Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Suesue e Lē Aunoa e le Aiga Atoa le Afioga a le Atua

Ia Suesue e Lē Aunoa e le Aiga Atoa le Afioga a le Atua

Ia Suesue e Lē Aunoa e le Aiga Atoa le Afioga a le Atua

“E le na o mea e ʻai e ola ai le tagata, a o afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua.”—MATAIO 4:4.

1. O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e faatatau i le tiute tauave o ulu o aiga ina ia aʻoaʻoina a latou fanau i ala o Ieova?

SA FAAMANATU soo mai e Ieova le Atua i ulu o aiga lo latou tiute tauave ina ia aʻoaʻoina a latou fanau. O na faatonuga o le a faaauupegaina ai le fanau mo le olaga i le taimi nei ma fesoasoani foi e sauniunia ai i latou mo le olaga i le lumanai. O se agelu na fai ma sui o le Atua, sa ia taʻuina ia Aperaamo lana tiute tauave o le aʻoaʻo atu i lona auaiga ina ia latou “tausia le ala o Ieova.” (Kenese 18:19) Sa taʻu atu i mātua Isaraelu ina ia latou faamatala i a latou fanau le faasaoina e le Atua o Isaraelu mai Aikupito ma lona tuuina mai ia i latou o lana Tulafono i le Mauga o Sinai, i Horepa. (Esoto 13:8, 9; Teuteronome 4:9, 10; 11:18-21) Ua fautuaina ulu o aiga Kerisiano ina ia tausia aʻe a latou fanau “i aoaiga ma apoapoaiga [“aʻoaʻoga faalemafaufau,” NW] a le Alii.” (Efeso 6:4) E tusa lava pe toatasi le matua e auauna ia Ieova, e tatau ia te ia lena ona taumafai malosi e aʻoaʻoina le fanau i ala o Ieova.—2 Timoteo 1:5; 3:14, 15.

2. Pe manaomia se suesuega faaleaiga pe afai e leai se fanau i le aiga? Ia faamatala.

2 E lē o le uiga o lenei mea faapea e patino le suesueina o le Afioga a le Atua i na o aiga e iai tamaiti. Pe a faia e se tane ma se avā le la suesuega faaleaiga e tusa lava pe leai se fanau i le aiga, e faaalia ai i lena mea se talisapaia lelei mo mea faaleagaga.—Efeso 5:25, 26.

3. Aisea e tāua ai le faia e lē aunoa o le suesuega faaleaiga?

3 Ina ia maua iuga e silisili ona lelei, e manaomia ai ona tuuina atu e lē aunoa faatonuga, ina ia ogatusa ma le lesona lea na aʻoaʻo atu e Ieova ia Isaraelu i le vao matua: “E le na o mea e ʻai e ola ai tagata, a o mea uma e tulei mai i le fofoga o Ieova e ola ai tagata.” (Teuteronome 8:3) E fuafua lava i tulaga o le aiga, ua faatulaga ai e nisi auaiga se suesuega e faia i vaiaso taitasi; a o isi atonu e faapupuu a latou suesuega ae fai i aso uma lava. Po o le ā lava le faatulagaga ua outou fuafuaina, ae ia aua lava neʻi tuua le suesuega seʻiloga e maua se avanoa ona fai lea. ‘Ia puʻe le taimi’ e fai ai. O le faataatia ese o lena taimi o se gaoioiga e sili ona lelei iuga o le a maua mai ai. Ua iai i se tulaga lamatia ola o tagata o lou aiga.—Efeso 5:15-17; Filipi 3:16.

O Sini ia Teu i le Mafaufau

4, 5. (a) E ala mai ia Mose, o le ā sa faataatia mai e Ieova i mātua e avea ma sini tāua i le aʻoaʻoina o a latou fanau? (e) O le ā e aofia ai i lena mea i aso nei?

4 Pe a e faia le suesuega a le aiga, o le a sili ona lelei ni iuga e maua ai pe afai o manino i lou mafaufau sini maʻoti. Seʻi talanoaina ni nai sini nei.

