Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Faaalia le Āva i Isi

Ia Faaalia le Āva i Isi

Ia Faaalia le Āva i Isi

“Ia tausolomua ona ava o le tasi i le tasi.”—ROMA 12:10.

1, 2. (a) O le ā e ao ona tatou faia e faaalia ai lo tatou loto maulalo? (e) E masani ona faaaogā faapefea e le Tusi Paia le upu “ava,” ma o ai e faafaigofie ona latou faaalia le āva?

NA FAAMAMAFA i la tatou mataupu muamua le fautuaga a le Afioga a le Atua e faapea: “Ia oofu outou uma lava i le loto maulalo o le tasi i le tasi; auā, E tetee atu le Atua i e faamaualuluga, a e foaiina mai le alofa tunoa i e faamaulalo.” (1 Peteru 5:5) O le tasi auala tatou te oofu ai i le loto maulalo o le faaalia lea o le āva i isi.

2 O le upu “ava” e masani ona faaaogā i le Tusi Paia e faaalia ai le faaaloalo, faatāuaina, ma le magafagafa lea e tatau ona tatou faaalia i isi. Tatou te āva i isi e ala i le agalelei atu ia i latou, faaaloalo i o latou tulaga mamalu, faalogo atu i o latou manatu, ma le nofo sauni e faataunuuina so o se mea e talafeagai o loo latou faatalosagaina mai ia i tatou. O i latou e loto maulalo e masani ona lē faigata mo i latou ona faia faapea. Peitai, o i latou e faamaualuluga e ono faigata tele mo i latou ona faaalia le faaaloalo moni ma na i lo lena latou te ono sailia o latou lava lelei e ala i ni faaviivii lē faamaoni.

E Āva Ieova i Tagata

3, 4. Na faapefea ona faaalia atu e Ieova le āva ia Aperaamo, ma aisea?

3 Ua faataatia e Ieova lava ia le faataitaiga o le faaalia o le āva. Na ia foafoaina tagata ma tuu i ai le filifiliga saoloto ma na te lē faia i latou e pei o ni masini ua uma ona faapolokalameina. (1 Peteru 2:16) Mo se faataitaiga, ina ua ia taʻu atu ia Aperaamo faapea o le a faaumatia Sotoma ona o ana amioga sili ona leaga, na fesili atu ai Aperaamo: “E te faaumatia ea e ua amiotonu faatasi ma e amio leaga? Pe afai o i le aai tagata e toalimagafulu o e amiotonu, e te faaumatia ea a e le faasaoina le nuu ona o le toalimagafulu?” Na tali mai Ieova o le a na faasaoina le nuu ona o tagata amiotonu e 50. Ona faaauau lea ona augani atu Aperaamo ma le loto maulalo. Ae faapefea pe afai na o le 45? 40? 30? 20? 10? Na faamautinoa atu e Ieova ia Aperaamo o le a na lē faaumatiaina le nuu pe afai e iai na o se toasefulu o ē amiotonu.—Kenese 18:20-33.

4 Na silafia e Ieova faapea e lē o iai ni tagata amiotonu se toasefulu i Sotoma, ae sa ia āva ia Aperaamo e ala i le faafofoga atu i ona manatu ma feagai ma ia i se auala faaaloalo. Aisea? Auā sa “faatuatua foi o ia [Aperaamo] ia Ieova, ona ia taʻuamiotonuina mai ai lea ia te ia.” Sa taʻua Aperaamo o le “uo a le Atua.” (Kenese 15:6; Iakopo 2:23) E sili atu i lena, na silafia e Ieova e āva Aperaamo i isi. Ina ua aliae se feeseeseaiga ona o fanua i le va o ana tausi manu ma tausi manu a Lota le atalii o lona uso, na āva Aperaamo ia Lota i le taʻu atu ia te ia e filifili muamua o ia i le laueleele e manao i ai. Na filifilia e Lota le laueleele sa ia manatu e sili ona lelei, ona alu lea o Aperaamo i le isi mea.—Kenese 13:5-11.

