Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Pogai e Mafai ai Ona E Faatuatuaina Valoaga a le Tusi Paia

Le Pogai e Mafai ai Ona E Faatuatuaina Valoaga a le Tusi Paia

Le Pogai e Mafai ai Ona E Faatuatuaina Valoaga a le Tusi Paia

SA AUAI le tupu o Pyrrhus mai Epirus i mātū sisifo o Eleni i se fetauaiga faaumiumi ma le Emepaea o Roma. Ona o lona faanaunau i le fia iloa o ni faamatalaga maufaatuatuaina e faatatau i le iuga e oo i ai, sa alu o ia ma saili atu i le faatusa paia i Delphi. Peitai o le tali sa ia maua e ono faamalamalamaina i se tasi o itu mai vala nei e lua: (1) “Ou te faapea atu ia te oe le atalii o Æacus o le a e faatoilaloina Roma. E te alu atu, e te toe foi mai, e lē mafai ona faaumatia oe i le taua.” (2) “Ou te faapea atu o le a manumalo Roma ia te oe, le atalii o Æacus. E te alu atu, e te lē toe foi mai lava, o le a faaumatia oe i le taua.” Sa ia filifili e malamalama i le valoaga e tusa ai ma le faauigaga numera muamua ma na faapea ai ona ia sii taua loa ia Roma. Sa matuā toilalopopo lava Pyrrhus.

O mea tutupu faapea ua lauiloa ai tali e tuuina mai e tagata vavalo anamua e faapea ona fenuminumiai ma lē manino. Ae faapefea valoaga a le Tusi Paia? O loo maumauai pea nisi tagata faitio e faapea e leai se mea e sili ai valoaga o loo faamauina i le Tusi Paia ma tali e tuuina mai e tagata vavalo. Ua faapea mai nei tagata faitio o valoaga a le Tusi Paia ua na ona valoiaina mai ai ma le poto o mea tutupu i le lumanai e ala mai i ni tagata taitoatasi e matuā atamamai ma iai le utaga mamao, e masani lava e mai le vasega o ositaulaga. Seʻi faapea la, e ala i le na o lo latou poto masani lava ia po o ni a latou fesootaiga faapitoa foi, na mafai ai e nei tagata ona muai iloa le faagasologa o nisi o tulaga o mea e pei ona masani ai. E ala i lo tatou faatusatusaina o vaega eseese o valoaga a le Tusi Paia ma valovaloga a tagata vavalo, o le a lava taoso ai i tatou e faia ni faaiuga talafeagai.

O Manatu e Tuufaafeagai

O le faailoga e mataulia ai valovaloga a tagata vavalo o lo latou taumatemate. Mo se faaaoaoga, i Delphi, o tali na maua mai sa faaleo mai i se uiga lē mautinoa. Sa tatau ai i ositaulaga ona latou faaliliuina mai na feau ma faia ni fuaiupu e tuufaafeagai o latou faauigaga. O se faaaoaoga matilatila o lenei mea o le tali lea na avatu ia Croesus, le tupu o Litia. Ina ua ia fesili atu i le faatusa paia, na taʻu atu ia te ia e faapea: “Afai e sopoia e Croesus ia Halys, o le a ia faaumatia se emepaea malosi.” O le saʻo o le manatu, o le “emepaea malosi” lea o le a faaumatia o lona lava emepaea! Ina ua sopoia e Croesus le vaitafe o Halys ina ia osofaia Kapatokia, na faatoilaloina ai o ia e Kuresa le Peresia.

I se faaeseesega matilatila ma valovaloga e tuuina mai e tagata, ua iloga valoaga a le Tusi Paia i lo latou saʻo ma le manino. Fai ma faataitaiga le valoaga i le paʻū o Papelonia, lea o loo faamauina i le Tusi Paia i le tusi o Isaia. Pe tusa o le 200 tausaga a o lei faataunuuina nei mea, na valoia auiliili ai ma le saʻo e le perofeta o Isaia le faatoilaloina o Papelonia e Metai ma Peresia. Na taʻua mai i le valoaga e faapea o lē o le ana faatoilaloina o lona igoa o Kuresa, ma sa faailoa mai ai foi le auala e osofai atu ai e ala i le faapapaʻuina o vai sa fai ma tali pupuni ma ulu atu ai i le aai ua malupuipuia i ʻolo e ala atu i faitotoa o loo matala. Sa faataunuuina ma le saʻo nei mea uma lava. (Isaia 44:27–45:2) Sa valoiaina foi ma le saʻo e faapea o Papelonia o le a iu lava ina matuā lē ʻainā e faavavau.—Isaia 13:17-22.

