Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Tatau Ona E Faalautele Atu Lau Vaai?

Pe Tatau Ona E Faalautele Atu Lau Vaai?

Pe Tatau Ona E Faalautele Atu Lau Vaai?

NA IAI se mafuie matautia na taia ai le aai o Kobe i le itu i sisifo o Iapani, ma sa vave lava ona oo atu i ai tagata tauofo o ē na latou faia ni faataulagaina totino, ina ia fesoasoani i tagata o le aai na manunuʻa. Peitai, na iloa ane e fomaʻi na asiasi atu i ai e faapea, ua teena la latou talosaga mo le mauaina o ni mea faafomaʻi, e se tasi e galue i le Vaega o le Soifua Maloloina a le aai. O lea alii ofisa, o ia foi o le faatonusili o se falemai tele o lena vaipanoa, sa ia manao e avatu tagata manunuʻa i falemai i Kobe na i lo le faaaogaina e fomai o tui taugata ma vailaau taugata i vaipanoa o loo tuuina atu ai fesoasoani laveai. Mulimuli ane, na taliaina le talosaga a fomai, peitai o uiga lē fetuutuunai sa muai faaali mai e le tagata i le ofisa maualuga ma le foliga mai e leai se lagona alofa, na māfua ai ona salalau atu faitioga.

Atonu ua oo foi ia te oe se mea faapena o le lē fetuutuunai o se tasi o iai i se tulaga pule. Atonu po ua e faia foi se mea sese faapena. Pe mafai ona e mauaina ni aogā i le ati ae o se vaaiga e faalautele atu atili?

Ia Maua le Ata Atoa

O se uiga masani i tagata le tilofaia o mea i se vaaiga po o se manatu pito tasi, ma oo ai ina pumoomoo lo latou uiga fefuafuatai ma le malamalama lelei i mea. E masani ona tupu lenei mea ona o tulaga e pei o aʻoaʻoga, mea na tutupu ai i le olaga, ma le ituaiga o talaaga na tupuga aʻe ai. E mafai ona faia ni filifiliga atamai pe a taumafai se tasi e malamalama atoatoa i se mea. Mo se faataitaiga, afai e te sopoia se taulaiga o auala pisi lea e leai ni molī, po o se gaoioiga atamai la le taulai saʻo atu o lau vaai i luma? E mautinoa e leai! E faapena foi la i le faalautele atu o lou mafaufau ina ia maua le vaaiga atoa, e mafai ai ona fesoasoani tele i le faia o filifiliga ma gaoioi ai i se uiga maufaatuatuaina. E oo foi lava ina mafai ona faasaoina ai le ola.

E mautinoa, e mafai e i tatou uma lava ona faia ni faaleleiga i lenei itu. O lea la ia fesili ifo oe ia te oe, ‘O ā nisi o vala e mafai ona ou maua ai aogā e ala i le faalautele atu atili o loʻu mafaufau?’

Lau Vaaiga i Isi

O le ā o e iloa atu pe a e vaai i isi? Po o ia te oe ea le uiga o le vaai i mea o loo latou tāutala ai ma faia e peiseai a lē o le lelei uma, po o le leaga uma foi, ua pei ai lava e leai nisi uiga e fetaui i le va o ia uiga e lua? Pe e te manatu ea o le faamatalaga e faia e se tasi, a lē o se faamālō, o se fāifai? Po ua matuā saʻo lava po o le matuā sese lava foi o se tasi? O le iai o se vaaiga faapena ua tutusa lea ma se tagata puʻeata, e na te lē amanaia uma le matalasi o isi lanu mananaia ma nai isi lanu matafi o loo iai i se vaipanoa i le tau e toulu ai lau o laau, e peiseai e na o le uliuli lava ma le paepae lanu o mea o loo iai. Po o le mea, o loo tele ina e uaʻi atu i vala lē lelei o uiga o le tagata, ua leai ai lava se eseesega ma se tagata faimalaga e na te faataga sina tamai lapisi na faataatia e se tagata asiasi lē magafagafa, e ita ai ma faaleaga ai lona olioli i se vaaiga matagofie?—Faatusatusa i le Failauga 7:16.