5 I suesuega taitasi, taumafai e ati ae le alofa mo Ieova le Atua. A o faapotopoto Isaraelu i fanua laugatasi o Moapi, a o latou lei ulu atu i le Nuu Folafolaina, na tatai atu ai e Mose o latou manatu i le mea o le a mulimuli ane faaalia mai e Iesu Keriso faapea o ‘le poloaiga silisili i le tulafono.’ O le ā lea poloaiga? “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.” (Mataio 22:36, 37; Teuteronome 6:5) Na matuā faalaeiau atu Mose i le fanauga a Isaraelu ina ia tāmau lenei mea i o latou loto, ma aʻoaʻo atu ai i a latou fanau. O le a manaomia ai se faiga e faifai pea, le tatai atu o manatu i mafuaaga e alofa ai ia Ieova, le feagai ai ma uiga ma amioga e mafai ona taofia ai le faaalia atu o lena alofa, ma le faaalia o le alofa mo Ieova i o latou lava olaga. Pe manaomia e a tatou fanau lena ituaiga o faatonuga? Ioe! Ma latou te manaomia foi se fesoasoani ia ‘peritomeina ai o latou loto,’ o lona uiga, ia aveesea so o se mea o le a taofiofia ai lo latou alofa mo le Atua. (Teuteronome 10:12, 16; Ieremia 4:4) O nisi o na taofiofiga atonu o se faanaunauga mo mea a le lalolagi ma avanoa e ono matuā aafia ai i ana meafai. (1 Ioane 2:15, 16) O le alofa mo Ieova e tatau ona olaola, ia faaleo atu, ia uunaia ai i tatou e faia mea e faafiafiaina ai lo tatou Tamā faalelagi. (1 Ioane 5:3) Ina ia maua e la outou suesuega faaleaiga ni aogā tumau, e tatau ai ona faafoeina suesuega uma i se auala e mafai ona faamalosia ai lenei alofa.

6. (a) O le ā e manaomia ina ia faaoo atu ai le poto saʻo? (e) Ua faapefea ona faamamafa mai e le Tusi Paia le tāua o le poto saʻo?

6 Ia faaoo atu le poto saʻo e uiga i mea e faafinagaloina e le Atua. O le ā e aofia ai? E aofia ai mea e sili atu na i lo le tau ina mafai ona faitau se tali mai se mekasini po o se tusi. E masani ona manaomia ai se talanoaga ina ia faamautinoa o malamalama lelei i upu tāua ma manatu autū. O le poto saʻo o se vala e matuā tāua i le ofuina o le tagata fou, i le taulai atu pea i mea e sili ona tāua pe a faafetaiaia faafitauli i le olaga, ma faia ai le mea e fiafia moni i ai le finagalo o le Atua.—Filipi 1:9-11; Kolose 1:9, 10; 3:10.

7. (a) O le faaaogaina o ā fesili e ono fesoasoani i le aiga e fai ai se faatatauga aogā o le mataupu na suesueina? (e) Ua faapefea ona faamamafa mai e le Tusi Paia le matuā tāua o lena sini?

7 Fesoasoani ia faia ni faatatauga aogā o mea ua aʻoaʻoina. A o manatuaina lenei sini, ia fesili ifo a o faia suesuega taitasi a le aiga: ‘E tatau faapefea ona aogā lenei mataupu i o matou olaga? Pe manaomia ai ea se suiga mai mea o loo matou faia i le taimi nei? Aisea e tatau ai ona matou mananao e faia ni fetuutuunaiga?’ (Faataoto 2:10-15; 9:10; Isaia 48:17, 18) O le tele o le uaʻi atu i se faatatauga aogā o mea ua aʻoaʻoina e mafai ona avea o se vala tāua i le tuputupu aʻe faaleagaga o tagata o le aiga.

