Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani i Tagata Ina ia Tosina Vavalalata ia Ieova

Fesoasoani i Tagata Ina ia Tosina Vavalalata ia Ieova

Fesoasoani i Tagata Ina ia Tosina Vavalalata ia Ieova

“E le alu atu lava se tasi i le Tamā, pe a le ui mai ia te au.”—IOANE 14:6.

1. O le ā le poloaiga na tuuina mai e Iesu, o lē ua toe faatuina, i ona soo, ma o le ā ua iu i ai a o usitaia e Molimau a Ieova lea poloaiga?

NA POLOAI mai Iesu Keriso i ona soo ina ia “fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia.” (Mataio 28:19) I tausaga e sefulu ua tuanai atu, ua fesoasoani ai Molimau a Ieova i le silia ma le tolu miliona tagata ina ia latou ō mai i le Atua, mulimuli ane na papatisoina i latou e fai ma faailoga o lo latou tuuina atu ia te ia e faia lona finagalo. Maeu lo tatou fiafia e fesoasoani atu ia i latou na ina ia tosina vavalalata i le Atua!—Iakopo 4:8.

2. E ui ina toatele tagata fou ua papatisoina, ae o le ā o loo tupu?

2 Ae peitai, i nisi atunuu lea e toatele soo fou ua papatiso ai, e lē o iai se faatelega tutusa faapea i le aofai o tagata talaʻi o le Malo. E moni, o loo ua maliliu nisi, o le faatatauga o ē maliliu i le tausaga e tasi e tusa ma le 1 le pasene. Peitai, i ni nai tausaga ua mavae atu, e feololo foi se aofaiga o i latou na paʻūū ese atu ona o nisi lava o mafuaaga. Aisea? O lenei mataupu ma le mataupu o sosoo mai o le a iloiloina ai pe faapefea ona tosina atu tagata ia Ieova ma ni mafuaaga atonu ua toe paʻūū ese ai nisi.

Le Fuafuaga o la Tatou Talaʻiga

3. (a) Ua faapefea ona faia faatasi le tofiga ua tuuina mai i soo o Iesu ma le tofiga o le agelu lea o loo taʻua i le Faaaliga 14:6? (e) O le ā le auala ua faamaonia le uigā e faatupu ai le naunau o tagata i le feau o le Malo, ae o le ā le faafitauli o loo iai?

3 I nei “ona po o le iuga,” ua tofia ai soo o Iesu ina ia faalauiloa atu le “poto saʻo” e uiga i “lenei tala lelei o le malo.” (Tanielu 12:4, NW; Mataio 24:14) O la latou feau e faia faatasi ma le feau a le agelu o lē “ua ia te ia le tala lelei faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi, i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu.” (Faaaliga 14:6) I lenei lalolagi o loo pupū atu i mataupu masani o le olaga, e masani lava, o le auala e sili ona uigā e faatupu ai le naunau o tagata i le Malo o le Atua ma fesoasoani ia i latou ina ia tosina vavalalata ia Ieova, o le taʻu atu lea ia i latou le faamoemoe o le ola e faavavau i se lalolagi parataiso. E ui o se manatu ua malamalama uma i ai, peitai o i latou e na o le pau le mafuaaga e auaufaatasi ai ma tagata o le Atua ona o le fia ulu atu i le Parataiso, o lona uiga e lei mausalī i latou faaleagaga e savavali ai i le ala vaapiapi e taʻitaʻia atu i le ola.—Mataio 7:13, 14.

4. E tusa ai o Iesu ma le agelu o loo lele i le taulotoaiga o le lagi, o le ā le fuafuaga o la tatou galuega talaʻi?

4 Na fetalai Iesu: “O le ola faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3) Ua folafola mai e le agelu o loo lele i le taulotoaiga o le lagi le “tala lelei faavavau” ma taʻu mai ia i latou o loo nonofo i le lalolagi e faapea: “Ia outou matatau i le Atua, ma avatu ia te ia le viiga, auā ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga; ma ia outou ifo i le na faia le lagi, ma le fanua, ma le sami, atoa ma puna o vai.” (Faaaliga 14:7) O lea la, o le fuafuaga autū o la tatou talaʻiga o le tala lelei, o le fesoasoani atu lea i tagata ina ia latou tosina vavalalata ia Ieova e ala ia Keriso Iesu.