5. Sa faapefea ona āva Ieova ia Lota?

5 E tai faapena le auala na āva ai Ieova i le tagata amiotonu o Lota. A o lei faaumatiaina Sotoma, na ia taʻu atu ia Lota ina ia sosola i se nuu maugā. Peitai, na fai atu Lota e lē fia alu iina; na ia filifilia le nuu lata ane o Soara, e ui o lena aai o le a aafia i le faaumatiaga. Na fetalai atu Ieova ia Lota: “Faauta, ua ou talia foi lou manao i lena mea, ou te le faaumatia lena aai ua e fai mai ai.” Na faaalia e Ieova le āva i le tagata faamaoni o Lota i le faia o le mea na ia talosaga atu ai.—Kenese 19:15-22; 2 Peteru 2:6-9.

6. Sa faapefea ona āva Ieova ia Mose?

6 Ina ua auina atu e Ieova Mose i Aikupito e taʻitaʻi ese Ona tagata mai le nofo pologa ma ia taʻu atu ia Farao e faatatau i le tuu atu o Ona tagata e ō, na tali atu Mose: “A ē alofa, le Alii e, o aʻu o le tagata e le iloa fai lauga.” Na faamautinoa atu e Ieova ia Mose e faapea: “O aʻu foi ou te faatasi ma lou gutu, ou te aʻoaʻo atu foi ia te oe i upu e te tautala atu ai.” Ae sa faatalatu pea Mose. O lea na toe faamautinoa atu ai e Ieova ia te ia ma fuafua ai e auina atu lona uso, o Arona, faatasi ma ia o se fofoga fetalai.—Esoto 4:10-16.

7. Aisea na naunau ai Ieova e āva i isi?

7 I nei mea uma na tutupu, na faaalia e Ieova lona naunau e āva i isi, ae maise lava i latou na auauna ia te ia. E ui lava i mea sa latou talosaga atu ai atonu e lē tutusa ma le mea na uluai fuafua e Ieova, ae na ia manatu mai i a latou talosaga ma faatino nisi o na talosaga pe afai o nei mea na lē feteenai ma lana fuafuaga.

Sa Āva Iesu i Isi

8. Na faapefea ona faaalia e Iesu le āva i se fafine na maʻi tigaina?

8 Na faataitai Iesu ia Ieova i le āva i isi. Na iai faatasi i le motu o tagata se fafine na puapuagatia i le puna toto mo le 12 tausaga. Na lē mafai e fomaʻi ona taofia lona puna toto. E tusa ai ma le Tulafono Faa-Mose, sa manatu ia te ia e lē mamā e tusa ai o tū na aloaia ma sa lē tatau ona iai iina. Sa ia tu i tua o Iesu, ua paʻi atu i lona ofu talaloa, ma faamaloloina ai. E lei taofiofi mamau Iesu e tusa ai o tuutuuga o le Tulafono, i le otegiaina o ia ona o lana mea na fai. Na i lo lea, i le silafiaina o le tulaga, na ia āva ai i le fafine, i le fetalai atu: “Loʻu afafine e, o lou faatuatua ua e malolo ai; ina alu ia oe ma le manuia, ma ia e malolo i lou maʻi tiga.”—Mareko 5:25-34, LF; Levitiko 15:25-27.

9. Na faapefea ona faaalia e Iesu le āva i se tagata o Nuu Ese?

9 I se tasi taimi, na faapea atu ai se fafine Kanana ia Iesu: “Le Alii e, le alo o Tavita, ia e alofa mai ia te au; ua leaga lava laʻu tama teine i le temoni ua i ai.” O le iloaina faapea na auina mai o ia mo le nuu o Isaraelu ae lē i Nuu Ese, na fetalai atu ai Iesu: “E le tatau ona ave le mea e ʻai a le fanau [a Isaraelu], ma lafo i tamai ulī [tagata o Nuu Ese].” Na faapea atu le fafine: “A e ui i lea ua aai e tamai ulī o momoi mea ua pauu i laulau a o latou tāula.” Ona fetalai atu lea o Iesu i le fafine: “Funa e, ua tele lou faatuatua; e pei o lou manao, ia faapea lava ona faia ia te oe.” Na faamaloloina lana tama teine. Na āva Iesu i lenei tagata o Nuu Ese ona o lona faatuatua. E oo foi i lona faaaogaina o le faaupuga “tamai ulī,” na i lo le faasino i ulī taufeai, na faamāmā ai le mataupu ma faaalia ai lona agalelei.—Mataio 15:21-28, NW.

