaʻi totoʻa atu i le fesili o i le Isaia 40:28: “E te le iloa ea? E te lei faalogo ai ea? O le Atua o le vavau, o Ieova o le na faia tuluiga o le lalolagi.” O le ‘iloa’ la ua aofia ai Lē na Foafoaina le lalolagi, ma e faaalia e isi uma fuaiupu o le mataupu faapea e iai ma isi mea o loo aofia ai na i lo na o le lalolagi. I fuaiupu e lua muamua atu, na tusi ai Isaia e faatatau i fetu: “Seʻi tetepa ae i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea? Na te taʻitaʻiina mai a latou ʻau ua faitauina; . . . ona o le tele o lona malosi ma lona mana tele; e leai so latou e le iloa.”

3. E tusa lava pe tele ni mea ua e iloa e uiga i Lē na Foafoaina Mea, ae aisea e tatau ai ona e manao e fia iloa atili?

3 Ioe, o le fesili “E te le iloa ea?” e mautinoa lava le faatatau atu i Lē na Foafoaina lo tatou vateatea. Atonu ua talitonu lou tagata o Ieova le Atua o “le na faia tuluiga o le lalolagi.” Atonu foi ua e iloa le tele o ni mea e faatatau i ona uiga totino ma ona ala. Ae faapefea pe a e feiloai atu i se tamaloa po o se fafine e lē mautinoa e iai Lē na Foafoaina Mea ma e manino mai lona lē iloa pe faapeī o ia? E lē tatau ona faateia pe a fetaiai ma se tulaga faapena auā e faitau miliona ma miliona tagata latou te lē o iloa pe talitonu foi i Lē na Foafoaina Mea.—Salamo 14:1; 53:1.

4. (a) Aisea ua talafeagai ai i le taimi lenei le talanoaina o Lē na Foafoaina Mea? (e) O ā tali e lē mafai e le faasaienisi ona taliina?

4 Ua avea aʻoga ma faapogai o le toatele o tagata loto masalosalo ua latou manatu o le faasaienisi o loo iai (pe o le a maua mai ai) tali i fesili e uiga i le amataga mai o le vateatea ma le ola. I le tusi The Origin of Life (le ulutala i le gagana Falani na muai tusia ai: Aux Origines de la Vie) ua taʻua ai e tusitala o Hagene ma Lenay e faapea: “O le amataga mai o le ola o loo finauina pea i le amatamataga o le senituri lona luasefulutasi. Ona o le matuā faigata ona foia o lenei faafitauli, ua manaomia ai ni sailiiliga i vala uma, mai lava i le vateatea sili ona telē seʻi oo atu i le vaega sili ona lamoimoī o se mea.” Ae ua toe taʻutino mai lava le mataupu mulimuli, “O Loo Tumau Pea le Fesili,” e faapea: “Ua matou sailiilia nisi o tali faasaienisi i le fesili, Na faapefea ona aliai mai le ola i luga o le lalolagi? Ae aisea na aliai mai ai le ola? Po o iai se fuafuaga o le olaga? O nei fesili ua lē mafai e le faasaienisi ona taliina. Ua na ona sailiili lava i le tulaga o le ‘faapefea’ ona iai o mea. O le ‘faapefea’ ma le ‘aisea’ o ni fesili se lua e matuā vala lava lo la eseesega. . . . E tusa ai o le fesili ‘aisea,’ e tatau i filosofia, o lotu, ma—ae maise lava—i tatou uma taitoatasi, ona sailia le tali.”