Ia Faaaogā ma le Atamai Meafaigaluega mo le Aʻoaʻo Atu

8. O ā meafaigaluega mo suesuega faale-Tusi Paia ua saunia mai e le vasega a le auauna?

8 Ua saunia e “le auauna faamaoni ma le mafaufau” le anoanoai o meafaigaluega e mafai ona faaaogā mo le suesuega. Ua mauaina le mekasini o Le Olomatamata, mo le faaaogaina faatasi ma le Tusi Paia, i gagana e 131. O tusi mo le faia o suesuega faale-Tusi Paia ua maua i gagana e 153, o polosiua i gagana e 284, o kaseti pueleo i gagana e 61, o kaseti vitiō i gagana e 41, e oo lava i se polokalame a le komepiuta mo le faia o ni sailiiliga i mataupu faale-Tusi Paia, ua maua i gagana e 9!—Mataio 24:45-47.

9. Tatou te ono faatatauina faapefea fautuaga i mau ua faasino mai e lenei palakalafa, pe a suesueina e le aiga Le Olomatamata?

9 E toatele auaiga ua latou faaaogā le taimi o le suesuega a le aiga e sauniuni ai mo le Suesuega o Le Olomatamata a le faapotopotoga. Maeu se aogā o lena fuafuaga! Ua iai i Le Olomatamata meaʻai autū faaleagaga ua saunia mai ina ia ati ae ai tagata o Ieova i le lalolagi aoao. Pe a outou suesueina faatasi o se aiga Le Olomatamata, ia tele atu nisi mea tou te faia na i lo tau ina faitau palakalafa ma tali fesili o loo lomia atu. Ia saili ma le naunautai i le malamalama. Ia faaalu se taimi e suʻe ai mau na o loo faasino mai ae lē o sii maia upu. Ia valaaulia tagata o le aiga e fai mai ni o latou manatu i le pe faapefea ona fesootai atu nei mau i manatu o loo taʻua i le palakalafa o loo talanoaina. Ia faia i se auala e faaaofia ai le loto.—Faataoto 4:7, 23; Galuega 17:11.

10. O le ā e mafai ona fai ina ia faaaofia ai le fanau i le suesuega ma avea ai o se taimi fiafia mo i latou?

10 Pe afai o iai se fanau i lou auaiga, o le ā e mafai ona e faia ina ia lē avea ai la outou suesuega e na o se tū masani a le aiga e ao ona fai, ae o se taimi e ati ae ai, o se taimi manaia ma fiafia ai? Taumafai ia faaaofia tagata uma i se auala talafeagai ina ia uaʻi atu ai pea manatu i le mataupu o suesueina. Pe a talafeagai, taumafai ia tofu lava le tamaitiiti ia ma lana Tusi Paia ma lana mekasini o le suesuega. I le faataitai atu i lagona māfana na faaalia e Iesu, e ono mafai e se matua ona faanofo latalata ane ia te ia se tamaitiiti laitiiti, atonu pe tuu atu lona lima e faauouo ai le tamaitiiti. (Faatusatusa i le Mareko 10:13-16.) Atonu e tofi e le ulu o le aiga se tamaitiiti na te faamatala mai se ata o loo iai i le mataupu o suesueina. E ono muai tofia se tamaitiiti a o lei faia le suesuega na te faitauina se mau. Atonu e tofia se tamaitiiti ua matua na te taʻu maia se faatatauga aogā o le mataupu o loo suesueina.

11. O ā isi meafaigaluega mo le aʻoaʻo atu ua saunia mai, ma i vaipanoa o loo mauaina ai, e ono faapefea ona faaaogaina lelei i le suesuega a le aiga?