Seʻi manatu foi, i le matuā manino mai o lenei lapataiga na folafola atu e le perofeta o Iona: “E toe fagafulu po ona faaumatia lea o Nineva.” (Iona 3:4) E aunoa lava ma se faanenefu o iai iinei! Sa matuā malosi ma tuusaʻo le feau lea na vave ai lava ‘ona talitonu tagata Nineva i le Atua, ua talaʻi atu foi e i latou la latou anapogi, ua latou oofu foi i le ie talatala.’ Ona sa latou salamō, sa lei faaooina atu ai e Ieova le malaia i tagata Nineva i lena taimi.—Iona 3:5-10.

Sa faaaogaina faaiuga po o ni faaaliga e tuuina mai e tagata fai valoaga e fai ma taaʻiga faapolotiki. E masani i pule ma taʻitaʻiau ona sii mai le faauigaga latou te fiafia i ai e faaauiluma ai o latou lava faanaunauga totino atoa ai ma mea latou te faia, ua faapea ona avatu ai se “faaaliga lē saʻo faapea e mai le atua.” Peitai, o feau faavaloaga a le Atua sa tuuina mai e aunoa ma le lolo atu i ni iloiloga mo le lelei totino o se tagata.

Ina ia faataitai lenei mea: E lei faatalatu le perofeta a Ieova o Natano mai le aoaia o le tupu fai measese o Tavita. (2 Samuelu 12:1-12) I le taimi o le nofoaiga a Ierepoamo II i ituaiga e sefulu o Isaraelu, na avatu ai e perofeta o Hosea ma Amosa ni faitioga mamafa i le tupu fouvale ma i latou sa lagolago ia te ia ona o lo latou faaaposetasi ma a latou amioga na faalumaina ai le Atua. (Hosea 5:1-7; Amosa 2:6-8) Sa faapitoa lava le mamafa o le lapataiga a Ieova i le tupu e ala mai le fofoga o le perofeta o Amosa e faapea: “Ou te tulai atu ma le pelu i le aiga o Ierepoamo.” (Amosa 7:9) Na faaumatia atoatoa le aiga o Ierepoamo.—1 Tupu 15:25-30; 2 Nofoaiga a Tupu 13:20.

O le tele o taimi, sa totogi ai ni valovaloga na tuuina mai e tagata. O le tagata e tele lana mea e totogi na te mauaina se valovaloga e fiafia i ai. O i latou sa saili atu mo ni faaaliga mai faatusa paia i Delphi sa latou totogia se tau taugata mo faamatalaga e leai se aogā, na faapea ona faatumu ai le malumalu o Apolo atoa ma isi fale sa iai i le ʻoa tele. I se faaeseesega, o valoaga ma lapataiga a le Tusi Paia sa aumaia e aunoa ma se totogi ma e aunoa ma se manatu faapito. O le tulaga lena sa iai e tusa lava po o le ā le tulaga po o le tamaoaiga o le tagata o loo avatu i ai, auā e lē faatauina i tupe le perofeta moni. E mafai la ona fesili mai ma le faamaoni le perofeta o Samuelu, ma o ia foi o se faamasino, e faapea: “Ua ou talia se taui mai ia te ai ina ia ou ufiufi ai oʻu mata ia te ia?”—1 Samuelu 12:3.

Ona sa patino lava nofoaga e maua ai valovaloga mai tagata, sa ao la i se tasi ona fai taumafaiga fita ina ia malaga atu iina ina ia maua na valovaloga. Mo tagata lautele, o le tele o nei nofoaga sa matuā faigata lava ona oo atu i ai auā sa iai nofoaga e pei o Dodona i le Mauga o Tomarus i Epirus ma Delphi i atumauga o Eleni tutotonu. E masani lava, e na o ē mauoa ma malolosi sa mafai ona saili atu i atua o na faatusa paia o loo tuuina mai ni faaaliga. E lē gata i lena, e iai ni nai aso faapitoa o le tausaga e faatoʻā faailoa mai ai “le manao o atua.” I se faaeseesega matilatila, sa auina tuusaʻo atu e Ieova le Atua ana avefeau faavaloaga i tagata ina ia faailoa atu valoaga ia sa manaomia ona latou faalogo i ai. Mo se faataitaiga, a o faaaunuua sa Iutā i Papelonia, a toaitiiti mai e toatolu perofeta a le Atua sa auauna ai i ona tagata—o Ieremia i Ierusalema, o Esekielu sa iai faatasi ma ē na faaaunuua, ma Tanielu sa i le laumua o le Emepaea o Papelonia.—Ieremia 1:1, 2; Esekielu 1:1; Tanielu 2:48.