10. O le ā le lesona uigā na aʻoaʻo e Iesu i ona soo, ma aisea na manaomia ai?

10 Sa faaauau pea ona aʻoaʻo e Iesu ona soo e faatatau i le manaoga ina ia loto maulalo ma ia āva i isi, ona sa iai pea ia i latou le faafitauli o le fia matamuamua. I se tasi taimi ina ua uma sa latou fefinauaiga, na fesili atu ai Iesu: “Pe se a na outou fefinauai ai?” Sa lē magagana i latou, aua “sa latou fefinauai po o ai so latou e sili.” (Mareko 9:33, 34) E oo lava foi i le po a o lei maliu Iesu, “sa latou fefinauai foi po o ai so latou e sili.” (Luka 22:24) O lea a o faia le tausamiga o le Paseka, na “liligi lea e [Iesu] o le vai i le ipu e mulumulu ai, ua mulumulu i vae o ona soo.” Maeu se lesona uigā! O Iesu o le Alo o le Atua, na o ia e sosoo atu lona tulaga ia Ieova i le vateatea aoao. Peitai, sa ia aʻoaʻoina ona soo i se lesona o le āva atu e ala i le mulumuluina o o latou vae. Na ia fetalai atu: “Ua ou avatu le faaaʻoaʻo ia te outou, e pei ona ou faia ia te outou, ia faapea lava e outou ona fai.”—Ioane 13:5-15.

Na Faaalia e Paulo le Āva

11, 12. Ina ua mavae le avea o Paulo ma Kerisiano, o le ā na ia aʻoaʻoina, ma na faapefea ona ia faatatauina lenei lesona e tusa ai o Filemoni?

11 I le avea ma faaaoao ia Keriso, na faaalia ai e le aposetolo o Paulo le āva i isi. (1 Korinito 11:1) Na ia faapea mai: “A e matou te le saili le viiga mai tagata, . . . A ua matou agamalu ina ua matou i ai ia te outou na, faapei o se failele na te tausi lelei i ana lava tama.” (1 Tesalonia 2:6, 7) E tausia e se tinā failele ana fanau iti. Ina ua avea Paulo ma Kerisiano, na ia aʻoaʻoina le loto maulalo ma le faaalia o le āva i ona uso Kerisiano e ala i le tausia lelei o i latou. I le faia faapea, na ia faaalia ai foi le faaaloalo i a latou filifiliga saoloto, e pei ona faataitaia mai se mea na tupu a o iai o ia i le falepuipui i Roma.

12 Na faalogo se pologa na sola ese e igoa ia Onesemo i aʻoaʻoga a Paulo. Na oo ina avea o ia ma Kerisiano ma avea ai foi o se aumea a Paulo. O le matai o le pologa o Filemoni, o se Kerisiano foi, o lē e nofo i Asia Itiiti. I le tusi na avatu ia Filemoni, na taʻu atu ai e Paulo le aogā tele o Onesemo ia te ia, i le faapea atu: “Na ou loto ina ia taofi pea ia te ia ma te nonofo ma aʻu.” E ui i lea, na toe faafoi atu e Paulo Onesemo ia Filemoni, auā na ia tusi: “Ou te le fia faia se mea e tasi pe a le to mai sau pule, ina neʻi pei o se mea ua faatauanauina lou agalelei mai, a ia faia ma le loto.” Sa lei faaaogaina e Paulo le avanoa faapea o ia o se aposetolo, ae na āva ia Filemoni i le lē talosaga atu ina ia tuu Onesemo i Roma. E sili atu i lena, na aioi atu Paulo ia Filemoni ina ia āva ia Onesemo, ia faia o ia “e sili i le pologa, o le uso pele.”—Filemoni 13-16.