Le Sailia o Tali ma le Uiga Moni

5. O ā ituaiga o tagata atonu e aogā faapitoa i ai le aʻoaʻoina atili o mea e uiga i Lē na Foafoaina Mea?

5 Ioe, tatou te fia malamalama i le mafuaaga o le iai o le ola—ae maise lava le mafuaaga ua tatou iai iinei. E lē gata i lea, e tatau ona tatou naunau atu i tagata o ē latou te lei iloa e iai Lē na Foafoaina Mea ma e mautinoa lava le itiiti o so latou iloa e uiga i ona ala. Pe manatu foi ia i latou o o latou talaaga mai e aofia ai se vaaiga i le Atua, lea e matuā ese lava mai le vaaiga ua iai i le Tusi Paia. E faitau piliona tagata ua ola aʻe i atunuu i Sasaʻe po o isi atunuu o loo toatele ai tagata e lē o manatu e iai se Atua patino, e soifua moni ma e iai ni ona uiga totino tatou te naunau i ai. Ia i latou na, o le upu “atua” e ono fafagu mai ai se manatu i se malosi e lē mautinoa po o se pogai e faigata ona manino i ai. Latou te lei ‘iloa Lē na Foafoaina Mea’ po o ona ala. Pe afai e mafai e i latou, po o le faitau miliona o isi o loo iai foi na manatu, ona talitonu maumauai faapea o loo soifua Lē na Foafoaina Mea, maeu la ni aogā e mafai ona latou maua, e aofia ai ni faamoemoega e faavavau! E mafai foi ona latou mauaina se mea e seāseā lava maua—le uiga moni, le fuafuaga moni ma le filemu o le mafaufau, i le olaga.

6. Ua faapefea i olaga o le toatele o tagata i aso nei ona tai pei o le mea na tupu ia Paul Gauguin ma se tasi o ana ata vali?

6 Seʻi faataitai: I le 1891, na alu atu ai se tagata valiata mai Falani e suafa ia Paul Gauguin e saili se olaga faamalieina i French Polynesia, le mea sa manatu i ai o le parataiso. Peitai o lona olaga soonafai sa soifua ai muamua na vave ona faapogaia ai faamaʻi mo ia atoa ma isi. A o ia lagona ua lata mai lona oti, sa ia valiina ai se ata o se ie telē lava, ma i lena ata e peiseai na ia ‘faamatalaina ai le olaga faapea o se mealilo tele.’ Pe e te silafia le igoa na faaigoa ai e Gauguin lena ata vali? “O Fea Tatou te Ō Mai Ai? O Ai i Tatou? O Fea o Tatou Agaʻi Atu i Ai?” Atonu ua e faalogo muamua o fesiligia e isi na lava fesili. E fesiligia e le toatele. Ae pe a latou lē mauaina ni tali e faamalieina ai—leai se uiga moni o le olaga—o fea la e mafai ona latou ō atu i ai? Latou te ono manatu faapea e leai lava se eseesega tele o o latou olaga ma manu.—2 Peteru 2:12. *

7, 8. Aisea e lē lava ai suesuega faasaienisi?

7 Ua mafai la ona e malamalama mai i le mafuaaga na tusi mai ai se tasi e pei o le polofesa o suesuega faasaienisi i malosiaga o mea, o Freeman Dyson e faapea: “E toatele nisi tagata taualoa e pei o aʻu ua toe fesiligia foi fesili na fesili ai Iopu. Aisea ua tatou mafatia ai? Aisea ua matuā leai ai se faamasinotonu i le lalolagi? O le ā le fuafuaga o tiga ma mafatiaga?” (Iopu 3:20, 21; 10:2, 18; 21:7) E pei ona muai taʻua, e toatele tagata ua liliu atu i le faasaienisi mo ni tali na i lo le liliu atu i le Atua. O i latou e suesueina le ola o meaola (biologists), i latou e suesueina meaola i le sami (oceanographers), ma isi ua fesoasoani mai ina ia tatou iloa lo tatou lalolagi ma ola o loo iai. I le sailiili atu i isi tafa, ua aʻoaʻoina atili ai e tagata e suesueina le vateatea (astronomers) ma ē suesueina mea ninii o le malosiaga (physicists) le tulaga e faatatau i le faataamilosaga a lo tatou la, o fetu, e oo lava i aniva e mamao ese atu. (Faatusatusa i le Kenese 11:6.) O ā faaiuga talafeagai ua faasino atu i ai na mea moni?

8 Ua taʻua e nisi saienitisi le “mafaufau” o le Atua po o lana “tusilima” ua faaalia mai i le vateatea. Ae po ua misia ai ea iina le manatu tāua? Ua taʻu mai e le mekasini o le Science e faapea: “Pe a faapea mai tagata suesue ua faaalia i suesuega le ‘mafaufau’ po o le ‘tusilima’ a le Atua, o lona uiga o loo latou faasino atu i le Atua i le vaega e pito i sili ona faatauvaa o le vateatea—lona fausaga faaletino.” O le mea moni, na tusi mai Steven Weinberg o lē na maua sona faailoga maualuga (Nobel) i mea tau i le malosiaga ma le faasaienisi: “O le tele lava o le lavelave o le vateatea, o le tele foi lea o le lē malamalama i ai i sona fuafuaga.”

