Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Lagona Matuā Fia Iloa i le Loto ma le Mafaufau’

‘Lagona Matuā Fia Iloa i le Loto ma le Mafaufau’

‘Lagona Matuā Fia Iloa i le Loto ma le Mafaufau’

“E lē mafai e upu ona faamatala le olioli ma le fiafia o loo tuputupu aʻe pea a o oʻu faitauina ma le naunautai le tusi Is There a Creator Who Cares About You? E faagaee aʻe ai i le loto o se tasi se faanaunauga—ia, po o se manaoga—ina ia iloa atili. E faafetai atu ia te outou mo le faatupuina aʻe o lagona matuā fia iloa i loʻu loto ma loʻu mafaufau.”

O LAGONA na o se tasi o Molimau a Ieova mai Karolaina i Mātū, i le Iunaite Setete, e faatatau i le tusi lea na tatala e le Sosaiete o le Olo Matamata i Tauaofiaga Itumalo o “Le Ala a le Atua i le Ola” a o faagasolo le 1998 seia oo mai i le 1999. E tusa foi pe leai sau kopi o le tusi, ae mātau mai tali nei mai isi tagata.

I ni nai aso talu ona maua e se tamaloa sana kopi o le tusi i le tauaofiaga i San Diego, Kalifonia, i le Iunaite Setete, na ia tusi mai ai: “Ua ou iloaina le matuā faamalosia o le faatuatua e lenei tusi. Ua faatumulia ai loʻu loto i le matuā talisapaia o galuega o le foafoaga a Ieova. O lea ua oo laʻu faitau i le itulau e 98, ma ua ou lē fiafia ona ua latalata mai le taimi e uma ai! O le anoanoai lena o le olioli faamalieina o loo iai.”

Na tusi mai se fafine mai se atunuu Asia e faapea: “Sa faaaogā e le failauga o le tauaofiaga le faaupuga “se tusi tutasi,” ma ua matuā fetaui lelei lena faaupuga ma mataupu o loo iai. O se tasi o vala matilatila ona e lē o uunaia faamalosi atu e le tusi le soifua moni o le Atua i le tagata faitau, peitai o loo folasia mai lava e le tusi mea moni.”

O mea moni e aofia ai mea mataina ua maua i suesuega faasaienisi e faatatau i lo tatou vateatea, le ola, ma i tatou. O le itu lena ua maofa ai le toatele. “O le mea moni lava ua leai ni aʻu upu e faamatala ai le ooooga ua faaaafia ai aʻu e lenei tusi,” o le tusi mai lea a se fafine mai Kalifonia. “Ua lē mafai ona toe taofia loʻu faitauina o le tusi talu ai o ona itulau uma taitasi o loo faamatala mai ai nisi mea atili ua folasia mai suesuega e uiga i lo tatou vateatea ma le ola o loo iai. E matuā anoanoai mea ua ou aʻoaʻoina mai ai! O le a ou faatāuaina lenei tamai tusi ma faailoa atu manatu o loo iai i nisi tagata se toatele e mafai ai.”

O le vala ua faafiafiaina ai le toatele o le auala o loo aumaia ai e le tusi se tala otooto o le Tusi Paia, e faamatilatila ai uiga totino o Lē na Foafoaina Mea. O le faaupuga lenei ua masani ai mai le toatele: “O le tuuina mai o le aotelega o le Tusi Paia, mai lava i le amataga seia oo i le faaiuga o le tusi, o se tasi lena o aotelega sili ona lelei ua ou faitauina.” A o faatoʻā mavae atu se tauaofiaga na vave ona fai i Niu Ioka, i le Iunaite Setete, na tusi mai foi se tasi tamaitai: “O le tusi fou na tatalaina o le lomiga sili ona faatupu manatu lea ua tou lomiaina. Sa ou naunau tele i faamaoniga faasaienisi faapea e iai Lē na Foafoaina Mea. O le tala otooto saʻo aʻiaʻi a le Tusi Paia lava ia ua lava lena e faamatala maia manatu ua uma ona taʻua ma faatupu atili ai le naunau e fia faitau atili.”

Le Faasaienisi e Mafai Ona Malamalama i Ai

O faamatalaga faasaienisi i uluai mataupu, e ono foliga mai e faigata ona malamalama i ai, peitai o nisi nei o manatu ua masani ona faaalia mai e faatatau i ai.

Na tusi mai se tamaloa Kanata: “Maeu se eseesega ma tusi lavelave ia o loo taumafai o latou tusitala e faaofo i tatou i a latou faaupuga maotua. E mataina lo outou atamamai i le faamatalaina mai o mataupu o le fisiki (physics), kemisi (chemistry), DNA, sela ninii o le tino (chromosomes), ma isi mataupu, i se tulaga ua mafai ona matou malamalama i ai. Maimau pe ana faapea o outou na tusia tusi aʻoga faaiunivesite ia sa ou suesue ai i tausaga ua mavae!”

Na tusi mai se polofesa o se iunivesite i mataupu tau fisiki e faapea: “Ua [ia] faamatala maia ma le manino ona mataupu e aunoa ma le fenumiaia e le mau auiliiliga lavelave. E faatupuina e le tusi manatunatuga o le tagata faitau ma sii mai manatu o le toatele o ni saienitisi iloga. O se tusi lenei ‘e tatau lava ona faitau’ e so o se tasi o loo naunau e fia iloa le amataga mai o le vateatea ma le ola, po o se saienitisi po o se isi lava tagata lotu.”