11 E ui atonu o loo outou faaaogaina Le Olomatamata e fai ma faavae o la outou talanoaga, ae aua neʻi galo isi meafaigaluega mo le faia o suesuega, na o loo maua i gagana e tele. Afai e manaomia ni faamatalaga auiliili po o se faamalamalamaga o se faaupuga faale-Tusi Paia, atonu e maua mai le tusi o le Insight on the Scriptures. O isi fesili e mafai ona taliina e ala i le suʻe atu i le Watch Tower Publications Index pe ala i le faaaogā o le polokalame a le komepiuta lea e mafai ona sailiili ai i faamatalaga, ua saunia mai e le Sosaiete. O le faamasani e faaaogā nei meafaigaluega, pe afai o maua i la outou gagana, e mafai ona avea o se vaega matuā tāua o le suesuega a le aiga. E tusa ai o le sini ina ia faagaee le naunau fiafia o ē talavou, e mafai ai foi ona outou faataatia ese se vaega o le taimi o la outou suesuega e matamata ai i se vaega o se tasi o vitiō aogā a le Sosaiete, pe faalogologo atu i se vaega o se tala i kaseti pueleo, ona talatalanoa lea i ai. O le faaaogaina lelei o nei meafaigaluega mo suesuega e mafai ona fesoasoani ina ia avea ai la outou suesuega faaleaiga o se mea e fiafia i ai ma aogā i le aiga atoa.

Ia Faafetaui Atu i Manaoga o Lou Aiga

12. E mafai faapefea e le suesuega a le aiga ona faatinoina se matafaioi i le taulimaina o manaoga faanatinati o le aiga?

12 Atonu e masani ona suesueina e lo outou aiga le lesona o Le Olomatamata mo le vaiaso. Ae ia lua mataala pea i nisi o faafitauli ma ni lagona e ono tulai mai o le aiga. Pe afai e lē o faigaluega totogi le tinā, atonu e mafai ona ia faaalu se taimi faatasi ma le fanau i aso taitasi pe a tuua mai a latou aʻoga. Atonu e mafai ai loa iina ona taulimaina nisi tulaga; ae o nisi tulaga atonu e manaomia ona uaʻi atili atu i ai. Pe afai o iai ni manaoga faanatinati o le aiga, ia aua lava neʻi lē amanaiaina. (Faataoto 27:12) Atonu e aofia ai e lē gata o faafitauli i le aʻoga ae o isi foi tulaga. Ia fili ni mataupu talafeagai, ma vave taʻu atu i le aiga le mataupu o le a suesueina.

13. Aisea e ono aogā ai le talanoaina e le aiga o auala e faafetaiaia ai le mativa?

13 Mo se faaaoaoga, ua pagatia se vaega tele o le lalolagi i le mativa; o lea i le tele o nofoaga, atonu e talafeagai ona talanoaina auala e faafetaiaia ai na tulaga. Faamata e aogā mo tagata o le aiga le faia o se suesuega a le aiga e faaautū atu i tulaga moni o loo iai le olaga faapea ma mataupu silisili o le Tusi Paia?—Faataoto 21:5; Failauga 9:11; Eperu 13:5, 6, 18.

14. O ā tulaga e ono matuā fetaui lelei ai ona talanoaina e le aiga le silafaga a Ieova i faiga sauā, o taua, ma le solitu faa-Kerisiano?

14 O se isi mataupu e manaomia ona talanoaina, o faiga sauā. O i tatou uma e manaomia ona matuā tāmau i o tatou mafaufau ma loto le silafaga a Ieova i lea mataupu. (Kenese 6:13; Salamo 11:5) O le suesueina e le aiga o lenei mataupu e mafai ona saunia ai se polokalame mo le talanoaina o auala e feutagai ai ma tamaiti fasi tamaiti i le aʻoga, pe aʻoaʻo ia iloa karate, ma le auala e filifilia ai faafiafiaga talafeagai. Ua taatele feteenaiga e faaaogā ai faiga sauā; e toetoe lava o atunuu uma ua pagatia a lē i fetauaiga a tagata lava o le atunuu, o fevesiaiga i le va o ituaiga pe i faiga faapolotiki, po o taua i le va o kegi. O le iuga, atonu e manaomia ai e lo outou aiga ona talanoaina le tausisia o amioga faa-Kerisiano a o siomia e nei feteenaiga.—Isaia 2:2-4; Ioane 17:16.