9. O ā faamaoniga e mafai ona fesoasoani ia i tatou ma isi ina ia iloaina Lē na Foafoaina Mea?

9 Ae atonu o loo e iai i le faitau miliona o ē ua latou suesueina ma le faaeteete le mataupu ma latou iloa ai faapea o le uiga moni i le olaga e fesootai atu i le iloaina o Lē na Foafoaina Mea. Seʻi manatu i le mea na tusi ai le aposetolo o Paulo: “E lē mafai e tagata ona latou faapea mai e latou te lē iloa e uiga i le Atua. Mai lava i le amataga o le lalolagi, ua mafai e tagata ona vaai pe faapeī le Atua e ala i mea ua Ia faia. Ua faaalia ai i lenei mea Lona mana lea e tumau e faavavau. E faaalia ai o Ia lava o le Atua.” (Roma 1:20, Holy Bible, New Life Version) Ioe, e iai mea moni e faatatau i lo tatou lalolagi ma faatatau ia i tatou e mafai ona fesoasoani i tagata ina ia latou amanaia Lē na Foafoaina Mea ma maua ai le uiga moni o mea e fesootai atu ia te ia. Seʻi iloiloina ni vala se tolu o lenei mea: le vateatea o loo siomia ai i tatou, le amataga mai o le ola, ma o tatou lava tomai faalemafaufau.

Mafuaaga e Talitonu Ai

10. Aisea e tatau ai ona o tatou manatunatu i le “amataga”? (Kenese 1:1; Salamo 111:10)

10 Na faapefea ona oo mai lo tatou vateatea? Atonu ua e iloa mai lipoti e faatatau i faʻata e faalapopoa ai mea i le vateatea ma satelite, e faapea o le toatele o saienitisi ua latou ioe o lo tatou vateatea e lei iai lava i taimi uma. Sa iai sona amataga ma o loo faaauau ona faatelē atu. O le ā ua taʻu mai e lenei manatu? Seʻi faafofoga atu ia Sir Bernard Lovell, o ia o se tagata suesue o le vateatea: “Afai na iai se taimi ua teʻa na foliga mai ai le Vateatea o se mea laitiiti lava e lē mailoa lona mafiafia, ma o loo faaauau pea ona iai, e ao la ona tatou fesili po o le ā sa iai muamua iina . . . E ao ona tatou fesagaia le faafitauli o le iai o sona Amataga.”

11. (a) O le ā le telē o le vateatea? (e) O le ā ua taʻu mai e le faatonutonuina lelei o mea i le vateatea?

11 O le fausaga o le vateatea, e aofia ai lo tatou lalolagi, e atagia mai ai le faatonutonuina lelei. Mo se faaaoaoga, e lua uiga e matilatila ai lo tatou la ma isi fetu. O le umi ona faaauau pea o le olaga, ma le maopoopo lelei. O ni fua faatatau lata mai nei o aofaiga o aniva i le vateatea e faasolo mai le 50 piliona (50,000,000,000) e oo atu i le 125 piliona. Ma o loo iai i totonu o lo tatou aniva tele, le Milky Way, le faitau piliona ma piliona o fetu. Seʻi manatu nei: Ua tatou iloa o le afi o se taavale e ao lava ona fetaui lelei le fua o le penisini ma le ea. Afai e iai sau taavale, e te ono totogia se inisinia atamai na te faatonutonuina lelei le afi, ina ia sololelei atili le alu a lau taavale, ma ia maua atili ni iuga lelei. Afai e tāua lena sologa lelei i si na tamai afi, e faapefea la i lo tatou lā lea o loo faaauau pea ona “susulu” mai? E manino la, ua faatulagaina lelei malosiaga autū o loo aofia ai ina ia mafai ona iai le ola i le lalolagi. Pe na teʻi lava ua tupu lena mea? Na fesiligia le tagata anamua o Iopu: “Pe na e faailoa atu ea tulafono e pulea ai le lagi, pe faatulagaina tulafono o le natura o mea i le lalolagi?” (Iopu 38:33, The New English Bible) E leai se tagata na ia faia. O fea la e pogai mai ai le sologa lelei?—Salamo 19:1.

