Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Faapefea e Iesu Ona Suia Lou Olaga?

E Mafai Faapefea e Iesu Ona Suia Lou Olaga?

E Mafai Faapefea e Iesu Ona Suia Lou Olaga?

SA AVEA Iesu Keriso ma Faiaʻoga Sili o lē na soifua i Palesitina i le toeitiiti 2,000 tausaga ua mavae. E itiiti lava se malamalamaaga o loo maua i lona soifuaga a o avea o se tamaitiiti. Peitai, ua matuā faamautuina lelei e faapea, ina ua pe ā ma le 30 tausaga o lona soifua, na ia amata ai lana faiva o le “molimau i le upu moni.” (Ioane 18:37; Luka 3:21-23) O soo e toafā o ē na latou tusia faamaumauga e faatatau i lona soifuaga sa taulai atu i le tolu ma le ʻafa tausaga na mulimuli ane ai.

A o faagasolo lana faiva, na tuuina atu ai e Iesu Keriso i ona soo se poloaiga e mafai ona avea ma vailaau aogā i le tele o mafatiaga o le lalolagi. O le ā lena poloaiga? Na fetalai Iesu: “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou.” (Ioane 13:34) Ioe, o le vaifofo i le tele o faafitauli o le fanau a tagata o le alofa. I se tasi taimi, na fesiligia ai Iesu po o lē fea o poloaiga e sili, na ia tali: “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa. O le poloaiga muamua lena ma le sili. E faapena foi lona lua, E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.”—Mataio 22:37-40.

Na faailoa mai e Iesu ia i tatou i upu ma gaoioiga le auala e alofa ai i le Atua ma uso a tagata. Seʻi o tatou tilofaia nisi o faataitaiga ma vaai po o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai ia te ia.

Ana Aʻoaʻoga

I se tasi o lauga e sili ona lausilafia i le talafaasolopito, na fetalai atu ai Iesu Keriso i ona soo: “E leai se na te mafaia ona auauna i alii e toalua; auā e ʻinoʻino o ia i le tasi, a e alofa atu i le tasi; a le o lea, e faapipii atu ia i le tasi, a e faaleaoga i le tasi. Tou te le mafaia ona auauna i le Atua atoa ma le oa.” (Mataio 6:24, LF) Pe o aogā pea i aso nei le aʻoaʻoga a Iesu e faatatau i le faamuamuaina o le Atua i o tatou olaga, ae o lea o loo talitonu le toatele o tagata o le tupe e foia ai faafitauli uma lava? E moni, tatou te manaomia le tupe ina ia mafai ona tatou ola. (Failauga 7:12) Peitai, afai tatou te faatagaina “oa” e avea ma o tatou matai, o le a puleaina la i tatou e “le manao i tupe,” ma faapologaina ai lo tatou olaga atoa. (1 Timoteo 6:9, 10) O le toatele ua paʻūū atu i lenei mailei ua iu lava ina leiloa ai o latou aiga, lo latou soifua maloloina, e oo lava i o latou ola.

I le isi itu, o le vaai atu i le Atua e avea ma o tatou Matai e aumaia ai se uiga moni i le olaga. Ona o Lē na Foafoaina Mea, o ia o le Puna o le ola, ma o lea, ua na o ia e ono ma tatau i ai la tatou tapuaiga. (Salamo 36:9; Faaaliga 4:11) O i latou ua aʻoaʻoina ona uiga ma ua faaalia le alofa ia te ia ua uunaia ina ia tausia ana poloaiga. (Failauga 12:13; 1 Ioane 5:3) O le faia faapea, tatou te maua ai aogā.—Isaia 48:17.