15. E tatau faapefea ona tuuina atu i le fanau faatonuga e faatatau i faiga faaleituaiga ma faaipoipoga?

15 A o tutupu aʻe le fanau, latou te manaomia faatonuga e faatatau i faiga faaleituaiga ma faaipoipoga, e talafeagai ma lo latou matutua. I nisi o aganuu o le toatele lava o mātua e lē tāitai ona talanoaina faiga faaleituaiga ma a latou fanau. O fanau e lei muai aʻoaʻoina i na mea atonu latou te maua mai ni manatu ua mimiloseseina mai isi talavou, ma e mafai ona matautia iuga e oo i ai. Po o le a lē lelei ea ona faataitai atu ia Ieova, o lē na te aumaia fautuaga tuusaʻo ae logoleleia, e tusa ai o lenei mataupu i le Tusi Paia? O fautuaga faale-Atua o le a fesoasoani i a tatou fanau ina ia latou faaaloalogia ai i latou lava, ma ia latou feagai ai foi ma tagata o le isi ituaiga i se uiga mamalu. (Faataoto 5:18-20; Kolose 3:5; 1 Tesalonia 4:3-8) E tusa lava po ua uma ona outou talanoaina nei mataupu, ae ia aua neʻi faatalatū e toe talanoa foi i ai. A o tulai mai nisi faafitauli fou, e matuā tāua lava le toe faamanatu atu e lē aunoa.

16. (a) I auaiga eseese, o le ā le taimi e mafai ona faia ai le suesuega a le aiga? (e) Ua faapefea ona outou faafetaiaia ni toatuga ina ia mafai ona faia e lē aunoa le suesuega a le aiga?

16 O le ā le taimi e mafai ona faia ai le suesuega a le aiga? I le faataitai atu i aiga Peteli i le lalolagi aoao, e toatele auaiga ua faatulaga la latou suesuega faaleaiga i afiafi o Aso Gafua. Mo isi, e ese foi la latou faasologa. I Anitenitina, o se aiga e toʻa 11 le aofai, e aofia ai ni tamaiti se toaiva, e alapopō lava i taeao uma i le lima i le vaveao ina ia faia la latou suesuega faaleaiga. Talu ai e eseese faasologa o a latou galuega, e leai ai lava se isi taimi e talafeagai. Sa lei faigofie, ae na tāmau ai i mafaufau ma loto o le fanau le tāua o le suesuega a le aiga. I Filipaina, sa faia ai e lē aunoa e se toeaina se suesuega faaleaiga ma lana avā ma le la fanau a toatolu a o tuputupu aʻe le fanau. I le gasologa o le vaiaso sa fai ai foi e mātua suesuega totino ma tamaiti taitoatasi, ina ia mafai e le tamaitiiti lava ia ona avea le upu moni o sana mea totino. I le Iunaite Setete, e iai se tuafafine e lē o se Molimau lana tane, e savavali lenei tuafafine ma lana fanau e momoli i le pasi a le aʻoga i taeao uma. A o faatalitali la mo le pasi, latou te faaalu ai pe tusa ma le sefulu minute e faitau faatasi ai ma talanoaina se mataupu talafeagai faale-Tusi Paia, ona fai lea e le tinā se tatalo puupuu a o lei ō atu le fanau i le pasi. I le malo faatemokalasi o Kogo, sa iai se fafine na alu ese lana tane lē talitonu mai lo latou aiga, ma sa tatau ai i le fafine ona taumafai malosi i le suesuega ona sa lei lava ni ana aʻoaʻoga. E fesoasoani atu ia te ia lana tama tama ua matua, e ala i le asiasi atu i le aiga i vaiaso taitasi e taimua i le suesuega lea e aofia ai lona tinā ma ona uso laiti. E faataatia e le tinā se faaaoaoga lelei e ala i ana sauniuniga maelega. Po o iai ea se tulaga e ono faafaigata ai ona faia e lē aunoa le suesuega faaleaiga i lou auaiga? Aua lava neʻi faavaivai. Ia saili atu ma le naunautai mo le faamanuiaga a Ieova i a outou taumafaiga ina ia faia e lē aunoa la outou suesuega faale-Tusi Paia.—Mareko 11:23, 24.