12. Aisea ua talafeagai ai ona manatunatu faapea e iai se tasi e Atamai ma malosi na faapogaia le foafoaga?

12 Pe sau ea mai se mea po o se Tasi e lē mafai ona vaaia e mata o tagata? Seʻi manatu i le fesili lenei e tusa ai o le malamalamaga faasaienisi i ona po nei. O le toatele o le au suesue i le vateatea ua latou taliaina nei le iai o ni vaega malolosi tele o le lagi—e taʻua o pūpū uli. O nei pūpū uli e lē mafai ona vaaia, peitai e talitonu tagata popoto faapitoa o loo iai na mea. I se uiga tutusa, ua lipotia mai e le Tusi Paia faapea i se tasi nofoaga o loo iai ni foafoaga malolosi tele e lē mafai ona vaaia—o foafoaga agaga. Afai la o loo iai na peresona malolosi e lē vaaia, pe faigata ea la ona manatu i le sologa lelei lea e aliali mai i le vateatea na faapogaia mai e se tasi e Atamai ma malosi?—Neemia 9:6.

13, 14. (a) O le ā ua faamautuina moni mai e le faasaienisi e faatatau i le amataga o le ola? (e) O le ā ua faasino atu i ai le iai o le ola i luga o le lalolagi?

13 O le lona lua o faamaoniga e mafai ona fesoasoani i tagata e talitonu ai i Lē na Foafoaina Mea, e aofia ai le amataga mai o le ola. Talu mai le taimi o faataitaiga sa faia e Louis Pasteur, ua taliaina ai faapea o le ola e lei teʻi lava ua iai e ala i se tupulaga na teʻi foi ua iai. Na faapefea la ona amata mai le ola i le lalolagi? I vaitausaga na amata mai le 1950, sa taumafai ai saienitisi e faamaonia e faapea e mafai ona tuputupu mālie aʻe i le sami sa iai ina ua faifai pea ona taia le lagi vanimonimo i le feemo o uila. Peitai, ua faaalia e mea moni talu ai nei, o lena amataga mai o se ola i le lalolagi e lē fetaui auā e lei iai lava se siomaga faapena. O le iuga la, ua saili atu ai nisi saienitisi mo se isi faamalamalamaga e tau leai ni mea sese o iai. Ae po ua latou lē maua ea foi le manatu tāua?

14 Ina ua mavae le faitau sefulu o tausaga o suesueina le vateatea ma ola o iai, na faapea mai se manatu o le saienitisi Peretania o Sir Fred Hoyle: “Na i lo le talia o le tulaga e faigata ona talitonu e faapea atonu na amata mai le ola i ni malosiaga na teʻi lava ua iai faalenatura, e foliga mai e lelei le faapea, o le amataga o le ola o se gaoioiga atamai na faia ma le loto i ai.” Ioe, o le tele lava o lo tatou aʻoaʻoina o mea i le maoaʻe o le ola, o le tele foi lea o le fetaui o le talitonuina e faapea o le ola na pogai mai i se Puna atamai.—Iopu 33:4; Salamo 8:3, 4; 36:9; Galuega 17:28.

15. Aisea e mafai ai ona faapea atu e tutasi lava oe?

15 O le uluai faamaoniga la e aofia ai le vateatea, ma le faamaoniga lona lua, o le amataga mai o le ola i luga o le lalolagi. Seʻi mātau le faamaoniga lona tolu—le tutasi o i tatou lava. E tele mea e tutasi ai lava tagata uma, o lona uiga e tutasi foi oe. E faapefea? E lē taumatea ua e faalogo o faatusatusa atu le faiʻai i se komepiuta sili ona malosi. Ae o le mea moni lava, i suesuega talu ai nei ua faaalia ai o lenei faatusatusaga e matuā lē fetaui lava. Na fai mai se saienitisi mai le Aʻoga o Matātā Eseese i Massachusetts e faapea: “O komepiuta i aso nei e matuā lē sōsō atu lava lona faatusatusaga i se tagata e 4 tausaga le matua i tomai e vaai ai, tautala ai, gaoioi ai, po o le faaaogā ai o le mafaufau. . . . Ua faatatauina faapea o le malosi e faagasolo ai faamatalaga o se komepiuta aupito telē e tutusa lena ma le faatulagaga tau neura o loo i se sisi vao—e tutusa lena ma sina vaega itiiti lava o le malosi lea o loo maua i se komepiuta aupito i telē o loo i totonu o [lou] ulu.”