Faaalia o le Āva i o Tatou Aso

13. O le ā o taʻu mai e le Roma 12:10 ia i tatou e fai?

13 Ua fautua mai le Afioga a le Atua: “Ia tausolomua ona ava o le tasi i le tasi.” (Roma 12:10) O lona uiga tatou te lē faatalitali seʻi faaalia muamua mai e isi le āva ia i tatou, ae ao ona tatou taulamua. “Aua le saili se tasi i lona lava lelei, a ia taitasi ma saili i le lelei o le isi.” (1 Korinito 10:24; 1 Peteru 3:8, 9) O lea, e saili atu auauna a Ieova i avanoa e faaalia ai le āva ia i latou i le liʻo o le aiga, i uso Kerisiano i le faapotopotoga, ma e oo foi ia i latou e i fafo o le faapotopotoga.

14. E faapefea ona faaalia le āva i le va o le tane ma le avā?

14 O loo taʻua i le Tusi Paia faapea: “O le ulu o tane taitoatasi o Keriso lea, o le ulu o le avā o le tane lea.” (1 Korinito 11:3) Ua faatonu mai e Ieova tane ina ia tausia a latou avā e pei ona faia e Keriso i le faapotopotoga. I le 1 Peteru 3:7, (LT) ua faatonuina ai tane ina ia avatu i lana avā le “ava . . . auā o le ipu ia ua sili ona vaivai.” E mafai ona ia faia faapea e ala i le faaalia o se naunau moni e faalogo atu ma manatu mamafa i fautuaga a lana avā. (Kenese 21:12) Na te ono tuu atu i le avā e faamuamua lana filifiliga pe afai e leai se mataupu silisili e aafia ai, ma na te faia mea mo ia, ma feagai ma ia i le agalelei. I le isi foi itu, “o le fafine foi ia ava o ia i lana tane.” (Efeso 5:33) E faalogo i lana tane, e lē taumafai e malo ona manatu i taimi uma, e lē vaai maulalo pe faatiga ia te ia. E na te faaalia le loto maulalo i lona lē fia pule i lana tane, e tusa lava pe maualuluga aʻe ona tomai i nisi o vala.

15. O le ā le magafagafa e ao ona faaalia i tagata matutua, ma e ao faapefea ona latou tali mai?

15 I totonu o le faapotopotoga Kerisiano, e iai i latou e patino ma tatau i ai le faaaloalo, e pei o ē matutua. “Ia e tulai atu i luma o le ua ulu sinā, ia e ava foi i luma o le toeaina [po o le loomatua].” (Levitiko 19:32) Ae maise lava ia i latou o ē ua auauna ma le faamaoni ia Ieova mo le tele o tausaga auā “o le pale matagofie le ulusinā, pe a ua i ai i le ala o le amiotonu.” (Faataoto 16:31) E tatau i ovasia ona latou faataatia le faaaoaoga e ala i le faaalia o le faaaloalo e tatau ai mo aumea Kerisiano e matutua atu ia i latou. O le mea moni, e manaomia foi e ē matutua ona faaalia se uiga faaaloalo i ē talavou, ae maise lava i latou o loo saosaolaumea i le tiute tauave o le leoleoina o le lafu.—1 Peteru 5:2, 3.

16. E faapefea e mātua ma fanau ona āva o le tasi i le tasi?

16 E tatau i ē laiti ona āva i o latou mātua: “O outou le fanau, ia outou faalogo i o outou mātua i le Alii, auā o le mea tonu lava lea. Ia e ava i lou tamā ma lou tinā; (o le uluai tulafono lea ua i ai le mea ua folafolaina), ina ia manuia ai oe, ma ia e nofo tuluʻi ai i luga o le laueleele.” E lē gata i lea, e faaaloalo mātua i a latou fanau iti, auā ua taʻu mai ia i latou ‘ina ia aua neʻi faaonoono i a latou fanau ae ia tausi aʻe i latou i aoaiga ma faatulagaga tau amio a Ieova.’—Efeso 6:1-4; Esoto 20:12.