Fai mai le manatu o se tamaitai talavou o loo aʻoga faateine tausimaʻi: “E lei talitonu laʻu vaai ina ua ou susueina le mataupu e 4 ma faitau ai i se faamatalaga na sii mai le tusi lea o loo matou faaaogaina i le matou vasega! Na ou aveina le tusi i la matou polofesa ma fai atu i ai, ou te mautinoa o le a faafiafiaina o ia i faamatalaga o iai. Na ou faaali ia te ia le itulau e 54 e uiga i le faiʻai. Na ia faitau i ai ona faapea mai lea, ‘O se tusi faaoso naunau tele lenei! O le a seʻi oʻu suesue atili i ai.’”

Na tusi mai se sui o le palemene a Peleseuma e faapea: “O le mea na taia ai aʻu ma tosina ai loʻu naunau o le otootoga faasaienisi lea o loo faamautinoa mai ai e faapea, e lē tetee le faasaienisi faaonaponei i le faamalamalamaga a le Tusi Paia faapea e toatasi lava le Atua ae, na i lo lea, o loo lagolago atu i ai. O se manatu lenei ua matuā talafeagai ona matauina.”

Iloaina Lelei Lē na Foafoaina Mea

Ua fesoasoani le tusi i tagata i le tele o atunuu ina ia latou iloa lelei le Atua ma ia atili māfana atu o latou lagona ia te ia. Na taʻua e se tamaitai mai le aai o Fukuoka City i Iapani o lē na faitau i le tusi e faapea: “E peiseai o se taimi muamua lea ua tataʻi saʻo atu ai le malamalama ia Ieova. E matuā matagofie le auala o loo faatalitonuina ai mafaufau e le tusi. Sa faatoʻā mafai ai ona oo ina ou iloa Ieova mai se vaaiga sa lē tāitai ona ou mafaufau muamua i ai.” Na tusi mai se tamaloa mai El Salvador: “E manino lelei le tou faamalamalamaina mai o le alofa mutimutivale, le agalelei, le telegese o le toasa, ma le tele o le agalelei o le Atua. O le mea moni lava, o le mea tonu lenei o loo matou manaomia ina ia faalatalata atu ai ia te ia ma lona Alo. O se tusi muamua lenei ua faamatalaina mai uiga māfana o Ieova ma lagona faaletagata o lona Alo, o Iesu.” Na faapea mai se alii i Zambia o lē na faitau foi i le tusi: “Ua matuā fou atoatoa ia te au i le taimi lenei loʻu faauigaina o Ieova.”

O le mea moni lava, ua fiafia Molimau a Ieova i lo latou tufaina atu i isi o le tusi, Is There a Creator Who Cares About You? Na taʻua e se tasi tamaitai: “Ina ua uma ona ou faitauina le mataupu e 10 [“Pe Afai e Manatu Mamafa Mai Lē na Foafoaina Mea, Aisea la ua Tele ai Mafatiaga?”], na lē mafai ona taofiofi loʻu faapea atu, ‘O le tusi tonu lava lenei o loo matou manaomia i Iapani!’ Ou te manao ia ou matuā manatuaina uma le mataupu lenei, ma faaaogā pea lava pea i le auaunaga i le fanua.” E iai se tasi mafine o loo ia faia se suesuega faale-Tusi Paia a se teine o lē na tausia aʻe i totonu o se malumalu, o iina o loo avea ai lona tamā ma faifeau. “Sa faafaigata i le teine ona talia le talitonuga i Lē na Foafoaina Mea. E leai ma se faamalamalamaga a lenei tusi e fai faamalosi, ae o loo iai uma lava mea moni, ou te manatu la e oo lava i tagata lotu Puta e mafai ona latou faitauina e aunoa ma se faatalatū. Ua mafai ai foi ona tatou lagonaina atili le alofa mai o Ieova.”

O Egelani na sau ai le faamautinoaga lenei: “Ua faatoʻā uma lava ona ou faitauina le tusi Greator ma o lea foi o le a ou sauni e toe amata ona faitau. Maeu se tusi inā ofoofogia! E mafai e se tasi ona alofa ai lava ia Ieova a o faitauina. Sa ou aveina le isi tusi i loʻu tuaoi, ma e na o le lua mataupu ua uma ona faitau i ai ae faapea mai o ia, ‘Ua lē mafai ona toe taofi laʻu faitau, e ese le manaia.’ Ou te mautinoa o le a fesoasoani lenei tusi i tagata ina ia latou iloa Lē Sili na Foafoaina Mea ma alolofa ai ia te ia.”

Na faapea mai se tamaloa mai Maryland, i le Iunaite Setete: “Ua matuā tuusaʻo mai lava ana faamatalaga i loʻu itu faaleagaga! O loo oʻu fuafua e tofu uma lava tagata o loo oʻu faia a latou galuega ma se kopi e avatu i ai. I nisi taimi e faafaigata ai ia te au ona amata se molimau atu i na ituaiga o tagata atamamai, ma pisi, o latou olaga. Ae o le tusi lenei ua ou mauaina ai se faafeiloaiga e logoleleia ma uigā.”

E manino lava, o le tusi Is There a Creator Who Cares About You? o le a iai sana taaʻiga lelei i tagata o le lalolagi aoao.

[Ē Ana le Ata i le itulau 25]

Cover photo above, Eagle Nebula: J. Hester and P. Scowen (AZ State Univ.), NASA