La Tatou Matafaioi i le Galuega a Ieova

5. O ā faamatalaga sa faia e Paulo ma Iesu e faaalia ai o loo tatou faia le galuega a Ieova, ae lē o sa tatou lava galuega?

5 I le tusi atu i ona uso Kerisiano faauuina, o loo taʻua ai e le aposetolo o Paulo “le galuega o le leleiga” ma faapea mai, o loo faia e le Atua se leleiga ma tagata e faavae i le taulaga togiola a Iesu Keriso. Fai mai Paulo e ‘peiseai ua aioi mai le Atua e ala ia i tatou’ ma ‘tatou te ole atu, o sui i tatou o Keriso, ia outou lelei ma le Atua.’ Maeu se manatu faamafanafanaloto! Pe o i tatou o ni ‘sāvali [faauuina] mo Keriso’ po o ni avefeau o loo iai le faamoemoe faalelalolagi, e lē tatau lava ona tatou faagaloina, o le galuega lenei a Ieova, ae lē o sa tatou galuega. (2 Korinito 5:18-20) O le Atua moni lava ua ia tosina maia tagata ma aʻoaʻoina i latou o ē ō mai ia Keriso. Na fetalai Iesu: “E le mafai se tasi ona sau ia te au, pe a le tosina mai e le Tamā ua auina mai aʻu; ou te toe faatuina foi o ia i le aso gataaga. Ua tusia i le au perofeta, E aʻoaʻoina i latou uma lava e le Atua. O lenei, o i latou uma o e faalogo i le Tamā, o e aʻoaʻoina foi, e o mai i latou ia te au.”—Ioane 6:44, 45.

6. Ua faapefea ona faatomuaina e Ieova le luluina o nuu uma, ma i le taimi lava e tasi, o ai o loo saili atu so latou saogalemu i lona “fale” o le tapuaiga?

6 I nei aso e gata ai, ua faapefea ona tosina mai e Ieova tagata ma tatala atu ia i latou le “faitotoa o le faatuatua”? (Galuega 14:27, faaopoopoga i lalo, NW; 2 Timoteo 3:1) O le auala autū e ala i le folafola atu e ana Molimau o ana feau o le faaolataga ma le faamasinoga faasaga i lenei faiga amioleaga o mea. (Isaia 43:12; 61:1, 2) O lenei faalauiloaga i le lalolagi aoao o se faatomuaga o le luluina o nuu uma—o se faailoilo o le faamasinoga e faataapeapeina ai lea ua toe o se aga oo mai. I le taimi lava e tasi, o tagata o ē “tautele” i fofoga o le Atua ua tosina ese i latou mai lenei faiga o mea ae saili atu so latou saogalemu i lona “fale” o le tapuaiga moni. Ona faataunuuina ai lea e Ieova ana afioga faavaloaga o loo faamauina e Hakai e faapea: “Ou te luluina foi nuu uma; ona oo mai ai lea o mea ua manaomia e nuu uma; ou te faatumuina foi lenei fale i le pupula.”—Hakai 2:6, 7, faaopoopoga i lalo, NW; Faaaliga 7:9, 15.

7. E faapefea ona tatalaina e Ieova loto o tagata ma tosina mai i latou taitoatasi ia te ia ma lona Alo?

7 E tatalaina e Ieova loto o nei tagata o ē matataʻu i le Atua—“o mea e silisili ona lelei o nuu uma”—ina ia latou ‘uaʻi atu i upu na tautatala’ i ai ana Molimau. (Hakai 2:7, Jewish Publication Society; Galuega 16:14) E pei ona iai i le uluai senituri, ua faapena foi ona faaaogā e Ieova i nisi taimi ana agelu latou te taʻitaʻiina atu ana Molimau i tagata loto faamaoni o ē o loo alalaga atu ia te ia mo se fesoasoani. (Galuega 8:26-31) A o oo ina iloa e tagata taitoatasi sauniuniga ofoofogia a le Atua ua faia mo i latou e ala mai i lona Alo, o Iesu Keriso, e tosina mai ai i latou ia Ieova ona o lona alofa. (1 Ioane 4:9, 10) Ioe, e tosina mai e le Atua tagata ia te ia ma lona Alo e ala i Lona “alofa,” po o le “alofa faamaoni.”—Ieremia 31:3, faaopoopoga i lalo, NW.

O Ai e Tosina Mai e Ieova?