16. O le ā ua faasino atu i ai lou tomai e tautala ai i se gagana?

16 O le gagana o se tasi o tomai ua ia te oe ona o lou faiʻai. E tautatala nisi tagata i gagana se lua, tolu, po o le sili atu foi, ae o le tomai e tautala ai e tusa lava pe na o le tasi le gagana ua faailogaina ai i tatou e tuese. (Isaia 36:11; Galuega 21:37-40) Na fesili mai polofesa o R. S. ma D. H. Fouts e faapea: “Pe na o le tagata . . . e mafai ona fesootai i gagana? . . . O meaola uma lava e sili ona feoloolo lo latou atamamai, e fesootai i . . . taga, o manogi, o le ʻeʻē, o le tagi, ma pesega, e oo foi i le sisiva a pi. Peitai o manu, e ese mai tagata, e foliga mai e lē o iai sa latou gagana e faatulagaina ai le kalama. Ma o se mea e matuā iloga lona matauina, e lē tusia e manu ni ata e faailoa mai ai se mea. O le mea sili latou te faia ua na o ni osiosiga.” O le mea moni, e na o tagata e mafai ona faaaogā o latou faiʻai e tautala ai i se gagana ma tusi ni ata e iai ni uiga.—Faatusatusa i le Isaia 8:1; 30:8; Luka 1:3.

17. O le ā le eseesega autū i le tilotilo atu o se meaola i le faʻata ma le vaavaai atu a se tagata i le faʻata?

17 E lē gata i lena, o loo e iloa oe lava; e te matauliaina oe lava. (Faataoto 14:10) Po ua e vaai i se manulele, se taifau, po o se pusi, ae tilotilo i le faʻata ona valusi lea, gū i ai, po o le osofai foi? O loo faapea e ese se isi meaola lea e vaai atu i ai, e na te lē matauina ia lava. I le faaeseesega, pe a e vaai i le faʻata, e te iloa o oe lena. (Iakopo 1:23, 24) E te ono siakiina ou foliga po o le tau mānatu foi po o le a faapeī ou foliga i ni nai tausaga o i luma. E lē faia e manu lena mea. Ioe, o lou faiʻai ua māfua ai ona tutasi oe. O fea e avatu i ai le faamālō ona o na mea? Na faapefea ona iai lou faiʻai, pe afai e lei mai le Atua?

18. O ā tomai tau le mafaufau ua faaesea ai oe mai manu?

18 O lou faiʻai foi ua mafai ai ona e talisapaia ata ma musika faapea foi le iai o se uiga o le iloa o le mea saʻo. (Esoto 15:20; Faamasino 11:34; 1 Tupu 6:1, 29-35; Mataio 11:16, 17) Aisea ua e mafai ai ae lē mafai e manu? Na pau lava le mea e faaaogā i ai e manu o latou faiʻai ina ia tausia ai o latou manaoga i le na o le taimi nei—le sailia o meaʻai, sueina o se paaga, po o le faia o se faamoega. E na o tagata e mafai ona mafaufau mamao atu. O nisi ua mafaufau foi pe faapefea i a latou gaoioiga ona aafia ai le siomaga po o a latou fanau i le tele o tausaga i le lumanai. Aisea? Ua faapea mai le Failauga 3:11, (NW) e uiga i tagata: “Ua tuuina foi e [Lē na Foafoaina Mea] le faavavau i o latou loto.” Ioe, o lou tomai mo le faavasegaina o le uiga o le taimi e faavavau pe mo le faaātaina i lou mafaufau o le ola e lē gata mai, e matuā faapitoa lava.

Ia Faaopoopo Atu e Lē na Foafoaina Mea le Uiga Moni

19. O ā vaega e tolu o mafuaaga e te ono faaaogā e fesoasoani atu ai i isi ina ia latou manatunatu i Lē na Foafoaina Mea?

19 E na o le tolu vaega ia ua tatou talanoaina: le faatonutonuina lelei o loo faaalia mai i le vateatea aoao, le amataga o le ola i le lalolagi, ma le tutasi lē mafaafitia o le faiʻai o le tagata, ma ona tomai eseese. O le ā ua faasino atu i ai nei vaega e tolu? O se auala lenei o talanoaga e mafai ona e faaaogā e fesoasoani ai i isi e faia sa latou faaiuga. E mafai ona e fesili atu muamua: Pe na iai se amataga o le vateatea? E toatele o le a ioe mai na iai. Ona fesili lea i ai: Po o lena ea amataga e iai sona pogai, pe leai? E toatele tagata e lagona faapea sa iai se mea na faapogaia mai ai le amataga o le vateatea. E tataʻi atu lenei manatu i le fesili mulimuli: Pe sa faapogaia ea le amataga e se mea e faavavau po o se Tasi e faavavau? I le talanoaina manino ma saʻo o na mataupu, e mafai ai ona taitaia le toatele e faia sa latou faaiuga e faapea: E ao lava ona iai Sē na Foafoaina Mea! Afai o le tulaga lena, po ua lē mafai ea foi la ona iai se uiga moni i le olaga?