E masani lava ona tuuina atu faaaliga faavaloaga a tagata i le tau lava o lē o loo fesili atu ma lē o loo faailoaina atu le faaaliga ina ia maua e le tagata o mauaina na faaaliga le avanoa e faaaogā ai mo lona lava lelei totino. I le faaeseesega, o valoaga a le Tusi Paia sa masani lava ona tuuina atu i luma o le lautele ina ia lagona ai e tagata uma le feau ma malamalama i ona uiga. E tele taimi sa tautala atu ai le perofeta o Ieremia i luma o le lautele i Ierusalema, e ui lava na ia iloa o lana feau sa lē fiafia i ai taʻitaʻi ma tagata o le aai.—Ieremia 7:1, 2.

I aso nei, o valovaloga ua tuuina mai e tagata ua manatu i ai o se vaega o le talafaasolopito faaanamua. E leai ma ni faauigaga aogā mo tagata o loo soifua i o tatou aso faigata. E aunoa lava ma se tasi o nei valovaloga e faatatau mai i o tatou aso po o lo tatou lumanai. I se faaeseesega iloga, o valoaga o le Tusi Paia o se vaega o ‘le afioga a le Atua [lea] o loo ola ma o loo matuā galue foi.’ (Eperu 4:12) O valoaga o le Tusi Paia ua uma ona faataunuuina ua saunia ai se ata o feutagaiga a Ieova ma tagata ma ua faaalia ai foi vala tāua o lana fuafuaga ma ona uiga totino. E faaopoopo atu i ai, o loo iai valoaga tāua o le Tusi Paia o loo faatalitalia le faataunuuina i le lumanai lata mai. I le faamatalaina o mea o loo taatitia mai i le lumanai, na tusi le aposetolo o Peteru e faapea: “E faatalitali i tatou i le lagi fou [le Malo Faa-Mesia i le lagi] ma le lalolagi fou [le sosaiete o tagata amiotonu], pei o lana [le Atua] na folafola mai, e mau ai le amiotonu.”—2 Peteru 3:13.

O lenei faatusatusaga puupuu o valoaga a le Tusi Paia ma faamatalaga faavaloaga faalelotu e ono taʻitaʻia ai oe i se faaiuga e pei o lea o loo faaupuina i le tusi The Great Ideas: “A faatusatusa atu i le tomai o tagata e iloa ai mea, e foliga mai e tutasi ai perofeta Eperu. I le lē pei o tagata faapaupau o ē tuuina mai faaaliga tauatua po o ē vavalo, . . . latou [perofeta Eperu] te lē aʻoaʻoina ni tomai faapitoa po o ni togafiti ina ia iloa ai mealilo tauatua. . . . O le tele lava, o a latou faamatalaga faavaloaga e foliga mai e lē fenuminumiai, e lē pei o faamatalaga a tagata fai valovaloga. Auā e foliga mai o le faanaunauga ina ia faailoa atu, ae lē o le natia, o fuafuaga a le Atua i mataupu faapena e pei ona Ia finagalo ai ia muai iloa e tagata le taitaiga tauatua.”

Pe o le a E Faatuatuaina Valoaga a le Tusi Paia?

E mafai ona e faatuatuaina valoaga a le Tusi Paia. O le mea moni e mafai ona avea Ieova, atoa ma le faataunuuina o ana afioga faavaloaga ma mea e faaautū atu i ai lou olaga. O valoaga a le Tusi Paia e lē o ni faamaumauga ua lē toe aogā o ni taumatega ua uma ona faataunuu. O le tele o valoaga o loo maua i le Tusi Paia o loo faasolosolo nei ona faataunuuina ia po o loo faatalitalia foi le oo moni mai i le lumanai e lē o toe mamao. Pe a fua atu i mea ua uma ona tutupu i taimi ua tea, e mafai ona tatou mautinoa atoatoa o le a faapea foi ona faataunuuina na valoaga. Talu ai o nei valoaga e taulai mai i o tatou taimi ma o loo aofia ai lo tatou lumanai, e lelei la mo i tatou ona manatu mamafa i ai.