8. O ā ituaiga o tagata e tosina mai e Ieova?

8 E tosina mai e Ieova ia te ia ma lona Alo i latou o loo saili ia te Ia. (Galuega 17:27) O i latou na e aofia ai tagata o loo “mapuitiga, ma feoi ona o mea inosia uma ua latou fai” i totonu o Kerisinetoma ma, o le mea moni lava, i le lalolagi atoa. (Esekielu 9:4) Ua latou “iloa o latou manaoga faaleagaga.” (Mataio 5:3) O i latou moni nei ua “agamalu [“loto maulalo,” faaopoopoga i lalo, NW] i le nuu,” o ē o le a mau i le lalolagi parataiso e faavavau.—Sefanaia 2:3.

9. E mafai faapefea e Ieova ona silafia tagata “ua saunia mo le ola e faavavau,” ma ua faapefea ona ia tosina maia i latou nei?

9 E mafai e Ieova ona silafia mea o i le loto o le tagata. Na taʻu atu e le tupu o Tavita i lona atalii o Solomona e faapea: “E suesue e le Alii o loto uma, ma ua silafia o mafaufau uma o manatu; afai e te saili atu ia te ia, ona e maua ai lea o ia.” (1 Nofoaiga a Tupu 28:9) E tusa ai o le tulaga o le loto ma le agaga, po o le uiga autū o tagata taitoatasi, e mafai ai e Ieova ona ia silafia pe o le a talia e lena tagata sauniuniga tauatua mo le faamagaloga o agasala ma le faamoemoe o le ola e faavavau i le faiga fou amiotonu a le Atua. (2 Peteru 3:13) E ala i lana Afioga, o loo talaʻia ma aʻoaʻo atu e ana Molimau, ua tosina mai ai e Ieova ia te ia ma lona Alo ‘i latou uma o ē ua saunia mo le ola e faavavau,’ ma ua oo ina “faatuatua” i latou nei.—Galuega 13:48.

10. O le ā e faaalia ai e lē o se faiga o ni iuga tuupoina le tosina mai e Ieova o isi ae lē o isi?

10 Pe o se faiga ea o ni iuga tuupoina le tosina mai e Ieova o isi ae lē o isi? E matuā leai lava! O le tosinaina e le Atua o tagata e faalagolago atu i o latou lava faanaunauga. Na te amanaia a latou filifiliga saoloto. Ua faataatia atu e Ieova i tagata o loo ʻaināina le lalolagi i aso nei le filifiliga lava lea na ia faataatia atu foi i le fanauga a Isaraelu i le silia i le 3,000 tausaga ua mavae, ina ua faapea atu i ai Mose: “Ua ou tuuina atu i ou luma i le aso nei o le ola ma le manuia, o le oti foi ma le malaia; . . . Ou te valaau i le lagi ma le lalolagi i le aso nei e fai ma molimau ia te outou, ua ou tuuina atu i ou luma o le ola ma le oti, o le manuia ma le malaia; o lenei, ia e filifili i le ola, ina ia ola ai oe atoa ma lau fanau; ina ia e alofa atu ia Ieova lou Atua, ma e faalogo i lona siufofoga, ma ia e pipii atu ia te ia; auā o lou ola ia, ma le na te faafualoaina ou aso.”—Teuteronome 30:15-20.

11. Sa tatau faapefea i le fanauga a Isaraelu ona latou filifili i le ola?

11 Seʻi mātau, sa tuu atu i le fanauga a Isaraelu latou te filifili i le ola ‘e ala i le alolofa atu ia Ieova, i le faalogo atu i lona siufofoga, ma i le pipii atu ia te ia.’ Sa taʻu atu na upu, a o lei nofoia e Isaraelu le Nuu o le Folafolaga. Sa latou mapu teisi i Fanua Laugatasi o Moapi, o loo sauniuni ai e sopoia le Vaitafe o Ioritana ma ulu atu i Kanana. E ui o se uiga masani le uaʻi atu o o latou mafaufauga i le nuu “lelei ma le lautele” o loo “tafe ai le suāsusu ma le meli” lea ua lē o toe mamao ona latou maua lea, peitai o le faataunuuina moni o a latou miti sa faalagolago atu i lo latou alofa mo Ieova, lo latou faalogo atu i lona siufofoga, ma lo latou pipii atu ia te ia. (Esoto 3:8) Sa faamanino lelei mai e Mose lenei manatu, i le faapea mai: “[Afai e te faalogo i poloaiga a Ieova lou Atua,] e pei o laʻu e fai atu ai ia te oe i le aso nei, ina ia e alofa atu ia Ieova lou Atua, ma e savali i ona ala, ma e tausi i ana poloaiga, ma ana tulafono, ma ana faamasinoga, ona e ola ai lea ma faatoateleina ai, e faamanuia foi Ieova lou Atua ia te oe i le nuu e te alu i ai e fai mou.”—Teuteronome 30:16, NW.