17. O ai ua talafeagai ona “faaluaina i ai le [“āva,” NW]”?

17 O i latou foi e faaalia i ai le āva o latou ia o loo galulue mamafa e auauna atu i le faapotopotoga: “O toeaina o e pule lelei, ia taʻuaogaina i latou ona faaluaina atu i ai o le taui [“āva,” NW], a e faasili i e galulue i le upu atoa ma le aʻoaʻo atu.” (1 Timoteo 5:17, LF) O se tasi o auala tatou te faaalia atu ai ia i latou le āva o le faia o le mea o loo fai mai ai le Eperu 13:17: “Ia outou usiusitai i o outou taʻitaʻi ma outou gauai i ai.”

18. O le ā e ao ona tatou faia ia i latou i fafo atu o le faapotopotoga?

18 Pe tatau ea ona tatou faaalia le āva ia i latou i fafo atu o le faapotopotoga? Ioe. Mo se faataitaiga, ua faatonuina i tatou faapea: “Ia usiusitai tagata uma i faipule silisili.” (Roma 13:1) O pulega faalelalolagi ia o loo faatagaina e Ieova e faaauau ona pule seia oo ina suia i latou e lona Malo. (Tanielu 2:44) O lea tatou te “avatu i tagata uma lava a latou mea; o le lafoga i e ua tatau i ai le lafoga; o le tiute i e ua tatau i ai le tiute; o le mataʻu i e ua tatau i ai le mataʻu; o le faaaloalo [āva] i e ua tatau i ai le faaaloalo [āva].” (Roma 13:7, LF) E tatau ona tatou “ava i tagata [tamaloloa po o, fafine] uma.”—1 Peteru 2:17.

19. E faapefea ona tatou “agalelei” atu i isi ma faaalia le āva ia i latou?

19 E ui e moni e ao ona tatou āva i ē o i fafo o le faapotopotoga, ae mātau le mea ua faamamafa mai e le Afioga a le Atua: “Ia tatou agalelei, ia faatatau i mea e tutupu i lea aso ma lea aso, i tagata uma lava, aemaise i le aiga o le faatuatua.” (Kalatia 6:10, LF) O le mea moni, o le auala sili tatou te “agalelei” ai i isi o le ati ae lea ma le faamalieina o o latou manaoga faaleagaga. (Mataio 5:3) E mafai ona tatou faia lenei mea e ala i le utagia o le fautuaga a le aposetolo o Paulo: “Ia e taumafai ina ia avea oe ma le ua fiafia mai i ai le Atua, o le faigaluega e leai se mea e mā ai, na te talaʻitonuina le upu moni.” Pe afai tatou te puʻeina ma le faautauta avanoa uma e avatu ai se molimau, ‘i le faataunuuina atoatoa o la tatou faiva,’ ua lē gata ina tatou faia ai mea lelei i isi ae ua faaalia ai foi lo tatou āva ia i latou.—2 Timoteo 2:15; 4:5.

Āva ia Ieova

20. O le ā na tupu ia Farao ma ana ʻau, ma aisea?

20 E āva Ieova i ana foafoagaola. E talafeagai la ona tatou faaalia foi le āva ia te ia. (Faataoto 3:9; Faaaliga 4:11) O loo faapea mai foi le Afioga a Ieova: “O e faasili ia te au, ou te faasili ia te i latou; a o e ʻinoʻino mai ia te au, e taʻu faatauvaaina i latou.” (1 Samuelu 2:30) Ina ua faatonuina Farao o Aikupito ina ia tuu atu tagata o le Atua e ō, na ia tali mai ma le faamaualuga: “O ai ea Ieova ou te faalogo ai i lana upu?” (Esoto 5:2) Ina ua auina atu e Farao ana ʻau e faaumatia Isaraelu, na vaeluaina e Ieova vai o le Sami Ulaula mo Isaraelu. Ae ina ua tulitatao atu e autau a Aikupito, na faapogaia e Ieova le vai ina ia toe tatafe ane. “O kariota o Farao ma lana itu taua ua lafoina [e Ieova] i le sami.” (Esoto 14:26-28; 15:4) O lea, o le tetee faamaualuga o Farao e āva ia Ieova na taʻitaʻia ai i lona taunuuga malaia.—Salamo 136:15.

