Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lē na Foafoaina Oe—Ia Iloa pe Faapeī o Ia

Lē na Foafoaina Oe—Ia Iloa pe Faapeī o Ia

Lē na Foafoaina Oe—Ia Iloa pe Faapeī o Ia

“Ou te faaui atu loʻu lelei uma i ou luma; ou te taʻu atu foi le igoa o Ieova i ou luma.”—ESOTO 33:19.

1. Aisea ua ono ma tatau ai ona avatu le faaneeneega i Lē na Foafoaina Mea?

O LE aposetolo o Ioane, o lē na tusia le tusi mulimuli o le Tusi Paia, na ia faamauina lenei faalauiloaga sili ona tāua e faatatau i Lē na Foafoaina Mea: “Lo matou Alii e, ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuuina atu ia te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava, ona o lou finagalo foi e i ai i latou ma ua faia.” (Faaaliga 4:11) E pei ona faamautinoa mai e le mataupu ua mavae atu, o mea na maua mai suesuega faasaienisi i ona po nei ua masani ona faaopoopo atu i mafuaaga e talitonu ai i Lē na Foafoaina Mea uma lava.

2, 3. (a) O le ā e manaomia ona iloa e tagata e uiga i Lē na Foafoaina Mea? (e) Aisea e lē talafeagai ai ona feiloai totino atu i Lē na Foafoaina Mea?

2 E pei lava ona tāua le ioeina faapea o loo soifua Lē na Foafoaina Mea, ua faapena tonu foi le tāua o le iloa pe faapeī o ia—o ia o se peresona moni, e iai ona uiga totino ma ona ala e tosina atu ai tagata ia te ia. Po o le ā lava se telē ua mafai ona e faia ai lena mea, pe lē aogā ea ona taumafai ia iloa lelei atili o ia? E lē faapea e tau manaomia ai ona feiloai totino atu ia te ia, i le auala lea tatou te feiloai atu ai i isi tagata.

3 O Ieova o ia o le Puna o fetu, faapea foi le isi fetu e feololo atu lona telē lea ua taʻua nei o lo tatou la. Po o e tau mafaufau ea e fai se lua feiloaiga vavalalata faaletino ma le lā? Ailoga! O le toatele o tagata e faaeteete ina ia lē faataupupula atu i ai ma ia aua foi neʻi umi se taimi o lāina o latou tino i ave malolosi o le lā. O le vevela o le mata o le lā pe tusa o le 15,000,000 tikerī Celsius (27,000,000°F.). I sekone taitasi, e faaliliu atu ai e lenei aasa faaniukilia le tusa o le fa miliona tone o se vaegatino o se mea (mass) e avea ma malosiaga (energy). E na o sina vaega itiiti lava o lena malosiaga e paʻi mai i le lalolagi lea e maua ai le vevela ma le malamalama, ae ua lava le tele lena e tausia ai le ola o mea uma i lalo nei. O mea moni na e tatau ona tatou maofa ai i le malosi uigaese o Lē na Foafoaina Mea. Ua fetaui ai le tusi mai o Isaia e uiga i “le tele o le malosi o [Lē na Foafoaina Mea] ma lona mana tele.”—Isaia 40:26.

4. O le ā na talosaga atu ai Mose, ma na faapefea ona tali mai i ai Ieova?

4 Peitai, pe na e silafia i ni masina talu ona ō ese le fanauga a Isaraelu mai Aikupito i le 1513 T.L.M., na aioi atu ai Mose i Lē na Foafoaina Mea: “Ia e faaali mai ia te au lou mamalu.” (Esoto 33:18) I le manatuaina faapea o le Atua o le Puna o le lā, e mafai ai ona e malamalama i le pogai na ia fetalai atu ai ia Mose: “E te le mafaia ona vaai mai i oʻu mata; auā e le mafai ona vaai mai lava se tagata ia te au, ma ola pea ia.” Na avatu e Lē na Foafoaina Mea le faatagaga ia Mose e lafi ai i le Mauga o Sinai “a o mavae ane” o Ia. Ona iloa atu lea e Mose i se isi faaupuga, le “tua” o le Atua, o se ituaiga o ata lafoia o le mamalu o Lē na Foafoaina Mea, po o lona faatasi ai.—Esoto 33:20-23; Ioane 1:18.