12. O le ā e tatau i le faaaoaoga a le fanauga a Isaraelu ona aʻoaʻo mai ia i tatou e uiga i la tatou galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu?

12 Po ua lē tatau ea i manatu na muai taʻua ona aʻoaʻo mai ai ia i tatou se mea e uiga i la tatou galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu i lenei taimi o le iuga? E tatou te mafaufau i le lalolagi Parataiso o loo sau ma talanoa ai i la tatou faiva. Ae leai se isi o i tatou po o soo foi tatou te faia e mafai ona vaai i le faataunuuga o le folafolaga pe afai o loo tatou auauna i le Atua, pe auauna foi latou, ona o ni mafuaaga manatu faapito. I le pei o le fanauga a Isaraelu, e tatau ia i tatou ma ē o loo tatou aʻoaʻoina ia iloa ona ‘alofa ia Ieova, faalogo i lona siufofoga, ma pipii ia te ia.’ Pe afai tatou te manatua lena mea a o faia la tatou faiva, o le a tatou galulue faatasi ai ma le Atua i le tosina maia o tagata ia te ia.

Le Au Faigaluega Faatasi ma le Atua

13, 14. (a) E tusa ai o le 1 Korinito 3:5-9, e faapefea ona avea i tatou o se au faigaluega faatasi ma le Atua? (e) O ai e tatau ona avatu i ai le viiga mo so o se faatelega e maua, ma aisea?

13 Sa faatusatusa e Paulo le galulue faatasi ma le Atua i le faasino atu i le galueaiina o se laufanua. Na ia tusi: “O ai foi Paulo? O ai ea Apolo? O i maua ua na o auauna, o ē ua ala ai ona outou faatuatua, e pei ona tofusia i maua ma le galuega na tuuina mai e le Alii. Na ou totōina, na faasūsūina e Apolo; a e peitai o le Atua ua faatupuina. O lenei, e le o lē totō, e le o lē faasūsū; a e peitai o le Atua o le na te faatupuina. A o lē totō foi ma lē faasūsū, e tasi lava i laua; a e taitasi ma lona lava taui e maua, e tusa ma lana lava galuega. Auā o le au faigaluega i matou faatasi ma le Atua; o outou o le faatoaga a le Atua.”—1 Korinito 3:5-9.

14 Ona o i tatou o se au faigaluega faatasi ma le Atua, e tatau ai ona tatou totōina ma le faamaoni “le upu o le malo” i loto o tagata, ona faasūsū lea o so o se naunau fiafia ua faaalia e ala i le faia o ni toe asiga ma ni suesuega faale-Tusi Paia ua lelei ona sauniunia. Pe afai e lelei le eleele, po o le loto, o le a faia e Ieova lana vaega o le faatupuina o le fatu o le upu moni o le Tusi Paia ina ia avea ma laau e fuatele mai. (Mataio 13:19, 23) O le a ia tosina maia le tagata ia te ia ma lona Alo. O lona uiga la, e so o se faatelega lava o le aofaiga o tagata talaʻi o le Malo, e māfua ona o le galuega a Ieova i loto o tagata, i le faatupuina o le fatu o le upu moni ma tosina mai na tagata ia te ia ma lona Alo.

Le Galuega Ati ae o le a Tumau

15. O le ā le tala faatusa na faaaogā e Paulo e faaalia ai le auala tatou te fesoasoani atu ai i isi e faatupu aʻe le faatuatua?