E tele mea e mafai ona aʻoaʻoina e ala i le iloiloina o le silafaga a Ieova i sese faaletagata. E ui o loo ia silafia lelei le tele o vaivaiga ma mea e lē taulau ai le tagata, ae ua ia filifili e lē taulai atu i na mea pe mafaufau pea i ai. Na matauina e le faisalamo i lona loto faafetai e faapea: “Ioa e, afai e te mataulia le amio leaga, . . . o ai se na te mafaia ona tulai?” (Salamo 130:3) Ua nofo sauni Ieova e matuā aveese mamao sese o tagata agasala ua salamō, ioe e soloiesea ma le lē toe taʻutaʻua, ina ia lē toe avea ma pona i la tatou faiā ma ia. (Salamo 51:1; 103:12) Na mafai ona fetalai Ieova e faatatau i le tupu o Tavita, o lē na iai se taimi na ia faia ai se agasala matuia ma Patisepa e faapea, o ia o se tagata “o le na . . . mulimuli mai ia te au, ma lona loto atoa, e fai na o mea e tusa i oʻu luma.” (1 Tupu 14:8) Aisea ua mafai ai ona fetalai atu faapea le Atua ia Tavita? Auā na ia taulai atu i uiga e sili atu ona lelei o Tavita o lē ua salamō. Na ia suesueina vala moni uma ma filifili ai e faasalafa atu pea lona agalelei i lana auauna.

Na faaataina ma le lē ponā e Keriso Iesu lenei vaaiga lautele o sese o isi. (Ioane 5:19) Ina ua ia feagai ma sese o ona aposetolo, sa alofa mutimutivale ma malamalama Iesu. Sa ia silafia e uiga i tagata lē lelei atoatoa e ui lava ina “manao i ai le loto, a o le tino ua vaivai.” (Mataio 26:41) I lona manatuaina o lena tulaga, na mafai ai e Iesu ona fesagaia vaivaiga ma sese o ona soo i se uiga onosai ma le malamalama. Sa ia lei uaʻi atu i o latou lē taulau ae, na i lo lea, sa ia taulai atu i o latou uiga lelei.

I se tasi taimi ina ua uma ona faasaʻoina e Iesu ona aposetolo i lo latou fefinauai po o ai so latou e sili, sa ia toe fetalai atu: “O outou foi, ua outou tumau ia te au i oʻu tofotofoga. E faapei ona tofia mai e loʻu Tamā o le malo ia te au, e faapea foi ona ou tofia outou, ina ia outou aai ma inu i laʻu laoai i loʻu malo, ma ia nonofo i nofoālii, ma faamasino atu i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.” (Luka 22:24-30) Ioe, e ui lava i le tele o lē taulau o aposetolo, ae sa manatua e Iesu lo latou faamaoni ma lo latou alofa mo ia. (Faataoto 17:17) Sa iai ia Iesu le mautinoa i mea latou te mafai ma o le a faia, o lea sa ia osia ai se feagaiga ma i latou mo se Malo. Ioe, ‘sa alofa Iesu i ona soo e oo lava i le gataaga.’—Ioane 13:1.

Afai la e faigata uiga o se tasi ma oo ina e lē fiafia ona o ana mea sese, ia e pei o Ieova ma Iesu. Ia faalautele atu lou mafaufau, ma taumafai e magafagafa i vala uma. O le vaai i mea i lo latou tulaga e tatau ona iai, o le a faafaigofie ai ona e alofa ma talisapaia ou uso.

Le Foai Atu o Meafaitino

O le faaeaga o le foai atu o se tasi lea o fiafiaga ua faasafua atu i Kerisiano. Ae pe manaomia ea ona faamuta la tatou foai atu i le na o le tasi se gaoioiga, mo se faaaoaoga, le auai i le faiva i le fanua? (Mataio 24:14; 28:19, 20) Pe mafai ona faalautele atu lou mafaufau ia aofia ai manaoga faaletino ma le lelei o isi? O le mea moni, e ioe uma Kerisiano faapea o le foai atu faaleagaga o le mea pito sili lea ona tāua. (Ioane 6:26, 27; Galuega 1:8) Peitai, e pei lava ona tāua le foai atu faaleagaga, e faapena foi ona lē tatau ona lafoaia le foai atu faaletino.—Iakopo 2:15, 16.

A o tatou mafaufau i manaoga faanatinati o o tatou uso faaleagaga i la tatou lava faapotopotoga ma le lalolagi uma, e mafai ona tatou vaai lelei atu ai po o le ā se mea tatou te faia e fesoasoani ai ia i latou. Afai e foai atu ma le agalelei e i latou o loo mafai ona gafatia a latou mea i isi, o le a oo ai ina tutusa tagata uma. I lenei tulaga o le a tausia lelei ai manaoga o o tatou uso uma. Na faamatalaina e se toeaina Kerisiano e faapea: “Afai e tulai mai se manaoga i se tasi vaega o le lalolagi, o uso i le isi itu o le lalolagi o le a latou faia le fesoasoani. Afai latou te lē o i se tulaga e fesoasoani ai, ona fesoasoani lea o uso mai isi vaipanoa. Ona tausia ai lea o manaoga o o tatou uso i le lalolagi aoao. E mautinoa le ofoofogia o le faiā a le auuso i le lalolagi aoao.”—2 Korinito 8:13-15; 1 Peteru 2:17.