5. O le ā le auala na faamalieina ai e Lē na Foafoaina Mea le talosaga a Mose, e faamaonia ai le ā?

5 O le faanaunauga o Mose e na te fia iloa lelei Lē na Foafoaina Mea sa mautinoa le faamalieina. E manino mai i le fetalai e ala mai i se agelu, na afio ane ai le Atua i tala ane o Mose ma faalauiloa mai: “O Ieova, o le Atua alofa mutimutivale ma le alofa fua, e telegese lona toasa, a e tele le alofa ma le faamaoni; o lē tausi le alofa e oo atu i afe o tupulaga; o lē faamagalo foi i le amioletonu ma le solitulafono ma le agasala, a e le faasaoina lava e ia o e agasala.” (Esoto 34:6, 7) E faaalia i lenei mea faapea, o le iloaina lelei o Lē na Foafoaina i tatou e aofia ai, e lē o le vaai atu i ona foliga faaletino, ae o le lagonaina i se uiga atoatoa o le pe faapeī o ia, ona uiga totino ma uiga e mataulia ai o ia.

6. Ua faapefea ona ofoofogia lo tatou malosi e puipuia ai mai faamaʻi?

6 O se tasi o auala e mafai ona tatou faia ai lena mea o le iloaina lea o uiga o le Atua mai mea na ia foafoaina. Seʻi manatu i lou malosi e puipuia ai mai faamaʻi (immune system). I se mataupu e faatatau i le tetee atu o le tino i faamaʻi, na faapea mai le Scientific American: “E faasolo mai lava i le taimi a o lei fanau mai seia oo atu ina oti, e tumau pea ona nofo sauni lou malosi lea e puipuia ai mai faamaʻi. O se faasologa eseese o molekiula ma sela . . . e puipuia ai i tatou mai parasiti o loo latou ʻaina o tatou tino, faapea vairusi ninii ia e faatupuina faamaʻi. Pe a aunoa ma na puipuiga, lona uiga e lē mafai ona ola pea tagata.” O le ā le puna o lena malosi tau puipuiga? Na faapea mai se mataupu i lena mekasini: “O le faasologa ofoofogia o sela ia o loo galulue faatasi e puipuia le tino mai siama ninii ma vairusi o loo osofaia le tino e aliaʻe mai sela ia sa muamua ona aliaʻe i le tusa ma le iva vaiaso talu ona amata afuafua le pepe i le manava.” E faasolo atu e se fafine maʻitaga sina puipuiga i lana pepe lea o loo tuputupu aʻe i lona manava. Mulimuli ane, e ala i lona fafagaina i lona suasusu, na te saunia ai foi sela puipui ma vailaau aogā mo lana pepe.

7. O le ā atonu tatou te manatunatu i ai e uiga i lo tatou malosi lea e puipuia ai mai faamaʻi, e taʻitaʻia atu ai i le ā le faaiuga?

7 Ua ia te oe mafuaaga lelei e talitonu ai faapea, o lou malosi e puipuia ai oe mai faamaʻi ua matuā silisili atu na i lo so o se mea e mafai e vailaau faaonaponei ona saunia mai. O lea, seʻi fesili ifo ia te oe lava, ‘O le ā ua taʻu mai e lenei mea e uiga i Lē na Amataina ma Saunia mai lena puipuiga?’ O lenei tulaga, lea e “aliaʻe i le tusa ma le iva vaiaso talu ona amata afuafua le pepe i le manava,” ma o lea ua sauni e puipuia le pepe fou, e mautinoa lava le atagia mai ai o le atamai ma le fuafua mamao. Ae pe mafai ea ona tatou malamalama atili ai i Lē na Foafoaina Mea mai lenei faiga? O le ā le manatu o le toatele o i tatou e faatatau ia Albert Schweitzer ma isi o ē na faaalu o latou ola i le avatuina o tausiga faafomai mo tagata lē tagolima? E masani ona tatou taʻua uiga lelei i tagata alolofa faapena o loo faaauilumaina le lelei o isi. Ae a faatusatusa atu, o le ā sa tatou faaiuga e mafai ona fai atu ai e faatatau i Lē na Foafoaina i tatou, o lē na te foai mai i ē matitiva atoa ma ē mauoa, faiga e puipuia ai mai faamaʻi? E manino mai, o ia o sē e alofa, e lē faailoga tagata, e agaalofa, ma fai mea tonu. Po ua lē ogatusa ea lena ma le faamatalaga na faalogo i ai Mose e faatatau i Lē na Foafoaina Mea?