15 A o olioli i le faatelega, tatou te mananao moni ai e vaai atu o loo faaauau pea e tagata ona latou alolofa, faalogo, ma pipii atu ia Ieova. Tatou te faanoanoa pe a vaai atu ua faavaivai nisi ma faamaamulu ese atu. Pe iai ea se mea e mafai ona tatou faia e taofia ai le tupu o lenei mea? I se isi tala faatusa, o loo faaalia ai e Paulo le auala e mafai ona tatou fesoasoani ai i isi e ati ae lo latou faatuatua. Ua ia tusi mai: “E le mafaia e se tasi ona tuu se isi faavae i le ua uma ona tuuina, o Iesu Keriso lea. I luga o lenei faavae, afai e ati aʻe ai e se tasi i le auro, le ario, le maa taua, le laau, le vaofalī, po o tagutugutu o saito; o le a faaalia galuega a tagata taitoatasi; o le a faailoa foi e le Aso, auā o le a faaalia i le afi; o le a tofotofoina foi galuega a tagata taitoatasi i le afi po ua faapefea.”—1 Korinito 3:11-13.

16. (a) Ua faapefea ona eseese fuafuaga o tala faatusa sa faaaogā e Paulo? (e) E mafai faapefea ona iu ina avea la tatou galuega o le fausia aʻe o se galuega e lē taulau ma lē mafai ona tatalia le afi?

16 I le tala faatusa a Paulo i le fanua, e faalagolago ai le tupu aʻe o se laau i le lelei ona totōina, le faasūsūina e lē aunoa, ma le faamanuia i ai a le Atua. O le isi tala faatusa a le aposetolo o loo faamatilatila ai le tiute tauave a se faifeau Kerisiano i le mea e oo i ai lana galuega ati ae. Pe na ia ati ae ea i luga o se faavae mausalī ma ni mea faufale lelei? Ua lapatai mai Paulo: “Ia taitoatasi ma faaeteete pe faapefea ona ati ae.” (1 Korinito 3:10) I le faaosofia o le naunau o le tagata e ala i le taʻu atu ia te ia o le faamoemoe o le ola e faavavau i le Parataiso, pe o taulai atu ea la tatou aʻoaʻo i na o mataupu faavae o le malamalamaga faale-Tusi Paia ona faamamafa ai lava lea i mea e ao i le tagata ona fai e maua ai le ola e faavavau? Po o la tatou aʻoaʻo ea o loo autū tasi lava i le mea lenei: ‘Afai e te fia ola e faavavau i le Parataiso, e tatau ona e suesue, alu i sauniga, ma auai i le galuega talaʻi’? Afai o le tulaga lena o loo iai, o lona uiga tatou te lē o atiina ae le faatuatua o le tagata i luga o se faavae mausalī, ma o le mea na tatou ati ae atonu na te lē gafatia ai le afi o tofotofoga pe lē mafai foi ona ia onosaia se taimi umi. O le taumafai e tosina atu tagata ia Ieova e ala i le faaaogā na o le faamoemoe o le ola i le Parataiso e maua mo ni nai tausaga sa auauna ai ia te ia, ua pei lena o se fale e ati ae i “laau, le vaofalī, po o tagutugutu o saito.”

Atiina ae o le Alofa mo le Atua ma Keriso

17, 18. (a) O le ā e tatau lava ona iai pe a fia tumau le faatuatua o le tagata? (e) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i se tagata ina ia nofo mau Keriso i lona loto?

17 Ina ia tumau le faatuatua, e tatau ona faavae aʻe i se faiā totino ma Ieova le Atua e ala ia Iesu Keriso. Ona o i tatou o ni tagata lē lelei atoatoa, e na o le pau le auala e mafai ona tatou maua ai lena faiā filemu ma le Atua, e ala lea i lona Alo. (Roma 5:10) Manatua na fetalai Iesu: “E le alu atu lava se tasi i le Tamā, pe a le ui mai ia te au.” Ina ia fesoasoani i isi e ati ae le faatuatua, “e le mafaia e se tasi ona tuu se isi faavae i le ua uma ona tuuina, o Iesu Keriso lea.” O le ā e aofia ai i lenei mea?—Ioane 14:6; 1 Korinito 3:11.