E mautinoa lava le mafai ona e faatuatuaina le valoaga a le Tusi Paia o loo maua i le Isaia 2:2, 3 e faapea: “O aso e gata ai, e oo ina faatumauina ai o le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o atu mauga . . . E o mai lava nuu e tele, ma latou faapea ane, O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, . . . e aʻoaʻo mai foi o ia ia te i tatou i ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala.” I aso nei, e faitau miliona tagata ua latou taliaina le tapuaiga a Ieova ua matuā faaeaina ma ua aʻoaʻoina e savavali i ona ala. Pe o le a e puea le avanoa e aʻoaʻoina atili ai ala o le Atua ma maua le poto saʻo e uiga ia te ia ma ana fuafuaga ina ia e savali ai i ona ala?—Ioane 17:3.

O le faataunuuina o le isi valoaga o le Tusi Paia o loo manaomia ai sa tatou gaoioiga faanatinati. E faatatau i le lumanai, na pese faavaloaga le faisalamo e faapea: “E faaumatia o e fai amio leaga . . . E toe itiiti, ona leai lea o le tagata amio leaga.” (Salamo 37:9, 10) O le ā e te manatu e manaomia ona fai ina ia alofia ai mai le faaumatia faatasi ma ē amioleaga o loo faaloloi mai, e aofia ai ma i latou o ē faaamuamu i valoaga a le Tusi Paia? Ua tali mai le salamo lava lea e tasi e faapea: “O e faatalitali ia Ieova, o i latou lava ia e fai mo latou le nuu.” (Salamo 37:9) Ina ia faatalitali ia Ieova o lona uiga ia faatuatua atoatoa atu i ana folafolaga ma ia faaogatusa atu o tatou olaga i ana tapulaa.—Faataoto 2:21, 22.

O le ā le tulaga o le a iai le olaga pe a avea le lalolagi ma tofi o ē e faatalitali ia Ieova? Ua uma foi ona faailoa mai e valoaga o le Tusi Paia le lumanai matagofie ua saunia mo tagata usiusitai. Na tusia e le perofeta o Isaia e faapea: “Ona faapupulaina ai lea mata o e tauaso, e faalogoa foi taliga o e tutuli; ona osooso ai lea o le pipili e pei o le aila, e pese foi le laulaufaiva o le gūgū; auā e oso mai le vai i vao lafulafua, ma vaitafe i le toafa.” (Isaia 35:5, 6) Na tusia e le aposetolo o Ioane nei upu faalaeiau e faapea: “E sōloiesea foi e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua. Ua fetalai mai foi lē tietie i le nofoālii, . . . ‘Ia e tusi; auā o upu nei e moni ma le faamaoni ia.’”—Faaaliga 21:4, 5.

Ua iloa e Molimau a Ieova e faapea o le Tusi Paia o se tusi o valoaga maufaatuatuaina. Ma ua latou ioe atoatoa i le faalaeiauga a le aposetolo o Peteru e faapea: “O loo ia te i tatou foi le upu o le valoaga e sili lona mausali, e lelei ona outou naunau i ai, e pei o se molī e mumū i le mea pogisa, seia tafa mai ata, seia alu ae foi le fetu ao i o outou loto.” (2 Peteru 1:19) O o matou moomooga faamaoni ia talosia ia uaʻi atu lou loto i faamoemoega pupula o loo taofia mai e valoaga o le Tusi Paia mo le lumanai!

[Pusa/Ata i le itulau 6]

LE FAATUSA PAIA O VALOVALOGA I DELPHI sa sili ona faamamaluina i Eleni anamua.

O ausa oona ua faapogaia ai le ositaulaga fafine e pei ua ulufia e se mana

[Ata]

Sa nofo le ositaulaga fafine i le nofoa e tolu ona vae ma taʻu atu ana valovaloga

O leo sa ia faaleo maia na talitonu i ai sa iai ni faaaliga mai le atua o Apolo

[Ē Ana le Ata]

Tripod: From the book Dictionary of Greek and Roman Antiquities; Apollo: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

[Ata i le itulau 7]

O valovaloga na tuuina atu e le faatusa paia i Delphi e matuā lē faatuatuaina lava

[Ē Ana le Ata]

Delphi, Eleni

[Ata i le itulau 8]

E mafai ona tuu atu lou faatuatuaga atoatoa i valoaga a le Tusi Paia e faatatau i le lalolagi fou