Ua Ia Faaalia Mai pe Faapeī o Ia

8. O le ā le auala faapitoa e faaali mai ai e Ieova ia lava ia i tatou?

8 Ae iai foi le isi auala, e mafai ona iloa lelei ai Lē na Foafoaina i tatou—e ala mai le Tusi Paia. E faapitoa le tāua o lenei itu auā e iai mea e uiga ia te ia e lē mafai e le faasaienisi ma le vateatea ona faaali mai ae o isi mea e sili atu ona manino lelei mai i le Tusi Paia. O se faaaoaoga o le manatu na muai taʻua o le suafa totino lea o Lē na Foafoaina Mea. E na o le Tusi Paia o loo taʻu maia e lē gata i le suafa o Lē na Foafoaina Mea, ae o lona uiga foi. I manusikulipi faa-Eperu o le Tusi Paia, o loo tusia ai lona suafa pe tusa ma le 7,000 taimi i ni konesane se fa lea e mafai ona sipelaina YHWH po o JHVH, ma ua masani ona faaleoina Jehovah i le faa-Peretania po o Ieova i le faa-Samoa.—Esoto 3:15; 6:3.

9. O le ā le uiga o le suafa totino o Lē na Foafoaina Mea, ma o le ā e mafai ona tatou iloa ai mai lena mea?

9 Ina ia tatou iloa lelei atili Lē na Foafoaina Mea, e manaomia ona tatou talisapaia faapea, ua lē na o ia o “Sē Māfua ai Mea Uma” e faigata ona malamalama i ai po o se “O Aʻu” e lē manino mai. Ua faaalia mai lena mea e lona suafa totino. O se ituaiga o veape Eperu e faauiga i le “avea” po o le “faamaonia le avea.” * (Faatusatusa i le Kenese 27:29; Failauga 11:3.) O le suafa o le Atua e faauiga faapea “O Ia Lava ua Māfua ai Ona Iai” ma ua faamamafa mai ai e lē gata o ia e fuafuaina ae o ia foi e gaoioi. O lo tatou iloaina ma faaaogaina o lona suafa, e mafai ai ona tatou talisapaia lelei atili faapea na te faataunuuina ana folafolaga ma faatinoina le faataunuuina o lana fuafuaga.

10. O le ā le poto tāua e mafai ona tatou maua mai le tala a le Kenese?

10 O le Tusi Paia o le puna o le poto e uiga i fuafuaga a le Atua ma ona uiga totino. O faamaumauga a le Kenese e faaalia ai, na iai se taimi sa filemu ai le faiā a le tagata ma le Atua, faatasi ai ma se faamoemoega mo se olaga faaumiumi ma le uigā. (Kenese 1:28; 2:7-9) I le ogatusa ma le uiga moni o lona suafa, e mafai ona tatou mautinoa o le a faaiuina e Ieova puapuaga ma mafatiaga ua leva ona fesagaia e tagata. Tatou te faitau ai i le faataunuuina o lana fuafuaga e faapea: “Ua faatoilaloina le lalolagi faitino i iuvale, e lē ona o sona faanaunauga, ae o le finagalo o Lē na Foafoaina Mea, o lona faia faapea, na tuuina atu i ai se faamoemoe e iai se aso . . . o le a iai i le saolotoga faamamaluina o fanau a le Atua.”—Roma 8:20, 21, The New Testament Letters, tusia e J. W. C. Wand.