18 O le ati ae i luga o le faavae o Keriso o lona uiga o le aʻoaʻo atu i se auala e mafai ai e le tagata suesue o le Tusi Paia ona faatupuina sona alofa loloto mo Iesu e ala i le malamalama atoatoa i Lana matafaioi o Lē na Togisala, o le Ulu o le ekalesia, o le Ositaulaga Sili e alofa, ma o le Tupu ua faapaleina. (Tanielu 7:13, 14; Mataio 20:28; Kolose 1:18-20; Eperu 4:14-16) O lona uiga ia matuā moni Iesu ia i latou ma oo ai ina nofo mau o ia i o latou loto. E tatau ona tutusa la tatou tatalo mo i latou ma le aioiga a Paulo i lona fai ma sui o Kerisiano i Efeso. Na ia tusi mai: “Ou te tootuli . . . i le Tamā, . . . ina ia foaiina ia te outou . . . ia nofo mau foi o Keriso i o outou loto i le faatuatua; ina ia mauaa ma faavaeina outou i le alofa.”—Efeso 3:14-17.

19. O le ā e tatau ona avea ma iuga o le ati ae o le alofa mo Keriso i loto o a tatou tagata suesue o le Tusi Paia, ae o le ā e tatau ona aʻoaʻo atu?

19 Pe afai tatou te ati ae i se uiga e mafai ai ona faatupu le alofa mo Keriso i loto o a tatou tagata suesue, o le a iu moni lenei i le faatupu aʻe ai o le alofa mo Ieova le Atua. O le alofa o Iesu, o ona faalogona, ma ona lagona mutimutivale o se faaātaga moni lena o uiga o Ieova. (Mataio 11:28-30; Mareko 6:30-34; Ioane 15:13, 14; Kolose 1:15; Eperu 1:3) A oo la ina iloa e tagata Iesu ma alolofa ia te ia, o le a faapena ai foi ona latou iloa Ieova ma alolofa ia te ia. * (1 Ioane 4:14, 16, 19) E manaomia ona tatou aʻoaʻo i tagata suesue o le Tusi Paia e faapea o Ieova na faapogaia mea uma na fai e Keriso mo le fanau a tagata, o lea ua tatau ai ona tatou avatu ia te Ia le faafetai, le viiga, ma le tapuaiga o ia o le “Atua o lo tatou olataga.”—Salamo 68:19, 20; Isaia 12:2-5; Ioane 3:16; 5:19.

20. (a) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tagata ina ia latou tosina vavalalata i le Atua ma lona Alo? (e) O le ā o le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?

20 Ona o i tatou o se au faigaluega faatasi ma le Atua, seʻi o tatou fesoasoani atu i tagata ina ia latou tosina māfana atu ia te ia ma lona Alo, i lo tatou fesoasoani lea ia i latou e faatupu aʻe le alofa ma le faatuatua i o latou loto. Ona mafai lea ona moni Ieova ia i latou. (Ioane 7:28) E ala ia Keriso, o le a mafai ai ona latou faavaeina se faiā vavalalata ma le Atua, ma o le a latou alolofa ai ma pipii atu ia te ia. O le a latou lē faatapulaa ai se umi o le latou auaunaga alofa, i lo latou faatuatua faapea, o le a faataunuu lava folafolaga ofoofogia a Ieova i lana taimi atofaina. (Auega 3:24-26; Eperu 11:6) Peitai, a o fesoasoani atu i isi e faatupu aʻe le faatuatua, le faamoemoe, ma le alofa, e tatau foi ona tatou ati ae lo tatou lava faatuatua ina ia pei ai o se vaa malosi e mafai ona gafatiaina afā matautia. O le mea lena o le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 19 O se fesoasoani e sili ona lelei ina ia iloa lelei ai Iesu, ma faaauala atu ai foi ia te ia le iloa lelei o lona Tamā o Ieova, o le tusi Le Tagata Silisili o Ē Uma na Soifua Mai, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

E Ala i se Autaluga

□ E masani faapefea ona tatou faatupu aʻe le naunau o tagata i le feau o le Malo, ae o le ā se lamatiaga o loo iai?

□ O ā ituaiga o tagata e tosina mai e Ieova ia te ia ma lona Alo?

□ O le ā sa faalagolago i ai le ulu atu o Isaraelu i le Nuu o le Folafolaga, ma o le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei mea?

□ O le ā le matafaioi o loo tatou faia e fesoasoani atu ai i tagata ina ia tosina vavalalata ia Ieova ma lona Alo?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 10]

E ui ina tatou taʻu atu i tagata le faamoemoe o le ola e faavavau i le Parataiso, ae o lo tatou sini autū ina ia tosina mai i latou ia Ieova

[Ata i le itulau 13]

E mafai ona matuā uigā a tatou toe asiga pe a tatou sauniuni lelei