O Taui e Maua Mai le Filigā

17. (a) Ina ia mafai ona faifai pea le suesuega a le aiga, o le ā e manaomia? (e) O le ā le tala o se mea na tupu o loo faataitaia ai le matuā tāua o le aʻoaʻoina e lē aunoa o le aiga i ala o Ieova?

17 E manaomia ai le faia o ni fuafuaga. E manaomia ai le filigā. Peitai o aogā e maua mai le suesuega faifai pea a le aiga e matuā tauia ai lava. (Faataoto 22:6; 3 Ioane 4) O Falani ma Ila, i Siamani, sa la tausia aʻe lo la aiga e toʻa 11 le fanau. I ni tausaga mulimuli ane, na faapea mai le la tama teine o Matalena: “O le mea ou te manatu i ai e sili atu ona tāua i aso nei, o le leai lea o se aso se tasi na mavae atu e aunoa ma lo matou mauaina ai o ni faatonuga faaleagaga.” Ina ua matuā faatetele le agaga o le lotonuu i le faiga malo a Adolf Hitler, na faaaogā ai e le tamā o Matalena le Tusi Paia e sauniunia ai lona aiga mo tofotofoga na ia iloa lelei o le a oo mai. A o faagasolo taimi, na puʻea le vaega laiti o le aiga ma avatu i se aʻoga e taumafai e suia ai uiga ma mafaufau; o isi tagata o le aiga na puʻeina ma taofia i falepuipui ma nofoaga o faasalaga mamafa. O nisi na fasiotia. Sa tumau mausalī le faatuatua o i latou uma—e lē gata i taimi o sauaga matuitui, ae oo foi i ē na faasaoina, sa mausalī pea lo latou faatuatua i tausaga na sosoo mai.

18. Ua tauia faapefea taumafaiga a mātua nofo toatasi?

18 E toatele mātua nofo toatasi, faapea foi i latou e lē talitonu a latou paaga, ua faapena ona latou saunia mo a latou fanau faatonuga faale-Tusi Paia e lē aunoa. E iai se tinā i Initia, o lē ua nofo toatasi ona ua maliu lana tane, sa taumafai malosi e totōina le alofa mo Ieova i loto o lana fanau e toalua. Peitai, na nutimomoia lona loto, ina ua musu lana tama tama e toe auaufaatasi ma tagata o Ieova. Sa ia augani atu ia Ieova ina ia faamagalo mai o ia i so o se mea sa ia lē taulau ai i le aʻoaʻoina o lana tama. Peitai, sa lei matuā faagaloina e le tama mea na ia aʻoaʻoina. Ina ua mavae le silia ma le sefulu tausaga, na toe foi ane le tama, sa ia toe faia ni agaigai lelei i luma faaleagaga, ma avea ai ma toeaina o le faapotopotoga. I aso nei, o loo auauna ai o ia ma lana avā o ni faifeau paeonia faataimi atoa. Maeu le loto faafetai o na mātua, o ē na latou teulotoina le fautuaga mai ia Ieova ma lana faalapotopotoga ina ia saunia faatonuga faale-Tusi Paia e lē aunoa i totonu o le liʻo o le aiga! Po o e faatatauina ea lena fautuaga i totonu o lou auaiga?

Pe Mafai Ona E Faamatala?

Aisea e tāua ai le faia e lē aunoa o le suesuega faaleaiga?

O ā o tatou sini e tatau ona iai i taimi uma e fai ai le suesuega faaleaiga?

O ā meafaigaluega mo le aʻoaʻo atu ua mafai ona tatou mauaina?

E mafai faapefea ona faafetaui atu le suesuega i manaoga o le aiga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 15]

O sini mautinoa o le a faaleleia atili ai la outou suesuega faaleaiga