11. Aisea atonu tatou te talanoaina ai tala a le Tusi Paia, ma o le ā se auiliiliga o se tasi o na tala?

11 E mafai foi ona fesoasoani le Tusi Paia ia i tatou ia iloa lelei Lē na Foafoaina i tatou, e ala i le faailoa mai o ana gaoioiga ma lana tali atu a o feutagai ma le nuu o Isaraelu anamua. Seʻi manatu i se faaaoaoga sa aofia ai Elisaia ma Naamanu, le taʻitaʻiʻau a le nuu faitaua o Suria. A o e faitauina lenei tala i le 2 Tupu mataupu e 5, o le a e iloa ai sa faatauanau atu se teineitiiti Isaraelu na faaaunuua e faapea, e ono faamaloloina le lepela o Naamanu i se fesoasoani a Elisaia o loo i Isaraelu. Na alu atu iina Naamanu ma lona manatu faapea o le a tālo e Elisaia ona lima i se gaoioiga lilo faaletapuaiga e faamalolo ai. Na i lo lea, na taʻu atu e Elisaia i le tagata Suria ina ia taele i le Vaitafe o Ioritana. E ui sa taumafai auauna a Naamanu e faatalitonu o ia ina ia usitai, ae ina ua ia faia, sa faamaloloina o ia. Na ofo atu e Naamanu ni meaalofa tāua, ae na teena e Elisaia. Mulimuli ane, na alu atu faalilolilo se auauna ia Naamanu ma ia faia se pepelo ina ia maua ai ni ana oloa. O lona lē faamaoni na iu ai ina taia o ia i le lepela. O se tala lenei faaoso naunau e faatatau i tagata—e mafai ona tatou aʻoaʻo mai ai.

12. O ā ni faaiuga e mafai ona tatou faia e uiga i Lē na Foafoaina Mea mai le tala ia Elisaia ma Naamanu?

12 Ua faaalia e le tala, i se auala logoleleia e faapea, o Lē Sili na Foafoaina le vateatea e lē o matuā maualuga o ia e lē mafai ai ona silasila mai ma lona finagalo malie i se teineitiiti, o se matuā eseesega lea mai faiga masani i le tele o aganuu i aso nei. Ua faamaonia ai foi faapea e lē faaʻauʻau Lē na Foafoaina Mea i se ituaiga o lanu e tasi po o se atunuu. (Galuega 10:34, 35) E lelei ona mātau, na i lo le faatalitalia o tagata e faaaogā ni faiga taufaasese—o se faiga e masani ona faaaogā e nisi “au faamalolo” i aso ua mavae ma aso nei—ae sa faaalia e Lē na Foafoaina Mea lona atamai ofoofogia. Sa ia silafia le auala e faamalolo ai le lepela. Sa ia faaalia foi le atamai ma le faamasinotonu i lona lē faatagaina o faiga taufaavalea ina ia taulau. Po ua lē o ogatusa ea foi lena tulaga ma uiga totino o Ieova lea na faalogo i ai Mose? E ui ina puupuu lea tala a le Tusi Paia, ae maeu ni mea se tele ua mafai ona tatou puea mai ai e uiga i le pe faapeī Lē na Foafoaina i tatou!—Salamo 33:5; 37:28.

13. Faataitai mai pe faapefea ona tatou maua ni lesona tāua mai tala a le Tusi Paia.

13 O isi tala e uiga i gaoioiga lē loto faafetai a Isaraelu ma le tali atu i ai a le Atua, ua faamaonia ai e manatu mamafa moni mai Ieova. Ua faapea mai le Tusi Paia, sa tofotofoina soo o ia e le fanauga a Isaraelu, i le faatiga i lona finagalo. (Salamo 78:40, 41) O lea la, e iai faalogona o Lē na Foafoaina Mea, ma e manatu mamafa mai o ia i mea o loo faia e tagata. E tele foi mea e mafai ona aʻoaʻoina mai i tala e uiga i tagata iloga. Ina ua filifilia Tavita e avea ma tupu o Isaraelu, na fetalai atu le Atua ia Samuelu: “E vaai tagata i le tino, a e vaai Ieova i le loto.” (1 Samuelu 16:7) Ioe, e silasila Lē na Foafoaina Mea i le pe faapeī o tatou uiga i totonu, ae lē na o foliga mai fafo. Maeu se faamalieina ai!