I le Lauga i luga o le Mauga, na aʻoaʻoina ai foi e Iesu ona soo i le auala e faaalia ai le alofa i uso a tagata. Na ia fetalai: “O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou.” (Mataio 7:12) O le upu “tagata” o loo faaaogaina e Iesu iinei e aofia ai foi ma fili o se tasi. I le lauga lava lena, na ia fetalai ai: “Ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua faasaua mai ia te outou.” (Mataio 5:43, 44, LF) Pe e lē foiaina ea e lena alofa le tele o faafitauli o loo tatou fesagaia i aso nei? Sa faapena le manatu o le taʻitaʻi Hinitū o Mohandas Gandhi. Ua siiina mai ana upu e faapea: “Pe afai [tatou] te aufaatasi i aʻoaʻoga na faataatitia mai e Keriso i lenei Lauga i luga o le Mauga, o le a mafai ona tatou foiaina faafitauli . . . o le lalolagi atoa.” Afai e faatatauina aʻoaʻoga a Iesu e faatatau i le alofa, e mafai ona foia ai le tele o faafitauli o le fanau a tagata.

Ana Gaoioiga

E lē gata ina aʻoaʻo e Iesu upu moni loloto e faatatau i le auala e faaalia ai le alofa ae na ia faatatauina foi mea na ia aʻoaʻo atu ai. Mo se faataitaiga, na ia faamuamua manaoga o isi na i lo ona lava manaoga. I se tasi o aso na pisi tele ai Iesu ma ona soo i le fesoasoani atu i tagata ma na leai ai so latou taimi avanoa e oo lava i le faia o se taumafataga. Na silafia e Iesu le manaomia e ona soo o sina malologa, ona latou ō atu lea i se nofoaga tuufua. Ae ina ua latou taunuu iina, na latou tau atu ai i se motu o tagata o loo faatalitali mai ia i latou. O le a faapefea ona e tali atu i le vaai atu i se motu o tagata o loo faatalitalia oe ina ia e galue ae ua e lagona ua e manaomia sina malologa? Ae o Iesu, “na mutimuti vale lona alofa ia te i latou” ona “aʻoaʻo atu lea o ia ia te i latou i mea e tele.” (Mareko 6:34) O lenei manatu mamafa mo isi e masani lava ona uunaia ai Iesu e fesoasoani atu ia i latou.

E tele atu isi mea na faia e Iesu mo tagata na i lo le tau ina aʻoaʻo ia i latou. Sa ia avatu foi le fesoasoani aogā ia i latou. Mo se faataitaiga, i se tasi mea na tupu na ia fafagaina ai le sili atu i le 5,000 tagata o ē na faalogologo atu ia te ia seia oo ina leva le aso. E lei leva lava ona teʻa lena mea, ae ia fafagaina foi le isi motu o tagata e toatele—e silia ma le 4,000 i latou ia—o ē na faalogologo atu ia te ia mo le tolu aso ma na oo ina uma a latou meaʻai. I le mea na tupu muamua, na ia faaaogā ai areto e lima ma iʻa e lua, ae i le mea na tupu mulimuli ane, e fitu areto ma nai iʻa laiti. (Mataio 14:14-22; 15:32-38) Pe o ni vavega? Ioe, o ia o se fai vavega.

Na faamalolo foi e Iesu le toatele o tagata mamaʻi. Na ia faamalolo tauaso, o pipili, o lepela, ma ē tutuli. Ioe, na oo lava ina ia faatutū mai ē ua oti! (Luka 7:22; Ioane 11:30-45) E faatasi ona aioi atu se lepela ia te ia e faapea: “Afai ua e finagalo i ai, e te mafaia ona faamamā ia te au.” Na faapefea ona tali atu i ai Iesu? “Ona mutimuti vale lea o le alofa o Iesu ia te ia, ua aapa atu lona aao, ua paʻi atu ia te ia, ma fetalai atu ia te ia, ‘Ou te loto i ai, ina mamā ia oe.’” (Mareko 1:40, 41) E ala atu i na vavega, na faataitaia mai ai e Iesu lona alofa mo ē pagatia.