21. Aisea na tetee atu ai Ieova ia Pelesara, ma o le ā na iu i ai?

21 Na musu le tupu Papelonia o Pelesara e āva ia Ieova. A o faia se faigaʻai ma onanā i le uaina, na ia faatauemu ai ia Ieova i lona faaaogaina o ipu paia e faia i le auro ma le ario mai le malumalu i Ierusalema e inu ai ana uaina. Ma a o ia faia lenei mea, sa ia faaviivii atu i ona atua faapaupau. Ae na taʻu atu e le auauna a Ieova o Tanielu ia te ia: “E te lei faamaulaloina lou finagalo, a ua e faamaualuga oe i le Alii o le lagi.” I lena lava po na fasiotia ai Pelesara, ma na aveesea lona malo mai ia te ia.—Tanielu 5:22-31.

22. Aisea na oo mai ai le toasa o Ieova i taʻitaʻi o Isaraelu ma o latou tagata? (e) O ai na finagalo malie i ai Ieova, ma o le ā le iuga?

22 I le uluai senituri T.A., na lauga atu ai le tupu o Herota i le lautele, ma na latou alalaga mai: “O le siufofoga o se atua, a e le se leo o se tagata.” E lei teena e le tupu fia lauiloa ae na ia manao i le viiga. O lea, na “taia loa lea o ia e le agelu a le Alii, auā ua le avatu e ia le viiga i le Atua.” (Galuega 12:21-23) Na faamamaluina e Herota ia lava, ae lē o Ieova, ma na taia ma oti ai. Sa lei faaalia e taʻitaʻi lotu o na taimi se āva i le Atua e ala i lo latou taupulepule e fasiotia lona Alo, o Iesu. Sa iloa e nisi o faipule o loo aʻoaʻo e Iesu le mea moni ae na lei mulimuli ia te ia, “auā ua sili lo latou manao i le viiga mai tagata, i le viiga mai le Atua.” (Ioane 11:47-53; 12:42, 43) Sa lei āva foi le nuu atoa ia Ieova po o lana Sui tofia, o Iesu. O le iuga, sa lei faaauau ona āva Ieova ia i latou, i le lafoaia lea o i latou ma lo latou malumalu i le faaumatiaga. Ae na ia faasaoina i latou na faaalia le āva ia te ia ma lona Alo.—Mataio 23:28; Luka 21:20-22.

23. O le ā e ao ona tatou faia ina ia ola ai i le lalolagi fou a le Atua? (Salamo 37:9-11; Mataio 5:5)

23 O i latou uma e mananao e ola i le lalolagi fou a le Atua pe a maeʻa le faaumatiaga o lenei faiga o mea e tatau ona āva i le Atua ma lona Alo, o Keriso Iesu, ma usiusitai ia i laua. (Ioane 5:22, 23; Filipi 2:9-11) O i latou e lē faaalia lena āva, “o le a vavaeeseina . . . ai le laueleele.” I le isi itu, o i latou e amio saʻo o ē āva ma usiusitai i le Atua ma Keriso “latou te mau i le nuu.”—Faataoto 2:21, 22.

Ina ia Autalu

□ O le ā le uiga ia āva i isi, ma na faapefea ona faaalia e Ieova lenei mea?

□ Na faapefea ia Iesu ma Paulo ona āva i isi?

□ O ai ua tatau i ai le āva i aso nei?

□ Aisea e ao ai ona tatou āva ia Ieova ma Iesu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 17]

Na faaalia e Ieova lona āva ia Aperaamo e ala i le manatu mai i lona augani atu

[Ata i le itulau 18]

I faaipoipoga e taulau manuia, e faaalia ai e le tane ma le avā le āva o le tasi i le tasi