14. A o tatou faitauina Tusitusiga Eperu, o le ā se mea e aogā ona tatou faia?

14 E tolusefuluiva tusi o le Tusi Paia na tusia a o lei oo mai i vaitaimi o Iesu, ma e lelei mo i tatou ona faitauina na tusi. Ia lē faia i le na o le faitauina o tala a le Tusi Paia po o talafaasolopito. Pe afai tatou te mananao moni e aʻoaʻoina pe faapeī Lē na Foafoaina i tatou, e tatau la ona tatou manatunatu loloto i na tala, atonu e mafaufau faapea, ‘O le ā ua faaalia mai e lenei tala e faatatau i ona uiga totino? O lē fea ona uiga ua iloatino mai iinei?’ * O le faia faapena e ono fesoasoani e oo lava i tagata masalosalo, ina ia latou iloa o le Tusi Paia e tatau ona puna mai i se amataga tauatua, ma faataatia ai se faavae mo lo latou iloaina lelei o lona Tusitala alofa.

Ua Fesoasoani Mai le Faiaʻoga Sili Ina ia Tatou Iloa Lē na Foafoaina Mea

15. Aisea e tatau ai ona avea gaoioiga ma aʻoaʻoga a Iesu o ni mea e aʻoaʻoina ai?

15 Ua ioeina faapea, o tagata o ē masalosalo i le iai o Lē na Foafoaina Mea pe lē manino lelei lo latou malamalamaga e uiga i le Atua, atonu e itiiti so latou iloa i le Tusi Paia. Atonu ua e feiloai i ni tagata e lē mafai ona latou taʻu mai po o ai na muamua ola, pe o Mose po o Mataio, ma latou te matuā lē iloa lava se mea e faatatau i galuega po o aʻoaʻoga a Iesu. O se mea lena e sili ona faanoanoa ai talu ai e anoanoai mea e mafai e se tasi ona aʻoaʻoina e uiga i Lē na Foafoaina Mea mai le Faiaʻoga Sili, o Iesu. I le iai o sa la faiā vavalalata ma le Atua, sa mafai ai ona ia faaalia mai pe faapeī Lē na Foafoaina i tatou. (Ioane 1:18; 2 Korinito 4:6; Eperu 1:3) Ma o le mea lava lena na ia faia. O le mea moni, na ia faapea mai: “O le ua vaai mai ia te au, ua vaai o ia i le Tamā.”—Ioane 14:9.

16. O le ā le mea ua faataitaia mai e le talanoaga a Iesu ma le fafine Samaria?

16 Seʻi manatu i le faaaoaoga lenei. I se taimi a o vāivai Iesu mai se faiga malaga, na ia talanoa atu ai i se fafine Samaria e latalata ane i Sukara. Na ia faailoa atu i ai upu moni loloto, e faaautū i le manaoga ina ia “tapuai i le Tamā i le agaga ma le faamaoni.” Sa teena e tagata Iutaia o lena vaitaimi tagata Samaria. I se faaeseesega, na faaatagia atu e Iesu le finagalo malie o Ieova e talia tane ma fafine loto faamaoni mai nuu uma, e pei lava ona tatou matauina mai le mea na tupu lea na aafia ai Elisaia ma Naamanu. E tatau ona toe faamautinoa mai ai ia i tatou faapea, e lē talia e Ieova feitagaiga faailoga tagata i le va o tagata lotu ia o loo taatele i le lalolagi i aso nei. E mafai foi ona tatou matauina ai le mea moni faapea, sa naunautai Iesu e aʻoaʻoina se fafine, ma o se fafine sa nonofo ma se tamaloa e lē o sana tane. Na i lo le taʻusalaina o ia, sa feutagai Iesu ma ia i se tulaga e faatāuaina ai o ia, i se auala na matuā fesoasoani ai ia te ia. Mulimuli ane, na faalogo atu isi tagata Samaria ia Iesu ma latou faapea ane: “Ua matou iloa foi, e moni lava, o le Faaola lenei o le lalolagi.”—Ioane 4:2-30, 39-42; 1 Tupu 8:41-43; Mataio 9:10-13.