Pe e faafaigata ea mo oe ona talitonu i vavega a Iesu? E faapena nisi. E ui i lea, ia manatua, na faia e Iesu ana vavega i luma o le lautele. E oo lava i ona fili, o ē na taumafai e saili se mea sese e maua ai o ia i taimi uma, na lē mafai ona latou faafitia le avea o ia ma fai vavega. (Ioane 9:1-34) E sili atu i lena, sa iai se fuafuaga o ana vavega. Na fesoasoani i tagata e mataulia ai o ia o Lē na auina mai e le Atua.—Ioane 6:14.

I le faia o vavega sa lei saili ai Iesu ina ia uaʻi mai tagata ia te ia. Na i lo lena, na ia vivii i le Atua, le Puna o lona mana. I Kapanaumi na faatasi ona iai o ia i se fale na faatumulia e tagata. Na manao se tagata maʻi supa ina ia faamaloloina ae na lē mafai ona oo atu o ia i totonu. Ona tuutuu ifo ai lea e ana uo le moega o loo ia taoto ai i le pu o le taualuga o le fale. I le silasila atu i lo latou faatuatua, na faamalolo ai e Iesu le maʻi supa. O le iuga, na “vivii atu i le Atua” tagata ma faapea atu: “Ua tatou le iloa mai anamua se mea faapena.” (Mareko 2:1-4, 11, 12) O vavega a Iesu na avatu ai le viiga ia Ieova, lona Atua, ma avatu ai le fesoasoani ia i latou sa moomia.

Peitai, o le faamaloloina faavavega o ē mamaʻi, sa lē o le sini autū lena o le faiva a Iesu. O se tasi na tusi faatatau i le soifuaga o Iesu na ia faamatalaina faapea: “Ua tusia ia mea, ina ia talitonu ai outou, o Iesu o le Keriso lava ia, o le Alo o le Atua; ina ia maua ai foi le ola i lona suafa e outou o e talitonu.” (Ioane 20:31) Ioe, na afio mai Iesu i le lalolagi ina ia maua e tagata talitonu le ola.

Lana Taulaga

E te ono fesili, ‘Na afio mai Iesu i le lalolagi? O fea na afio mai ai o ia?’ O Iesu lava ia na fetalai: “Ou te lei alu ifo mai le lagi e fai loʻu lava loto, a o le finagalo o le ua auina mai aʻu.” (Ioane 6:38) Na soifua muamua o ia o le Alo e toatasi o le Atua ao lei avea ma tagata. O le ā la le finagalo o Lē na auina mai o ia i le lalolagi? “Ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi,” o le faamatalaga lea a Ioane, o se tasi o tusitala o Evagelia, “ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola faavavau.” (Ioane 3:16) Na faapefea ona faataunuu lenei mea?

Ua faaalia mai e le Tusi Paia le auala ua lē mafai ai ona faafitia e le tagata le oo mai o le oti. Na maua e le uluai ulugalii mai le Atua le ola ma le faamoemoe e ola e faavavau. Peitai, na la filifili e fouvale i Lē na Faia i laua. (Kenese 3:1-19) O le iuga o lenei gaoioiga, le uluai agasala faaletagata, ua tuufaasolo mai ai i le fanau a Atamu ma Eva le taui e lē o manaomia o le oti. (Roma 5:12) Ina ia mafai ona tuuina atu i le tagata le ola moni, e tatau ona aveesea le agasala ma le oti.

E leai se saienitisi na te mafaia ona aveesea le oti e ala i se faiga atamai o le fesuiaia o sela ola o le tagata. Peitai, e iai le auala a Lē na Foafoaina le tagata e toe aumaia ai tagata usiusitai i le lelei atoatoa ina ia mafai ona latou ola e faavavau. O loo taʻua lenei sauniuniga i le Tusi Paia o le togiola. Na faatauina atu e le uluai ulugalii faaletagata i laua lava ma a la fanau e nofo pologa i le agasala ma le oti. Na la fesuiai le ola o ni tagata lelei atoatoa e usiusitai i le Atua, mo le ola e tutoatasi mai le Atua, le faia o la laua faaiuga e tusa ai o le saʻo ma le sese. Ina ia toe faatau mai le ola lelei atoatoa faaletagata, e manaomia ona totogia se tau e talafeagai atu i le ola lelei atoatoa faaletagata lea na leiloa i o tatou uluai mātua. Ona o le tuufaasolo mai o le lē lelei atoatoa, ua lē agavaa ai le tagata e saunia lena tau.—Salamo 49:7.