Sa iai se tuafafine Kerisiano na naunau ma le faamaoni e fia auai i se tasi o tauaofiaga faava-o-atunuu na faia i Europa i Sasaʻe, ae sa lei iai o ia i se tulaga e mafai ai ona auai. Peitai, na ia faalogo faapea o loo manaomia tele e uso iina ni Tusi Paia, o lea na ia faia ai se foai o na Tusi Paia ma faaoo atu e se tasi na auai. Ona ia maua ai lea o le olioli i le foai atu, i le tufa atu o ana mea i ona uso i se nuu ese.—Galuega 20:35.

Atonu o le faalautele atu o ou mafaufauga e mafai ai ona e faia se foai tele i le galuega tau aʻoaʻoga faale-Tusi Paia lea ua faalautele atu i le lalolagi aoao, e aumaia ai le olioli ia te oe faapea foi ma isi.—Teuteronome 15:7; Faataoto 11:24; Filipi 4:14-19.

Pe a Tuuina Atu Aoaiga

Pe a tofia i tatou e tuuina atu se aoaiga po o se faasaʻoga, o le magafagafa ma le paleni lelei o mafaufauga o le a fesoasoani ia i tatou e mauaina ai le faaaloalo o o tatou uso faaleagaga ma tuuina moni atu ai se fesoasoani aogā. E faigofie tele le taulai atu i ni nai mea moni ma oso loa fai se faaiuga faanatinati, e vaai pito tasi. O iina e aliali mai ai e papaʻu la tatou tofā, pe tatou te lē o fetālaʻi, e pei o taʻitaʻi lotu i aso o Iesu, o ē na tele ina latou faatigaina isi i le anoanoai o a latou tulafono. (Mataio 23:2-4) I le isi itu, afai tatou te alofia le soonafai o aoaiga ae tuuina atu aoaiga lelei e faavae mausalī i mataupu silisili o le Tusi Paia, o loo faaatagia ai mafaufauga o Ieova, e amiotonu ae paleni ma alofa, o le a sili atu la le faigofie mo isi ona taliaina ma faatatauina o tatou manatu faatutū.

I ni nai tausaga ua teʻa sa auaufaatasi ai talavou mai nisi faapotopotoga e auai i ni taaloga. Ae faanoanoa, ona na tupu aʻe ai le agaga tauva ia i latou, ma iu ai i ni taugaupu matuia. Na faapefea ona taulimaina e toeaina o le faapotopotoga le faafitauli? O le amanaiaina o manaoga o talavou mo ni malologa ma faafiafiaga, sa latou lei faapea atu ai e taofi loa taaloga. (Efeso 5:17; 1 Timoteo 4:8) Na i lo lena, na latou avatua ni lapataiga maumaututū ae logolelei e faatatau i le iuga e oo i ai le agaga fia tauva. Na latou ofoina atu foi fautuaga aogā, e pei o le iai o se tagata matua, e maufaatuatuaina. Na talia e talavou le atamai ma le paleni o fautuaga ma tali lelei mai. E lē gata i lea, na tupu aʻe ai lo latou faaaloalo ma le alofa i toeaina.

Taumafai e Faalautele Atu Atili

E tusa lava pe e te lē o mafaufauina pe e te lē iloaina foi o loo e faailoga tagata, ae tatau pea ona faia ni taumafaiga maumauai ia faalautele atu ai ou mafaufauga. A o e suesueina le Afioga a le Atua, ia manatunatu loloto i ai ina ia e maua ma talisapaia auala a Ieova e mafaufau ai. (Salamo 139:17) Ia taumafai e malamalama i mafuaaga o faaupuga o loo i totonu o le Tusi Paia ma mataupu silisili o loo aafia ai, ma taumafai e mafaufau i mataupu e pei ona mafaufau ai Ieova. O le a ogatusa lenei ma le tatalo a Tavita: “Ieova e, ia e faailoa mai ia te au ou ala; ia e aʻoaʻo mai ia te au i ou magāala. Ia e taʻitaʻi mai ia te au i le mea moni mai ia te oe, ma aʻoaʻo mai ia te au.”—Salamo 25:4, 5.

A o e mauaina se vaaiga ua sili atu ona lautele, o le a faamanuiaina ai oe. O se tasi o faamanuiaga o se vaaiga ua faalautele atu atili, o le a lauiloa ai oe o se tasi e paleni ma malamalama. O le a mafai ai ona e tali atu i se uiga e sili atu ona talafeagai ma malamalama pe a tuuina atu se fesoasoani i tulaga eseese e tulai mai. O le iuga, o le a mafai ai ona saosaolaumea i le maopoopo mataina ma le autasi o le auuso Kerisiano.

[Ata i le itulau 12]

O le foai atu ma le lima mafola e fesoasoani ai i isi, e olioli ai le tagata o loo foai atu, ma faafiafiaina ai lo tatou Tamā faalelagi