20, 21. Aisea e tāua tele ai le iloaina o Lē na Foafoaina Mea i lo tatou mauaina o le uiga moni i le olaga?

20 O mea uma lava e aafia i lo tatou iai, e aofia ai lo tatou uiga o le iloa o amioga tatau ma amioga tatau lava ia, e ao ona fesootai atu i Lē na Foafoaina Mea. Na tusi mai Dr. Rollo May e faapea: “E na o le pau lava le faavae saʻo aʻiaʻi mo amioga tatau, lea e faavae aʻe i luga o le uiga autū o le olaga.” O fea e tatau ona maua ai lena mea? Na ia faapea mai atili: “O le fausaga autū, o le ituaiga peresona moni e iai le Atua. O mataupu faavae a le Atua o mataupu faavae ua fausia aʻe ai le ola mai lava i le amataga o le foafoaga seia oo atu i le iuga.”

21 Ua mafai la ona tatou malamalama lelei, i le pogai na faaalia ai e le faisalamo le loto maulalo ma le atamai ina ua ia ole atu i Lē na Foafoaina Mea: “Ieova e, ia e faailoa mai ia te au ou ala; ia e aʻoaʻo mai ia te au i ou magāala. Ia e taʻitaʻi mai ia te au i le mea moni mai ia te oe, ma aʻoaʻo mai ia te au, auā o oe o le Atua o loʻu olataga.” (Salamo 25:4, 5) A o amata ona ia iloa lelei Lē na Foafoaina Mea, sa mautinoa le atili uigā ai o le olaga o le faisalamo, ua iai se fuafuaga, ma ni taiala. O le tulaga foi lena e mafai ona iai i tatou taitoatasi.—Esoto 33:13.

22. O le ā e aofia ai i le iloaina o ala o Lē na Foafoaina Mea?

22 O le iloaina o “ala” o Lē na Foafoaina Mea e aofia ai le iloa lelei pe faapeī o ia, i ona uiga totino ma ona ala. Ae talu ai e lē vaaia Lē na Foafoaina Mea ma e uigaese lona malosi, e mafai la faapefea ona tatou iloa lelei o ia? O le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai lena manatu.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 I le aʻoaʻoina mai mea na tutupu i le nofoaga o faasalaga a Nasi, na iloatino ai e Dr. Viktor E. Frankl e faapea: “O sailiiliga a le tagata mo le uiga moni o le olaga ua fai ma uunaiga autū i lona olaga ae lē o se ‘manatunatuga e faalētāua’ e oso aʻe ona o ni uiga masani,” e pei ona iai manu. Na ia faaopoopo mai faapea, pe ā ma le luasefulu tausaga talu ona mavae le taua lona lua a le lalolagi, o se suesuega i Falani “na faaalia ai e 89% o tagata na faamaumauina na latou ioe mai e manaomia e le tagata se ‘mea’ e ala ai ona ola.”

E Faapefea Ona E Tali?

□ Aisea e manaomia ai ona tatou saili i tala atu o faamatalaga faasaienisi e faatatau i lo tatou vateatea?

□ I le fesoasoani atu i isi ia latou mafaufau e uiga i Lē na Foafoaina Mea, o fea e te ono faasino atu i ai?

□ Aisea e avea ai le iloaina o Lē na Foafoaina Mea, o le ki i le mauaina o se uiga faamalieina i le olaga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Siata/Ata i le itulau 18]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

O le ā Lau Faaiuga?

Lo tatou Vateatea

↓ ↓

E Leai E Iai

Sona Amataga Sona Amataga

↓ ↓

Sa Lei Faapogaia Sa Faapogaia

↓ ↓

E se Mea E se Tasi

e Faavavau e Faavavau

[Ata i le itulau 15]

O le telē ma le faatonutonu lelei o le vateatea ua oo ai ina mafaufau le toatele i Lē na Foafoaina Mea

[Ē Ana le Ata]

Itulau 15 ma le 18: Jeff Hester (Arizona State University) and NASA