O lea na faalaa ane ai Ieova le Atua e fesoasoani. Na ia faaliliuina mai le ola lelei atoatoa o lona Alo pele e toatasi i le manava o se taupou, o lē na fanaua Iesu. I le faitau sefulu o tausaga ua tuanai, atonu na e teena ai le manatu o le fanau mai i se taupou. Peitai, i aso nei, ua mafai e saienitisi ona faia se soa o lea lava meaola i ituaiga o meaola e toto mafanafana, ma tuu atu sela fanau o le isi manu i le isi manu. O ai la, na te mafaia ona fesiligia ma le tonu le tomai o Lē na Foafoaina Mea i lona lē faaaogaina o le faagasologa masani o le fanautama?

Ona o le iai o se ola lelei atoatoa faaletagata, ua faapea ona maua ai le tau e faasaoina ai le fanau a tagata mai le agasala ma le oti. E ui i lea, o le pepe na fanau mai i le lalolagi e avea ma Iesu sa tatau ona tuputupu aʻe e avea ma “fomaʻi” e mafai ona ia saunia le “vailaau” e faaleleia ai faafitauli o le fanau a tagata. Na ia faia faapea e ala i le soifua i se olaga lelei atoatoa, e aunoa ma le agasala. Na silafia e Iesu e lē gata o le puapuagatia o le tagata ona o le agasala ae na ia tofo foi i le mea e gata mai ai le malosi faaletino i le avea ai ma tagata. O lenei mea na avea ai o ia ma fomaʻi e sili atu ona mutimutivale i le alofa. (Eperu 4:15) O faamalologa faavavega na ia faatinoina a o soifua ai i le lalolagi na faamautinoa atu ai o loo ia te ia le naunautaiga ma le mana e faamalolo ai ē mamaʻi.—Mataio 4:23.

Ina ua maeʻa se faiva mo le tolu ma le ʻafa tausaga iinei i le lalolagi, ona fasiotia ai lea o Iesu e ona fili. Na ia faaalia ai e mafai e se tagata lelei atoatoa ona usiusitai atu i Lē na Foafoaina Mea e ui i tofotofoga e sili ona matautia. (1 Peteru 2:22) O le faataulagaina o lona soifua faaletagata lelei atoatoa na avea ma tau o le togiola, ua mafai ona tuusaunoa ai le fanau a tagata mai le agasala ma le oti. Na fetalai Iesu Keriso: “E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola mo ana uo.” (Ioane 15:13) I le aso lona tolu talu ona mavae lona maliu, na faatuina aʻe ai Iesu i le ola agaga, ma i ni vaiaso mulimuli ane na ia afio atu ai i le lagi ina ia tauaaoina atu le tau o le togiola ia Ieova le Atua. (1 Korinito 15:3, 4; Eperu 9:11-14) O le faia faapea, na mafai ai e Iesu ona faatatauina le aogā o lana taulaga togiola ia i latou e mulimuli atu ia te ia.

Pe e te naunau ea ina ia e maua aogā mai lenei auala o le faamaloloina faaleagaga, tau faalogona, ma maʻi faaletino? Ina ia faia faapea e manaomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso. Aisea e te lē sau ai lava oe ia i le Fomaʻi? E mafai ona e faia faapea e ala i le aʻoaʻoina e faatatau ia Iesu Keriso ma lana matafaioi i le faasaoina o tagata faamaoni. O le a fiafia Molimau a Ieova e fesoasoani atu ia te oe.

[Ata i le itulau 5]

O loo ia Iesu le naunautaiga faapena ma le mana e faamalolo ai ē mamaʻi

[Ata i le itulau 7]

E faapefea i le maliu o Iesu ona aafia ai oe?