17. O le ā le faaiuga lea o loo faasino atu i ai le tala i le toetu o Lasalo?

17 Seʻi o tatou tilofaia le isi faataitaiga i le auala e mafai ona tatou iloa ai Lē na Foafoaina Mea e ala i lo tatou faamasani atu i gaoioiga ma aʻoaʻoga a Iesu. Seʻi toe manatu i le taimi lea na oti ai le uo a Iesu o Lasalo. Ua uma ona faamaonia e Iesu lona mana e toe faaolaina mai ai ē ua maliliu. (Luka 7:11-17; 8:40-56) Peitai, na faapeī ona uiga faaalia ina ua vaai atu i le faavauvau o Maria le tuafafine o Lasalo? “Ona tiga tele lea o lona finagalo, ma ua ātu lava o ia.” E lei ia te ia ni uiga faalēano ane pe lē manatu mamafa; sa “tagi” o ia. (Ioane 11:33-35) Ma sa lē na o se faaaliga tau ina fai lenei o ni lagona ootia. Na uunaia ai Iesu e faia se gaoioiga lelei—sa ia faatūina Lasalo. E mafai ona faaāta i lou mafaufau le fesoasoani i le au aposetolo o lenei mea na tupu ina ia latou talisapaia ai lagona ma gaoioiga a Lē na Foafoaina Mea. E tatau foi ona fesoasoani ai ia i tatou ma isi ina ia malamalama ai i uiga totino ma ala o Lē na Foafoaina Mea.

18. O ā lagona e tatau ona iai i tagata e uiga i le suesueina o le Tusi Paia?

18 E leai se mafuaaga e matamuli ai e suesueina le Tusi Paia ma aʻoaʻoina atili mea e uiga i Lē na Foafoaina i tatou. O le Tusi Paia e lē o se tusi ua mou atu lona aogā ona ua leva. O se tasi o lē na ia suesueina le Tusi Paia ma oo ina avea ma uo mamae a Iesu, o Ioane. Mulimuli ane, na ia tusi mai: “Ua tatou iloa foi ua maliu mai le Alo o le Atua, ua ia foaiina mai foi le mafaufau ia te i tatou, ina ia tatou iloa ai loo moni, o i ai foi i tatou i loo moni, o i lona Alo o Iesu Keriso. O lenei lava le Atua moni, ma le soifua faavavau.” (1 Ioane 5:20) Seʻi mātau, o lena “mafaufau” mo le mauaina o le poto e uiga i ‘lē o loo moni,’ o Lē na Foafoaina Mea, e mafai ona taʻitaʻia atu ai i le ‘soifua e faavavau.’

E Mafai Faapefea Ona E Fesoasoani i Isi e Aʻoaʻo e Uiga ia te Ia?

19. O le ā se laasaga ua uia e fesoasoani atu ai i tagata loto masalosalo?

19 O nisi tagata e tele ni faamaoniga latou te manaomia ina ia talitonu ai e iai Lē na Foafoaina Mea e alofa mutimutivale, ma manatu mamafa mai ia i tatou, ona latou talisapaia ai lea o le tulaga moni e iai o ia. E faitau miliona ma miliona i latou o loo masalosalo pea e uiga i Lē na Foafoaina Mea po o ē e lē tutusa lo latou manatu ia te ia ma le manatu o loo maua i le Tusi Paia. E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou na? I tauaofiaga faava-o-atunuu i le 1998/1999 a Molimau a Ieova, na tatalaina ai se meafaigaluega fou uigā i le tele o gagana—le tusi Is There a Creator Who Cares About You?

20, 21. (a) E mafai faapefea ona faaaogā ma le taulau manuia le tusi o le Creator? (e) Faamatala mai ni mea na tutupu e faamaonia ai le uigā o le tusi.

20 O se lomiga o le a faatupulaia atili ai lou lava faatuatua i Lē na Foafoaina i tatou ma lou talisapaia o ona uiga totino ma ona ala. Aisea ua mautinoa ai lena mea? Talu ai o le tusi Is There a Creator Who Cares About You? ua fuafuaina faapitoa lava mo na sini. O se manatu autū o loo talanoaina atoa i le tusi e faapea “O le ā se mea e mafai ona faaopoopoina atu le uigā i lou olaga?” O mataupu o loo iai ua taulimaina i se auala e oo lava i tagata e maualuluga a latou aʻoaʻoga o le a latou fiafia i ai. Peitai, e pāʻia ai moomooga ua leva ona ia i tatou uma. E iai se mataupu matagofie ma le faagaeeloto mo tagata faitau e lē mautinoa i le iai moni o Lē na Foafoaina Mea. E lē o faatulaga mai i se uiga faapea e talitonu le tagata faitau i Lē na Foafoaina Mea. O ē masalosalo o le a latou tosina atu i le auala ua talanoaina ai talitonuga ma nisi o mea na maua i suesuega talu ai nei faasaienisi. O na mea moni o le a oo foi ina faamalosia ai le faatuatua o i latou o ē talitonu i le Atua.

21 I le suesueina o lenei tusi fou, o le a iloa ai o ni ona vaega o loo aumaia ai se aotelega o le talafaasolopito o le Tusi Paia i se auala e faamatilatila ai vala eseese o uiga totino o le Atua, ma fesoasoani ai i ē o faitau ina ia latou iloa lelei le Atua. O le toatele o ē ua uma ona faitau i ai ua fai mai ni o latou manatu i le auala ua moni ai lena mea ia i latou. (Tagai i le mataupu o loo sosoo mai, itulau 25-26.) Tau ina ia faapena foi oe a o e faamasani atu i le tusi ma faaaogā e fesoasoani ai i isi ia oo ina latou iloa lelei Lē na Foafoaina i latou.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Na faatatau atu e se tagata Jesuit atamai faapitoa o M. J. Gruenthaner, a o avea ma faatonu sinia o le Catholic Biblical Quarterly, i lenei veape le mea sa ia taʻua e uiga i le isi veape e sootaga i ai, o le “lē tāitai iai sona faasinoga i le iai i le na o le mafaufau, ae masani pea ona faaalia ai le iai po o le oo mai i se tulaga e lagonaina moni, o lona uiga, o le faaalia mai o le iai i se tulaga moni e mafai ona iloa.”

^ pala. 14 A o faamatala atu e mātua tala a le Tusi Paia i a latou fanau, e mafai ona latou fesoasoani ai i a latou fanau e ala i le fesiligia o na fesili. Ona mafai ai lea e talavou ona masani atu i le Atua, faapea foi ma le aʻoaʻo ina ia manatunatu loloto i lana Afioga.

Pe na E Matauina?

□ Na faapefea ona masani lelei atu Mose ia Ieova a o iai i le Mauga o Sinai?

□ Aisea ua avea ai le suesueina o le Tusi Paia o se fesoasoani i le iloaina pe faapeī le Atua?

□ A o tatou faitauina le Tusi Paia, o le ā e mafai ona tatou faia ina ia vavalalata atu ai i Lē na Foafoaina i tatou?

□ O le ā se auala ua e fuafua e faaaogā lelei ai le tusi o le Creator?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 20]

O le ā ua taʻu mai e le malosi o i o tatou tino e puipuia ai mai faamaʻi, e uiga i Lē na Foafoaina i tatou?

[Ata i le itulau 21]

O se vaega o Tusi Taai o le Sami Mate, o loo faamatilatila mai ai le Tetakalamatone (le suafa o le Atua i le faa-Eperu)

[Ē Ana le Ata]

Courtesy of the Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem

[Ata i le itulau 23]

O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻo mai le uiga sa faaalia e Iesu i le faavauvau o Maria?